Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo objavio je statističke izvještaje za Kanton Sarajevo, za mjesec novembar 2023, iz oblasti: trgovine, turizma, industrije,  stanovništva, poljoprivrede i šumarstva, te zaposlenosti. Svi izvještaji vidljivi su na početnoj stranici Zavoda.

Stariji izvještaji iz navedenih oblasti, vidljivi su na linku https://zis.ks.gov.ba/statistika

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS i Ministarstvo zdravstva KS obavještavaju javnost da pri upisu djece u prvi razred osnovnih škola u Kantonu Sarajevo za školsku 2024/2025. godinu, kao obaveznu dokumentaciju roditelji trebaju priložiti i ljekarsko uvjerenje o psihofizičkom stanju djeteta i zdravstvenom statusu. 

Imajući u vidu da se u Domovima zdravlja, osim redovne vakcinacije, obavlja i vakcinacije djece protiv morbila, te da su kapaciteti zdravstvenih ustanova usmjereni i na taj segment usluga, obavještavamo roditelje da ljekarska uvjerenja djece za polazak u školu mogu dostaviti naknadno, tačnije tokom mjeseca marta, aprila i maja tekuće godine. 

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović sastala se s delegacijom Svjetske banke, koju su činili James Gresham, Bojana Naceva, Nalin Jena, Sabina Đapo, Dijana Jurković, te Lalaina Rasoloharison. Razgovarano je o nastavku uspješne saradnje.

Ministrica Hota-Muminović kazala je ovom prilikom da će Ministarstvo kojim rukovodi, u saradnji sa Svjetskom bankom, pružiti podršku i učestvovati u provođenju postojećih obrazovnih projekata u školama, s ciljem stvaranja kvalitetnijeg okruženja za obrazovnu zajednicu u Kantonu Sarajevo.

“Ministarstvo aktivno radi na unapređenju obrazovnog sistema, a saradnja sa Svjetskom bankom pruža nam priliku da zajednički radimo na ostvarivanju tih ciljeva, osiguravajući nam resurse i ekspertizu potrebnu za ostvarenje naših ciljeva u poboljšanju kvalitete obrazovanja. Analize Svjetske banke mogu ponuditi mnogo informacija donosiocima odluka i kreatorima politika. Ministarstvo će i u narednom periodu koristiti  dinamične podatke  Svjetske banke, kako bi se razvili programi usmjereni na ekonomski rast, a obrazovanje spade u ključne djelatnosti koje mogu biti instrument postizanja tog rasta”, istakla je ministrica Hota-Muminović.

Iskazala je zahvalnost Svjetskoj banci za kontinuiranu podršku, te je iskoristila priliku za predstavljanje dosadašnjih postignuća, posebno u oblasti reforme nastavnih planova, rekonstrukcije i opremanja škola u Kantonu Sarajevu.

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović i ministrica za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport Bosansko-podrinjskog kantona Goražde  Adisa Alikadić-Herić potpisale su Ugovor o priznavanju stečenih stručnih zvanja u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja između ova dva kantona.

Kako je istaknuto, cilj je postizanje ujednačenog pristupa i vrednovanja rada zaposlenih u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja.

“Svaki Kanton donosi vlastiti Pravilnik o napredovanju i sticanju stručnih zvanja nastavnika stručnih saradnika i radnika u obrazovanju. Mi smo danas potpisali ugovor o međusobnom priznavanju stečenih stručnih zvanja u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, jer naprosto svaki pravilnik podrazumijeva isključivo praćenje unutar svakog kantona, unutar jednog obrazovnog sistema. To su posljedice našeg ustavnog uređenja, jer obrazovna politika je u nadležnosti kantona te u tom smislu mi smo omogućili prosvjetnim radnicima iz Bosansko-podrinjskog kantona i Kantona Sarajevo da imaju prohodnost u svojim stručnim zvanjima, bilo da se prijavljuju za posao u Bosansko-podrinjskom kantonu ili u Kantonu Sarajevo. S ponosom možemo reći da smo dali mali doprinos u jednoj vrsti harmonizacije propisa u dva različita obrazovna sistema”, istakla je ministrica Hota-Muminović.

