Ministarstvo privrede izražava najdublje saučešće porodici i najbližima mladića koji je izgubio život u tragičnoj nesreći, te upućuje iskrene želje za brz oporavak svim povrijeđenim.

Olimpijski centar Bjelašnica 18. i 19. februara bit će domaćin FIS Europa Cup takmičenja u alpskom skijanju za muškarce u Super-G disciplini. Kako je najavljeno na današnjoj konferenciji za medije održanoj na Bjelašnici, na ovom prestižnom takmičenju učestvovat će više od 90 takmičara iz 22 zemlje među kojima su i najelitnije skijaške nacije: Austrija, Francuska, Italija, Švicarska, Norveška, Kanada, Njemačka...

Organizacija ovog važnog događaja predstavlja izuzetno važan korak u pozicioniranju Bjelašnice kao vrhunske svjetske skijaške destinacije a organizacija takmičenja po treći put potvrđuje da je Bjelašnica ispunila očekivanja i visoke kriterije Međunarodne skijaške federacije (FIS). Pripreme za takmičenje su u toku, a ZOI'84 okuplja najbolje stručnjake kako bi osigurao besprijekorno i nezaboravno iskustvo kako za sportiste, tako i za gledaoce.

“Kontinuitet ovog takmičenja nije rezultat slučajnosti, već sistemskog rada, infrastrukturnih ulaganja i koordinacije sportskih institucija, vlasti i privatnog sektora. Danas ne govorimo samo o jednoj utrci, već o projektu koji potvrđuje da naša planina može ponosno odgovoriti najvišim standardima Međunarodne skijaške federacije. FIS Europa Cup 2025, osim što privlači turiste, ističe i naš takmičarski karakter i sportski duh, koji želimo vratiti na našu olimpijsku Bjelašnicu“, istakli su iz OC Bjelašnica-Igman.

OC Bjelašnica, prožeta olimpijskim nasljeđem, pruža savršenu pozadinu elitnim sportistima iz cijelog svijeta da se takmiče u izazovnoj Super-G disciplini. Partneri, uključujući Vladu Kantona Sarajevo, odnosno Ministarstvo privrede i Ministarstvo kulture i sporta KS, igraju važnu ulogu u realizaciji ovog događaja. Vlada Kantona Sarajevo ima ključnu ulogu u stvaranju okvira u kojem ovakvi projekti ostvaruju kontinuitet.

”Za Vladu Kantona Sarajevo izuzetno je važno da FIS Europa Cup na Bjelašnici ne ostane izolovan sportski događaj, već da preraste u dugoročan, strateški sportsko-turistički projekt. Upravo tako ga i posmatramo, kao ulaganje u međunarodnu vidljivost Kantona, razvoj vrhunskog sporta, produženje turističke sezone i jačanje lokalne ekonomije. Ono što ovaj uspjeh čini posebno vrijednim jeste ljudski faktor. Ponosan sam na činjenicu da je tim Olimpijskog centra Bjelašnica u kratkom periodu izgradio znanje, disciplinu i profesionalizam koji daju konkretne rezultate. To potvrđuju i podaci o broju skijaša, vožnji i interesu sportskih klubova koji su Bjelašnicu prepoznali kao ozbiljan trening-centar, a ne samo turističku destinaciju. Bjelašnica danas pokazuje da vrhunski sport nije pitanje slučajnosti, već vizije, kontinuiteta i odgovorne politike”, istakao je premijer KS Nihad Uk.

Ministar kulture i sporta KS Kenan Magoda izrazio je zadovoljstvo povodom kontinuirane organizacije ovogodišnjeg takmičenja, ističući važnost ulaganja u infrastrukturu, razvoj turizma, sporta i kulture na Bjelašnici kao ključnog regionalnog centra.

"Za Ministarstvo kulture i sporta kontinuitet organizacije takmičenja poput FIS Europa Cupa na Bjelašnici je od strateškog značaja. Ne posmatramo takve događaje kao izolirane sportske manifestacije, već kao dio dugoročnog sistema razvoja sporta u Bosni i Hercegovini. Naš cilj je da Bjelašnica i Sarajevo budu prepoznati kao pouzdani partneri međunarodnim sportskim federacijama. Kada pokažete da možete kvalitetno organizovati jedno takmičenje, otvarate vrata za naredna, još veća. To znači jačanje sportske infrastrukture, turizma i ukupnog imidža države“, izjavio je ministar Magoda.

