Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Miminović i predsjednik Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine Hasan Šehović potpisali su Memorandum o saradnji između Ministarstva i Saveza.

Memorandum, prvi ovakve vrste od postojanja Ministarstva, potpisan je s ciljem realizacije zajedničkih aktivnosti i programa po pitanju bosanskih dopunskih škola u svijetu, kao i očuvanja i afirmacije bosanskog jezika, kulture, historije i identiteta među iseljeničkom bosanskohercegovačkom populacijom, koja je do sada identifikovana u 51 zemlji svijeta.

Tim povodom, ministrica Hota-Muminović naglasila je važnost održavanja mostova između BiH i njene dijaspore, posebno kada se uzme u obzir da je broj bh. iseljenika širom svijeta premašio dva miliona. 

“Ovo je bitan historijski trenutak koji istovremeno predstavlja i instrument koji daje mogućnost da se premosti jaz prouzrokovan dugotrajnim procesom asimilacije bosanskohercegovačkih iseljenika u društvo i zemlju prijema, pri kojem su posebno osjetljive treće generacije mladih naraštaja. Na ovaj način oni će dobiti priliku ponovnog, institucionalnog uspostavljanja veze sa zemljom porijekla. Uvažavamo saradnju s našom dijasporom, prepoznajući je kao važan resurs koji može doprinijeti razvoju obrazovanja kreiranjem zajedničkih programa i aktivnosti koje mogu podstaći i pospiješiti mobilnost učenika i nastavnika, razmjenu znanja i iskustava, te pomoći pri očuvanju maternjeg jezika među iseljeničkom učeničkom populacijom Bosne i Hercegovine, a posredstvom brojnih udruženja i organizacija kojima koordinira Svjetski savez dijaspore BiH”, navela je ministrica Hota-Muminović. 

Predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH Šehović izrazio je zadovoljstvo zbog niza novih mogućnosti koje potpisivanje Memoranduma pruža, obrazlažući da će fokus aktivnosti biti na bosanskim dopunskim školama i obrazovanju mladih. 

“Ovo je izuzetno značajan korak ka saradnji koja će doprinijeti napretku ove oblasti, kao i brojnim drugim pitanjima i izazovima s kojima se bosanske dopunske škole susreću u svijetu. Uz pomoć mogućnosti organiziranja raznovrsnih konferencija, okruglih stolova, edukacija, naučnih i stručnih susreta, razmjena učenika i prosvjetnog kadra iz BiH i dijaspore BiH, kao i studijskih posjeta mladih učenika iz dijaspore, ljetnih škola maternjeg jezika i sličnih aktivnosti i manifestacija obrazovnog, sportskog i kulturno-umjetničkog karaktera, čuvamo maternji jezik, kulturni identitet i naslijeđe Bosne i Hercegovine”, naveo je Šehović.

Potpisivanju su prisustvovali i predstavnici Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo, na čelu sa direktoricom Senadom Salihović, a koji će u narednom periodu u ime Ministarstva realizirati različite programe u skladu s novopotpisanim Memorandumom o saradnji. 

Dragi učenici, poštovani roditelji,

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju („Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 23/17, 33/17, 30/19, 34/20 i 33/21) i Pravilnikom o polaganju eksterne mature („Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 25/18, 17/19 i 24/19), provodi eksternu maturu u osnovnim školama na području Kantona Sarajevo.

Također, u skladu sa Zakonom o srednjem obrazovanju („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 23/17, 33/19 i 33/21), učenici državljani Bosne i Hercegovine koji su završili osnovnu školu u Bosni i Hercegovini, izvan Kantona Sarajevo, upisuju se u srednje škole Kantona Sarajevo pod istim uslovima kao i učenici sa područja Kantona Sarajevo.

S tim u vezi, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo je donijelo odluku kojom određuje šest osnovnih škola u kojima će učenici koji su završili osnovnu školu izvan Kantona Sarajevo polagati eksternu maturu te dostaviti dokumentaciju za unos podatka u EMIS informacioni sistem za upis u prvi razred srednje škole putem online sistema.