Nakon potpisivanja sporazuma, ministrica Hota - Muminović je s ministricom Alikadić-Herić, direktoricom Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS Senadom Salihović i saradnicima posjetila Osnovnu školu “Hrasno”.

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović danas je prisustvovala svečanoj premijeri filma “Citius, Altius, Fortius”. Premijera je održana u prepunom kinu Igman na Ilidži, a povodom obilježavanja 40. godišnjice Zimskih olimpijskih igara održanih u Sarajevu 1984. godine.

Domaćini premijere su bili kolektiv Prve osnovne škole Ilidža, na čelu s direktoricom Adisom Šuvalijom. Autori filma su nastavnici Prve osnovne škole Ilidža Kerim Omerbegović i Indira Buljubašić, a film je u protekla dva mjeseca okupio više od 40 učenika odjeljenja VI3 i VIII1.

Premijeri su, osim ministrice Hota-Muminović, prisustvovali i direktorica Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS Senada Salihović, načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur, zamjenik gradonačelnice Grada Sarajeva Samir Avdić, te direktori škola s područja Ilidže.

“Ovo je primjer kako se razvijaju protektivni faktori u školskim zajednicama: podrška, empatija, druženje među vršnjacima, kreativnost i posvećenost radu. Ovaj film je samo još jedan dokaz da će Bosna i Hercegovina i Sarajevo prevazići sve izazove”, istakla je ministrica Hota-Muminović ovim povodom.

Povodom obilježavanja 5. februara - Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva tokom agresije u periodu 1992.-1995. godine, učenici JU Osnovna muzička škola "Mladen Pozajić" i JU Treća gimnazija, posjetili su danas mjesto masovnog stradanja građana Sarajeva na mjestu Pijaca Markale.

Nakon što su brojne delegacije položile cvijeće i odale počast ubijenima na pijaci Markale, u Narodnom pozorištu održana je Komemorativna sjednica, na kojoj je sudjelovalo preko 200 učenika JU Prva bošnjačka gimnazija i JU Prva gimnazija, gdje su na prigodan način obilježili 30. godišnjicu od ubistva 68 građana Sarajeva.

Dana 05.02.1994. godine iz pravca Mrkovića (pod kontrolom Sarajevsko-romanijskog korpusa) ispaljena je granata koja je eksplodirala na asfaltnoj podlozi unutar zelene pijace Markale, u trenutku kada je na pijaci bilo prisutno nekoliko stotina građana, koji su kupovali, odnosno prodavali robu. S obzirom na činjenicu da se radilo o prostoru okruženom zgradama kao i da je bilo prisutno mnoštvo ljudi, efekat eksplozije je bio maksimalan.

Usljed rasprskavajućeg djelovanja ove granate ubijeno je šezdeset sedam civila, dok je od posljedica ranjavanja, na liječenju u Hamburgu, podlegla još jedna osoba. Prema rezultatima istrage MUP-a RBiH, kao i Komisije vještaka na čelu s prof. dr. Berkom Zečevićem, granata je ispaljena iz pravca sela Mrkovići, s položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa, što je potvrđeno u pravosnažnoj presudi ICTY u predmetu Stanislav Galić. Međutim, neposredno nakon ovog masakra, uslijedile su burne reakcije, negiranje broja i identiteta žrtava kao i odgovornosti za zločin od vojnog i političkog rukovodstva Savezne Republike Jugoslavije/Republike Srpske. Potom su uslijedile prijetnje pripadnicima UNPROFOR-a, poput: „Snage UNPROFOR-a napasti, zarobiti i držati kao taoce, dok NATO ne prekine vazdušne udare“ (S. Galić, SRK, 9. 2. 1994). Insistiranje na vojnoj intervenciji NATO-a, koja je podrazumijevala bombardovanje položaja VRS-a, uveliko je uplašila komandu UNPROFOR-a u Sarajevu i Zagrebu, te su rezultati istrage koju je proveo istražiteljski tim Ujedinjenih nacija bili neodređeni i nedorečeni. Sintagma „krivac nije identifikovan“ poslužila je kao savršen alibi za neintervenciju, nakon čega je Radovan Karadžić izjavio: „Mi smo zadovoljni što imamo Ujedinjene nacije, s kojima sređujemo sve ove poslove.“ Umjesto vojne intervencije, Ujedinjene nacije su, preko komandanta UNPROFOR-a za BiH, generala Michaela Rosea, uspjele načiniti sporazum prema kojem je dogovoreno povlačenje teškog naoružanja u radijusu od 20 km od centra Sarajeva, što je samo djelomično ispoštovano, prividnim povlačenjem teškog naoružanja ili njihovim stavljanjem pod kontrolu UNPROFOR-a. Devet godina nakon zločina na Markalama, na suđenju generalu Stanislavu Galiću (komandantu SRK-a u periodu od septembra 1992. do augusta 1994), pripadnici UNPROFOR-a su posvjedočili kako je oficir za vezu SRK Radisav Cvetković priznao da je tokom 1993. godine SRK s tog područja „ispalio 30.000 do 40.000 projektila na grad i [pitao se zašto se autori Izvještaja UN-a] toliko zanimaju za jedan projektil kada ih je [SRK] ispalio toliko“. Pretresno vijeće ICTY-a u predmetu Galić konstatovalo je da je granata na pijacu „van svake sumnje namjerno ispaljena s teritorije pod kontrolom SRK-a“, što je Žalbeno vijeće u navedenom predmetu i potvrdilo.