Govoreći o podršci sportistima, naveo je da je ona mjerljiva, što, kako je rekao, može potvrditi i najbolja bh. skijašica Elvedina Muzaferija, ali i brojni drugi, posebno mladi sportisti, kojima su na Bjelašnici osigurani besplatni ski-pasovi i drugi uslovi tokom trenažnog procesa.

Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo dalo je potpunu podršku pokrenutu zajedničkom željom da bh. planine zablistaju ljepše nego ikada. Iz godine u godinu bilježe se ulaganja u infrastrukturu i investicijske projekte koje podržava Ministarstvo privrede.

Kako navode iz Ministarstva, Bjelašnica danas jeste primjer kako strateška ulaganja daju konkretan rezultat. Ta ulaganja bila su usmjerena na modernizaciju ski infrastrukture, unapređenje sistema sigurnosti, proširenje i uređenje skijaških staza, modernizaciju liftova i snažno unapređenje sistema vještačkog osnježenja, čime su stvoreni uslovi za stabilnu sezonu i organizaciju međunarodnih takmičenja.

"Posebno je važno istaći da je kroz dogradnju sistema osnježenja omogućeno osnježavanje gotovo kompletnog skijališta, dok su modernizacija liftova i uređenje staza značajno podigli nivo sigurnosti i protočnosti skijališta. Rezultat tih ulaganja danas je jasan. Bjelašnica već treću godinu dobija povjerenje Međunarodne skijaške federacije za organizaciju FIS Evropa kupa, što znači da su ispunjeni zahtjevni međunarodni standardi, kako u tehničkom, tako i u organizacionom i sigurnosnom segmentu", istakla je Aida Smajić, stručni savjetnik za informatiku, komunikacije i analizu podataka u Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo.

Kako odbrojavanje do održavanja FIS Europa Cup počinje, OC Bjelašnica poziva sve zaljubljenike u zimske sportove da im se pridruže 18. i 19.02. na Bjelašnici u praćenju skijaškog spektakla i svojim prisustvom podrže ovako važan događaj uz besplatan ulaz, vrhunsku zabavu i provod.

Danas je na Skupštini Kantona Sarajevo usvojen Nacrt zakona o podršci ulaganjima od strateškog značaja za privredu Kantona Sarajevo. Ovim zakonskim rješenjem Kanton Sarajevo uvodi jasan sistem podrške investicijama koje donose nova radna mjesta, nove tehnologije i dugoročni razvoj privrede. Ovaj zakon predstavlja strateški okvir kojim se Kanton Sarajevo pozicionira kao pouzdan i predvidiv partner investitorima, domaćim kompanijama i dijaspori, uz jasan fokus na dugoročni razvoj, tehnološki napredak i jačanje konkurentnosti privrede.

Zakon o podršci ulaganjima od strateškog značaja za privredu Kantona Sarajevo je odgovor na realne izazove savremene ekonomije, u kojoj se razvoj ne zasniva na potrošnji, nego na ulaganjima, znanju i izvozu. Uvođenjem sistemskog modela podrške za kapitalno intenzivne i održive projekte, Kanton Sarajevo stvara uslove za rast produktivnosti, jačanje izvozne orijentacije, razvoj industrija visoke dodane vrijednosti i ubrzanje zelene i digitalne tranzicije. Posebno je značajno što zakon uspostavlja transparentan i mjerljiv mehanizam usmjeravanja javnih sredstava u projekte koji imaju dugoročni razvojni efekt na privredu, uz jasno definisana pravila, kriterije i nadzor korištenja sredstava.

Važnost ovog zakona ogleda se i u činjenici da se sistemski definiše podrška ulaganjima koja stvaraju nove poslovne kapacitete, nova radna mjesta i uvode savremene tehnologije. Fokus je stavljen na projekte koji doprinose modernizaciji proizvodnje, razvoju inovacija, razvoju usluga visoke dodane vrijednosti i održivom turizmu, čime se direktno jača ukupna ekonomska otpornost Kantona Sarajevo i njegova integracija u međunarodne ekonomske tokove.