Učenici koji dolaze izvan Kantona Sarajevo će prijave/dokumente dostavljati u sljedeće osnovne škole u kojima će ujedno polagati i eksternu maturu:

1. OŠ „Šip“
2. Deveta osnovna škola Ilidža
3. OŠ „Podlugovi“
4. OŠ „Hadžići“
5. OŠ „Srednje“
6. OŠ „Safvet-beg Bašagić“

Prilikom prijave učenici su dužni dostaviti sljedeću dokumentaciju:

• Izvod iz matične knjige rođenih,
• Svjedodžbu o završenoj osnovnoj školi,
• Uvjerenje o završenom 6., 7. i 8. razredu,
• Dokumenti/Diplome koji dokazuju rezultate postignute na takmičenjima, a u skladu sa Odlukom o kriterijima za prijem učenika u prvi razred srednjih škola Kantona Sarajevo u školskoj 2024/2025. godini.

Rok za prijavu učenika za polaganje eksterne mature, a koji su završili osnovno obrazovanje izvan Kantona Sarajevo, je 10. juni 2023. godine.

 Učenici koji su završili osnovnu školu koja radi po nastavnom planu i programu koji su donijeli organi druge države u skladu sa vlastitim propisima, dužni su, u skladu sa Zakonom o srednjem obrazovanju („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 23/17, 30/19 i 33/21) i Pravilnikom o nostrifikaciji/ekvivalenciji inostranih svjedodžbi u osnovnoj i srednjoj školi („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 23/21), izvršiti ekvivalenciju i nostrifikaciju obrazovnih isprava.

U skladu sa članom 6. i 8. Pravilnika o nostrifikaciji/ekvivalenciji inostranih svjedodžbi u osnovnoj i srednjoj školi postupak nostrifikacije i ekvivalencije obrazovnih isprava pokreće se podnošenjem zahtjeva Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo na obrascu N/E 1 koji se može preuzeti na web stranici Ministarstva, u dijeli Preuzimanje – Zahtjevi i obrasci (Link: https://mo.ks.gov.ba/preuzimanja/zahtjevi-obrasci). 

Nakon izvršene ekvivalencije i nostrifikacije, potrebno je da učenici dostave dokumente (Izvod iz matične knjige rođenih, Rješenje o izvršenoj nostrifikaciji i Dokumente/Diplome koji dokazuju rezultate postignute na takmičenjima, a u skladu sa Odlukom o kriterijima za prijem učenika u prvi razred srednjih škola Kantona Sarajevo u školskoj 2024/2025. godini) u OŠ „Edhem Mulabdić“ kako bi se izvršio unos potrebnih podataka u informacioni sistem i kreirao oID učenicima (obrazovni identifikator) koji predstavlja šifru učenika za prijavu na online sistem.

Rok za prijavu učenika koji su završili osnovnu školu koja radi po nastavnom planu i programu koji su donijeli organi druge države u skladu sa vlastitim propisima, je 10. juni 2024. godina.

Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo će blagovremeno objaviti na web stranici Odluku o kriterijima za prijem učenika u prvi razred srednjih škola Kantona Sarajevo u školskoj 2024/2025. godini.

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović, zajedno sa učenicima Prve osnovne škole – Ilidža i Četvrte gimnazije Ilidža, danas je donacijom cipela na centralnom trgu na Ilidži podržala projekt “Stazom sjećanja” Memorijalnog centra Sarajevo i Grada Sarajevo.

Ministrica Hota-Muminović tom prilikom naglasila je važnost ovog projekta u kontekstu kolektivnog pamćenja:

“Ovaj simbolički čin polaganja para obuće predstavlja skromni doprinos kolektivnom sjećanju i podsjećanju da su ovim stazama koračali građani i branitelji Bosne i Hercegovine. Ovim činom se bar na tren stavljamo u njihove živote. Kao i mi, to su bili ljudi sa svojim porodicama, profesijama, nadama, željama i planovima, a njihovi životi su naprasno ugašeni uslijed agresije na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Naša zadaća je da njegujemo sjećanje na naše ubijene sugrađane s poštovanjem i ljubavlju, jer njihov otpor i žrtva tada je danas naša sloboda. Ne trebamo izgubiti iz vida da živimo u gradu heroju”, poručila je ministrica Hota-Muminović.

Direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić današnji događaj iskoristio je da ponovo pozove građane da doniraju cipele, da se odazovu i volontiraju na projektu, kako prilikom akcija prikupljanja cipela, tako i 5. aprila, 2024. godine, kada će cipele biti postavljenje Stazom sjećanja, simbolizirajući stope ubijenih građana Sarajeva i poginulih branitelja Armije i MUP-a RBiH.