Ovaj tragični događaj, kao i mnogi drugi slični slučajevi koji su se odvijali na oko 230 lokacija masovnih stradanja građana Sarajeva od 1992. do 1995. godine, podsjećaju nas na teške trenutke koje su grad i njegovi stanovnici pretrpjeli tokom opsade.

S tim u vezi, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo u saradnji s Institutom, ove godine je uključilo pregled Obilježavanja godišnjica masovnih stradanja građana Sarajeva 1992.-1995. godine u školski kalendar.

Ova inicijativa ima za cilj njegovanje kulture sjećanja i pamćenja, kako bismo osigurali da se teške lekcije iz prošlosti ne zaborave.

Učenici koji nisu izašli na mjesto obilježavanja masovnog stradanja, imat će priliku u svojim školama na osnovu edukativnih materijala poslušati historijski čas o stradanjima građana Sarajeva tokom opsade.

Pamćenje ovih događaja ključno je za očuvanje mira i razumijevanja među ljudima, te nas podsjeća na važnost solidarnosti i suosjećanja među zajednicama.

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo je u posljednje tri godine realiziralo mnoge projekte rekonstrukcije i opremanja odgojno-obrazovnih ustanova.

Za rekonstrukciju, sanaciju i dogradnju objekata osnovnih i srednjih škola i vrtića, te za investiciono održavanje i opremu u tom periodu resorno ministarstvo je izdvojilo oko 15 miliona KM.  

“Obnavljali smo i gradili škole i vrtiće. Gradili smo kabinete za fiziku, hemiju i biologiju, obnavljali kuhinje. Radovi na mnogim školama su obuhvatali radove koji uključuju: termoizolaciju fasade objekta, djelimičnu zamjenu otvora uključujući uklanjanje staklenih prizmi i ugradnju novih PVC otvora na fiskulturnoj sali i mokrim čvorovima, zamjenu ulaznih portala, isporuku i montaže kondenzacionog gasnog kotla, ugradnju automatske regulacije i novog plamenika uz rekonstrukciju gasnih mjerača protoka s pratećim radovima na mašinskim instalacijama u prostoru kotlovnice, ugradnju termostatskih ventila na postojećim radijatorima... Radovima je, između ostalog, obuhvaćeno i poboljšanje rasvjete ugradnjom novih LED sijalica i rasvjetnih tijela, kao i zamjena podova, prozora, krovova, rasvjete u salama. Nabavljena je i oprema za kabinete, te ulaze u škole”, naveli su iz Ministarstva.

U okviru mnogobrojnih aktivnosti usmjerenih za unapređenje odgojno-obrazovnog procesa, upošljavani su nedostajući kadrovi, prije svega psiholozi i socijalni radnici u školama, povećan je broj mobilnih stručnih timova za inkluziju, te su nabavljeni novi računari.