Ovim zakonskim rješenjem se šalje snažna poruka da Kanton Sarajevo želi biti prostor sigurnog i isplativog investiranja. Uvođenjem predvidivog finansijskog okvira i povezivanjem budžetskih i razvojnih izvora finansiranja, stvara se stabilan sistem podrške investitorima koji planiraju dugoročno poslovanje i razvoj. Istovremeno, zakon osigurava odgovornost i kontrolu kroz ugovorne obaveze, izvještavanje i nadzor realizacije projekata, čime se štiti javni interes i osigurava maksimalan razvojni efekt uloženih sredstava.

Ovaj zakon treba da predstavlja važan korak u transformaciji ekonomskog modela Kantona Sarajevo od ekonomije ograničenog rasta prema ekonomiji zasnovanoj na investicijama, znanju i inovacijama. Njegova primjena značit će više kvalitetnih radnih mjesta, veći nivo tehnološke razvijenosti, snažniju međunarodnu konkurentnost i dugoročno stabilniji i otporniji privredni ambijent za generacije koje dolaze.

Nacrt zakona o podršci ulaganjima od strateškog značaja za privredu Kantona Sarajevo upućen je u javnu raspravu koja će trajati 60 dana.

U povodu obilježavanja Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od agresora u periodu 1992-1995. godine i 32. godišnjice stradanja naših sugrađana na pijaci Markale, delegacija Kantona Sarajevo, zajedno s porodicama ubijenih i delegacijama drugih nivoa vlasti, položila je cvijeće na spomen obilježje na pijaci Markale.

Tog dana, prije 32 godine, sa agresorskih položaja koji su se nalazili na području Mrkovića ispaljena je minobacačka granata kalibra 120 mm od koje je smrtno stradalo 68 naših sugrađana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.

Ubijeni su: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Verica Čilimdžić, Alija Čukojević, Zlatko Ćosić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selima Kovač, Ibro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić, .

Nakon polaganja cvijeća, u Narodnom pozorištu održana je Zajednička komemorativna sjednica Skupštine KS, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća s područja Kantona.

Predsjedavajući Skupštine KS Elvedin Okerić tom prilikom je podsjetio da je Skupština KS 2007. godine proglasila 5. februar Danom sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od agresora u periodu opsade 1992-1995. godina.

„Danas smo se okupili upravo s tom namjerom – njegujemo kulturu sjećanja i ne dopuštamo da zaborav prekrije nevine žrtve i počinjene zločine. Sarajevo ne zaboravlja svoje građanke i građane koji su položili živote za slobodu“, poručio je Okerić, kazavši da je na današnji dan prije 32 godine na pijaci Markale počinjen jedan od najtežih zločina tokom opsade Sarajeva.

Kako je dodao, masakr na Markalama ostao je trajni simbol stradanja Sarajeva tokom 1.425 dana opsade, u kojoj je ubijeno više od 11.500 građana, uključujući 1.601 dijete, dok je više od 50.000 ljudi ranjeno, mnogi s trajnim posljedicama. Ove velike brojeve, kako je naglasio, ne treba shvatiti kao puku statistiku – iza svakog ubijenog sugrađanina je prekinuta ljudska priča, neizmjerna bol i nenadoknadiv gubitak za porodice, bližnje i cijelo naše društvo.

„I više od tri decenije nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, pitanje pravde ostaje otvoreno. Traženje odgovornosti za počinjene zločine i njihovo priznavanje nije samo dug prema žrtvama, već i temelj trajnog mira. Jer ideologije mržnje i nasilja, ako ostanu nekažnjene, ako ih ne priznaju, ne nestaju – one se ponavljaju, što danas, nažalost, gledamo i u drugim dijelovima svijeta, uključujući Palestinu“, poručio je Okerić.

Prisutnima se obratio i direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović. Kako je naveo, cilj agresora bio je terorisanje i slamanje civilnog stanovništva, uz pokušaj nasilnog prekidanja činjenice da je Sarajevo multietnički, multikulturni i multireligijski centar.