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović, zajedno sa učenicima Prve osnovne škole – Ilidža i Četvrte gimnazije Ilidža,  je donacijom cipela na centralnom trgu na Ilidži podržala projekt “Stazom sjećanja” Memorijalnog centra Sarajevo i Grada Sarajevo.

Ministrica Hota-Muminović tom prilikom naglasila je važnost ovog projekta u kontekstu kolektivnog pamćenja:

“Ovaj simbolički čin polaganja para obuće predstavlja skromni doprinos kolektivnom sjećanju i podsjećanju da su ovim stazama koračali građani i branitelji Bosne i Hercegovine. Ovim činom se bar na tren stavljamo u njihove živote. Kao i mi, to su bili ljudi sa svojim porodicama, profesijama, nadama, željama i planovima, a njihovi životi su naprasno ugašeni uslijed agresije na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Naša zadaća je da njegujemo sjećanje na naše ubijene sugrađane s poštovanjem i ljubavlju, jer njihov otpor i žrtva tada je danas naša sloboda. Ne trebamo izgubiti iz vida da živimo u gradu heroju”, poručila je ministrica Hota-Muminović.

Direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić današnji događaj iskoristio je da ponovo pozove građane da doniraju cipele, da se odazovu i volontiraju na projektu, kako prilikom akcija prikupljanja cipela, tako i 5. aprila, 2024. godine, kada će cipele biti postavljenje Stazom sjećanja, simbolizirajući stope ubijenih građana Sarajeva i poginulih branitelja Armije i MUP-a RBiH.

Danas je Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović prisustvovala sastanku direktora osnovnih škola Kantona Sarajevo, povodom rekonstrukcije i opremanja kabineta za biologiju, hemiju i fiziku, u cilju unapređenja infrastrukture u školama i stvaranja boljih uslova za učenike i uposlenike:

“U narednom periodu, kao i u protekle tri godine, nastavit ćemo neumorno ulagati u naše škole. Tako  ulažemo u našu djecu. U opremljenim i rekonstruisanim kabinetima za prirodne nauke - za biologiju, hemiju i fiziku, nastavnici će odgojiti i edukovati naše buduće naučnike. Od izuzetnog značaja je da se djeci i njihovim nastavnicima pruže najbolji uslovi za učenje, prenošenje znanja i uzajamni rast”, izjavila je resorna ministrica. 

Sastanku su prisustvovali direktori 37 osnovnih škola koje ukupno broje preko 20.000 učenika. Ministarstvo za odgoj i obrazovanje ukupno je za rekonstrukciju i opremu kabineta biologije, hemije i fizike, na području Kantona Sarajevo, u drugoj fazi uložilo 3.911.000,00 KM. Radi podsjećanja, u prvoj fazi navedenog projekta, u 2022. i 2023. godini, iz budžeta Kantona Sarajevo izdvojeno je oko 5.000.000,00 KM, od toga 4.000.000,00 KM na opremu kabineta za 25 škola i 1.000.000,00 KM na investiciono održavanje kabineta biologije, hemije i fizike u 18 škola. Implementator projekta u prvoj fazi bio je UNDP. Ovo je druga, završna faza projekta nakon koje će 66 osnovnih škola sa područja Kantona Sarajevo dobiti opremljene kabinete za biologiju, hemiju i fiziku. 

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović prisustvovala je danas sastanku direktora osnovnih škola povodom rekonstrukcije i opremanja kabineta za biologiju, hemiju i fiziku, a u cilju unapređenja infrastrukture u školama i stvaranja boljih uslova za učenike i uposlenike.

“U narednom periodu, kao i u protekle tri godine, nastavit ćemo neumorno ulagati u naše škole. Tako  ulažemo u našu djecu. U opremljenim i rekonstruisanim kabinetima za prirodne nauke - za biologiju, hemiju i fiziku, nastavnici će odgojiti i edukovati naše buduće naučnike. Od izuzetnog značaja je da se djeci i njihovim nastavnicima pruže najbolji uslovi za učenje, prenošenje znanja i uzajamni rast”, izjavila je resorna ministrica.

Sastanku su prisustvovali direktori 37 osnovnih škola, koje broje više od 20.000 učenika. Ministarstvo za odgoj i obrazovanje ukupno je za rekonstrukciju i opremu kabineta biologije, hemije i fizike, na području Kantona Sarajevo, u drugoj fazi uložilo 3.911.000 KM.