Podrška na terenu u implementaciji reforme obrazovanja, osigurani udžbenici za učenike od 5. do 9. razreda, kabineti za predmete egzaktnih nauka, podrška nadarenim učenicima i nagrade za nastavnike-mentore nadarenih učenika, primjena HACCP sistema u kuhinjama produženog boravka, još neki su od realiziranih projekata u navedenom periodu.

“I u narednom periodu nastavit ćemo sa realizacijom projekata investicionog održavanja, sanacije i rekonstrukcije vrtića škola. Zahvaljujemo direktoricama i direktorima i njihovim saradnicima, kao i tehničkom osoblju, što neumorno rade da djeci napravimo najbolje uslove za učenje i rast”, poručili su iz Ministarstva.

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo je u 2022. godini i 2023. godini realiziralo najveću nabavku informatičke opreme za informatičke kabinete u osnovnim i srednjim školama u ukupnoj vrijednost od 2,7 miliona KM.

U ovo periodu nabavljeno je ukupno 2.050 novih računara, a Ministarstvo je u cilju unaprijeđenja postojećih računara izvršilo nabavku i 1.700 brzih memorijskih SSD diskova, čime su znatno poboljšane performance računarske opreme u osnovnim i srednjim školama. Kabineti informatike su u potpunosti obnovljeni i opremljeni u skladu s najnovijim trendovima, prema zahtjevima i utvrđenim standardima.

„Ministarstvo kontinuirano ulaže u unapređenje školske infrastrukture i kroz projekt izgradnje računarskih mreža. U okviru projekta digitalizacije i informatizacije škola, poduzete su aktivnosti i na unapređenju računarskih mreža u objektima osnovnih i srednjih škola, te je u skladu s tim do sada u 27 osnovnih i srednjih škola ugrađena nova računarska mreža. Ulaganje u školsku infrastrukturu u svrhu osiguranja boljih i ljepših uvjeta za učenike, nastavit će se i u narednom periodu, jer naša djeca su na prvom mjestu. Ministarstvo i Vlada razumiju prioritete, a zahvalnost upućujemo i Skupštini Kantona Sarajevo koja kroz budžet prepoznaje i podržava ovakvo opredjeljenje“.

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo objavljuje Kalendar takmičenja za školsku 2023/2024. godinu

Cijenjeni roditelji/staratelji,

            koristimo se prilikom da Vas obavijestimo da će se upis djece u prvi razred osnovnih škola, u Kantonu Sarajevo, vršiti u periodu od 1. 2. do 29. 2. 2024. godine (prvi upisni rok).

            Školskim obveznikom smatra se dijete koje do 1. marta tekuće godine navrši pet i po godina života, odnosno u prvi razred se može upisati i dijete mlađe uzrasne dobi, ukoliko postoji zahtjev roditelja, preporuka komisije koja smatra da je to u najboljem interesu djeteta i ukoliko dijete do kraja kalendarske godine puni šest godina života.

Sve škole u Kantonu Sarajevo su obaviještene da se upis djece u prvi razred realizira putem poziva koji će biti objavljen na web stranici škole.

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo u okviru aktivnosti unaprijeđenja procesa u odgojno-obrazovnim ustanovama, sa posebnim akcentom na digitalizaciju dijela administrativnih procesa, te shodno navedenom, informiše Vas da Uvjerenja o pohađanju predškolskih ustanova, kao i obrazac o upisu djece u osnovnu školu možete preuzimati u predškolskim ustanovama (privatnim ili javnim) koje je pohađalo vaše dijete.

Važno je napomenuti da smo shodno članu 54. stav 6. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (“Službene novine Kantona Sarajevo“ br. 23/17, 33/17, 30/19, 34/20 i 33/21) dostavili školama i informaciju da smo saglasni sa upisom učenika sa školskih područja koja ne pripadaju upisnom području škole, a na zahtjev roditelja/staratelja, ukoliko škola može ispoštovati Padagoške standarde i normative za osnovnu školu, odnosno ukoliko škola ima kadrovske i prostorne kapacitete.

            Želimo našim prvačićima da njihovi prvi školski koraci budu koraci koji vode u sretniju budućnost.