„Civili su ubijani na ulicama, igralištima, u redovima za vodu, u bolnicama, školama, tramvajima, pijacama“, naveo je Džananović. 

Kako je objasnio, u prvim danima opsade, na Markalama i drugim sarajevskim pijacama moglo se naći tek lišće žare, repa, mlijeko u prahu, riža, lanč-paket, ikar, feta...

„Ovo nisu samo detalji iz ratne svakodnevice. Ovo su činjenice koje pokazuju kontekst: na pijacu se nije išlo iz hira, nego iz nužde. I zato je udar na pijacu bio udar na civilni život u njegovoj najosnovnijoj formi. I zato Markale nisu 'samo' pijaca. Markale su bile meta i prije i poslije februara 1994. godine. Lokalitet je vidljiv iz daljine i lahko uočljiv. To znači da se ovakvi ciljevi nisu gađali “slučajno”. Pogađali su se zato što su to mjesta susreta civila“, naveo je Džananović.

Podsjetio je da su neposredno nakon masakra uslijedile su burne reakcije srpskog i srbijanskog vojnog i političkog rukovodstva u smislu negiranja odgovornosti, uz sramno vrijeđanje digniteta žrtava i njihovih porodica. Kako je dodao, važno je jasno naglasiti da je negiranje nastavak zločina drugim sredstvima.

Osvrnuvši se na izložbu koja je postavljena u foajeu Narodnog pozorišta "Zločin na Markalama: Ubijanje i ranjavanje civila – suđenje zločincima, negiranje istine, otpor zaboravu”, Džananović je kazao da se njom govori o kontinuitetu zločina, kontinuitetu negiranja i kontinuitetu potrebe da se činjenice zaštite.

„Na Institutu tu obavezu danas dodatno ispunjavamo objavljivanjem Interaktivne mape granatiranja Sarajeva tokom opsade, autorice Merise Karović-Babić, koja obuhvata 116 lokacija masovnih zločina na kojima je ubijeno troje ili više sugrađana. U fokus stavljamo i objavljujemo okolnosti zločina, te posebno važno ‒ identitete žrtava i drugu građu. Mapa je od danas dostupna putem web-stranice Instituta i predstavljena je povodom današnje godišnjice masakra na pijaci Markale i Dana sjećanja na ubijene i ranjene građane Sarajeva“, naveo je Džananović.

Među brojnim drugim koji su danas odali počast i položili cvijeće, sa delegacijom Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS to je učinilo i oko 200 sarajevskih učenika, dok je 200 dodatnih srednjoškolaca prisustvovalo skupu u Narodnom pozorištu kao svojevrsnom historijskom času.

Zimska čarolija na ledu i ove sezone potvrđuje da Sarajevo ima snažnu publiku za kvalitetne zimske sadržaje i aktivan boravak u gradu tokom zimskih mjeseci. Klizalište u Centru Skenderija do sada je okupilo oko 18.000 klizača, uz dodatni broj posjetilaca koji su koristili besplatne termine, čime je ovaj prostor postao jedno od centralnih mjesta zimskih okupljanja, rekreacije i druženja za sve generacije. Posebno ohrabruje kontinuiran interes tokom vikenda, ali i veliki broj organizovanih dolazaka djece i mladih, što dodatno potvrđuje širi društveni značaj ovakvih sadržaja.

U proteklim danima klizalište je ugostilo oko 160 učenika i nastavnika Srednje mješovite škole „Zijah Dizdarević“ iz Fojnice, što potvrđuje da klizalište u Centru Skenderija ima širi društveni značaj i prevazilazi okvire lokalnog rekreativnog sadržaja. Ovakve posjete dodatno afirmišu klizalište kao prostor otvoren za mlade iz cijele Bosne i Hercegovine, promovišući jednak pristup sportu, rekreaciji i kvalitetnim sadržajima za slobodno vrijeme.