Radi podsjećanja, u prvoj fazi navedenog projekta, u 2022. i 2023. godini, iz budžeta Kantona Sarajevo izdvojeno je oko pet miliona KM, od toga četiri miliona KM na opremu kabineta za 25 škola i milion KM na investiciono održavanje kabineta biologije, hemije i fizike u 18 škola.

Implementator projekta u prvoj fazi bio je UNDP. Ovo je druga, završna faza projekta nakon koje će 66 osnovnih škola s područja Kantona Sarajevo dobiti opremljene kabinete za biologiju, hemiju i fiziku.

U organizaciji Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo i UNICEF-a u Bosni i Hercegovini danas je upriličen radno-konsultativni sastanak o temi "Medijsko izvještavanje u najboljem interesu djeteta".

Nakon strašnih događaja u bliskom susjedstvu, odnosno masovne pucnjave u školi u Beogradu, Vlada Kantona Sarajevo je pokrenula opsežne aktivnosti za sistemsko unapređenje sigurnosti učenika, ali i organizaciji koordinirane multisektorske reakcije nadležnih institucija na potencijalne krizne, iznenadne situacije u odgojno-obrazovnim ustanovama KS.

Učesnici današnjih konsultacija su bili renomirani stručnjaci iz svih segmenata sistema koji su podijelili s prisutnim predstavnicima medijskih kuća - Federalne novinske agencije, televizije NOVA BH, Televizije Sarajevo, Radija Bosne i Hercegovine i portala Klix svoja višedecinijska iskustva, te razgovarali o ranijim, ali i o aktuelnim slučajevima vršnjačkog nasilja.

"Poslije upravo obavljenih obuka za školsko osoblje, učenike i roditelje, za policijske službenike i pravosudne organe, te socijalne i zdravstvene službe, želimo i vas uvažene predstavnike medijskih kuća s kojima svakodnevno sarađujemo informisati o dostignutim standardima u zaštiti učenika, te vas uključiti da budete veoma važan dio sistema zaštite i dobrobiti naših mladih sugrađana", poručeno je s današnjeg sastanka.

U uvodnom obraćanju prisutnima ministrica za odgoj i obrazovanje Naida Hota-Muminović je istakla da je pravo na slobodno informisanje i slobodu izražavanja zagarantovano u demokratskom društvu, ali i da pored toga mora naglasiti da postoje specifičnosti koje se odnose na izvještavanja u slučaju izvještavanja o djeci i maloljetnicima ili o događajima u koji su na neki način uključeni maloljetnici.

"Važno je da s ovog mjesta pošaljemo poruku da novinari u svojim izvještajima uvijek trebaju polaziti od najboljeg interesa djeteta, kako ne bi kršili prava djece i maloljetnika u cilju osiguranja senzacionalističkih naslova, želje da se objavi informacija i medij postane najčitaniji ili najgledaniji, jer postoji veliki rizik da se napravi šteta djetetu/maloljetniku", kazala je između ostalog ministrica Hota-Muminović.

Poručila je kako takvi izvještaji mogu stvoriti dugoročne smetnje i traume djetetu, što će se u konačnici reflektovati na cijelo društvo.

Šefica Odjela za komunikacije UNICEF-a u BiH Nina Popović je ukratko opisala i iznijela svoja iskustva proizašla iz dugogodišnjeg rada s djecom i medijima.

Prisutnim predstavnicima medija je sugerisala da pri izvještavanju o djeci i maloljetnicima obavezno koriste Etičke smjernice, odnosno Principe etičkog izvještavanja o djeci koji je izradio UNICEF BiH, te im se i lično stavila na raspolaganje za neposredne konsultacije kada obrađuju ovako delikatne teme.

Prof.dr. Elmedin Muratbegović, redovni profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, stručnjak iz oblasti djece u riziku i djece i mladih u kontaktu sa zakonom, dugogodišnji predstavnik BiH u Komitetu za prava djeteta Vijeća Evrope, govorio je o Procedurama u školama koje su usmjerene na sigurnost i zaštitu učenika.

Magistar Adis Dučić, član Mobilnog stručnog tima za krizne intervencije u odgojno-obrazovnim ustanovama i ekspert za sigurnost i zaštitu u digitalnom prostoru, iznio je dosadašnja iskustva kada je u pitanju definisanje različitih vrsta i kriznih događaja u odgojno-obrazovnim ustanovama, te istakao značaj multisektorske saradnje svih institucija.

Azra Bavčić, portparol Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, s dugogodišnjim iskustvom u radu s medijima, u svom obraćanju govorila je o značaju objektivnog izvještavanja u ostvarenju najboljeg interesa djeteta s posebnim akcentom na objektivnost, etički kodeks i tačnost informacija.

„Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima, koji se počeo primjenjivati od 2015. godine je jasan i striktan. Navest ću samo jedan član – 84, koji kaže da se ne objavljuje tok krivičnog postupka kada su u pitanju maloljetnici. Čak se s javnošću ne komuniciraju odluke donesene u tom postupku, eventualno se može objaviti pravosnažna odluka, i tada bez identiteta maloljetnika“, navela je Bavčić, koja je potcrtala da ne treba zanemariti ni međunarodne akte, koji se u našem zakonodavstvu neposredno primjenjuju i koji praktično imaju primat u primjeni zakonskih propisa.

Magistrica Advija Hajdo Balta, šefica Odjela za maloljetnike Kantonalnog tužilaštva i dugogodišnja edukatorica u Centru za edukaciju sudija i tužilaca, prisutnima je pojasnila ulogu i postupke Tužilaštva u slučajevima povezanim s kriznim događajima u odgojno-obrazovnim ustanovama.

„U našem radu svakodnevno i nužno se koristi Konvencija o pravima djeteta i svi drugi međunarodni akti, odnosno konvencije kojima se regulišu prava djeteta“, navela je Hajdo Balta.

Objasnila je da Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku FBiH, odnosno isto zakonsko rješenje u RS-u i Brčko distriktu, specifičan i poseban. Ovaj zakon, kako je objasnila, utvrđuje posebna pravila postupanja prema djeci koja su u sukobu sa zakonom, mlađim punoljetnim osobama i djeci koja su žrtve ili svjedoci prema kojima su dužni postupati sudovi, tužiteljstva, uključujući ovlaštene osobe, organe starateljstva, porodice, škole, institucije na svim nivoima društvene zajednice, kao i drugi učesnici uključeni u krivičnu proceduru, na način kojim se bez diskriminacije unapređuje osjećaj dostojanstva i lične vrijednosti djeteta, uzima u obzir uzrast djeteta, najbolji interes djeteta, njegovo pravo na život, opstanak i razvoj, te omogućava da dijete u skladu s uzrastom i zrelošću izrazi svoje mišljenje o svim pitanjima koja se na njega odnose, pri čemu sva zalaganja trebaju voditi rehabilitaciji i njegovom preuzimanju konstruktivne uloge u društvu.

„U ovom članu pronalazimo odgovore na mnoga naša pitanja“, kazala je Hajdo Balta.

Svim prisutnima pregled uloge policijskih službenika u kriznim događajima u odgojno-obrazovnim ustanovama predstavio je Hasan Begić, inspektor za prevenciju maloljetničkog prijestupništva i koordinator Odjeljenja za prevenciju nasilja u porodici i rad policije u zajednici Ureda policijskog komesara, s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom i maloljetnicima.

Među ostalim, naveo je i preventivne aktivnosti koje se provode s odgojno-obrazovnim ustanovama. Objasnio je da postoji 11 vrsta edukativnih radionica u osnovnim i srednjim školama, koje su tipizirane za određenu dob. U prošloj godini, kako je naveo, realizirano je ukupno 539 takvih radionica.

„Taj impozantan podatak, govori koliko pažnje posvećujemo radu s djecom“, naveo je, između ostalog, Begić.

Magistrica komunikologije Mersiha Novalić, načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova KS, s dvadesetogodišnjim iskustvom u oblasti komunikacija, potencirala je potrebu za unapređenja saradnje policije i medija, te prisutnima predočila svoje lično iskustvo kada su u pitanju ovako specifični slučajevi.

Na kraju današnjeg sastanka dr. Gazmend Ljutfiu, odgovorni psihijatar Centra za mentalno zdravlje iz Hadžića i stalni sudski vještak, koordinator u ime Javne ustanove Dom zdravlja i Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS pri izradi Smjernica za postupanje u kriznim događajima, u svom obraćanju govorio je o razumijevanju uloge Centra za mentalno zdravlje u iznenadnim kriznim događajima, kao i o empatičkom pristupu medijskog izvještavanja i poštovanja privatnosti osoba pogođenim kriznim događajem.

Svi učesnici imali su jedinstvenu priliku da dobiju cjelovite odgovore na sva pitanja, posebno na ona koja su interesirala prisutne predstavnike medija, te razmijene svoja dosadašnja iskustva o navedenoj temi.