Klizalište tako postaje mjesto susreta, druženja i stvaranja pozitivnih iskustava za mlade generacije, uz siguran i organizovan ambijent koji podstiče zdrav stil života i socijalnu povezanost. Kontinuirano unapređenje ulaznih i pratećih sadržaja, kao i visok kvalitet ledene plohe i ukupne organizacije, doprinijeli su pozitivnim reakcijama korisnika i dodatno učvrstili poziciju klizališta kao jednog od najznačajnijih zimskih sadržaja dostupnih građanima i posjetiocima iz cijele Bosne i Hercegovine.

Funkcionisanje i razvoj sadržaja u Centru Skenderija realizuje se u okviru resora Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, koje kroz podršku razvoju infrastrukture i savremenih sadržaja doprinosi stvaranju dostupnih i kvalitetnih prostora za sport, rekreaciju i društvene aktivnosti.

Klizalište ostaje otvoreno za građane do 11. februara, nakon čega ledena ploha u Centru Skenderija ulazi u sportsku fazu korištenja. U periodu do 19. februara planirano je održavanje međunarodnog hokejaškog turnira, uz dolazak velikog broja sportista, ekipa i publike, čime se dodatno potvrđuje sportski značaj ledene infrastrukture i kontinuitet razvoja zimskih sportova u Sarajevu.

Poseban simbolični moment predstavlja i revijalna hokejaška utakmica koja se održava u okviru obilježavanja godišnjice Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, čime se savremeni sadržaji na ledu prirodno povezuju s olimpijskim identitetom Sarajeva i njegovom dugom tradicijom zimskih sportova.

Zimski sadržaji na ledu nastavljaju pokazivati da ulaganje u kvalitetnu infrastrukturu i programe donosi višestruke efekte, od sporta i rekreacije, do turizma, promocije grada i stvaranja sadržaja koji građanima nude kvalitetno i aktivno provođenje slobodnog vremena tokom zime.

Sarajevo, februar 2026 – od 9. maja do 24. oktobra 2026. aviokompanija Eurowings uvodi direktne letove između Berlina i Sarajeva i to u maju, junu, septembru i oktobru svake subote, a u julu i augustu četvrtkom i subotom.  

Pokretanje nove aviolinije na relaciji Berlin – Sarajevo, rezultat je zajedničke saradnje Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Turističke zajednice KS i Ministarstva privrede KS, koji su kroz različite inicijative i poticaje značajno doprinijeli jačanju turističke ponude i stvorili pozitivan ambijent u cilju privlačenja novih aviokompanija i destinacija.

Karte su već u prodaji i dostupne su na zvaničnoj web stranici Eurowings (https://www.eurowings.com) kao i na šalteru prodaje karata Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Iako je prvobitno planirano da se ova aviolinija realizuje u 2024. godini, aviokompanija je sada potvrdila da će letovi biti uvedeni kao dio šire ekspanzije letova iz Berlina.

Eurowings je održavao aviooperacije između dva glavna grada 2013. i 2014. godine, a zatim ponovo 2019. godine, a letovi su se okončali u januaru 2020. godine.

Ruta je trebala biti nastavljena u martu te godine, ali je ponovno pokretanje otkazano zbog izbijanja pandemije koronavirusa.

Berlin se pridružuje postojećim Eurowings rutama iz Sarajeva prema Kölnu i Stuttgartu, čime se unapređuje povezanost Sarajeva sa Njemačkom i Evropom.

Za više informacija i rezervaciju karata posjetite:

 🌐 www.eurowings.com

📍 Šalter prodaje karata – Međunarodni aerodrom Sarajevo

Olimpijski centar Bjelašnica–Igman, u organizaciji KJP ZOI ’84, bit će domaćin FIS Evropskog kupa u alpskom skijanju u disciplini Super-G, koji će se održati 18. i 19. februara ove godine. Ovo prestižno takmičenje vraća se na Bjelašnicu već treću godinu zaredom, nakon što je krovna kuća svjetskog skijanja (FIS), zahvaljujući uspješnoj organizaciji prethodnih godina, ponovo ukazala povjerenje domaćinima.

Tokom prošlogodišnjih utrka u disciplini Super-G, koja posebno odgovara konfiguraciji staze na Bjelašnici, nastupilo je više od 70 takmičara iz 18 zemalja. Ove godine očekuje se još veći broj učesnika, među kojima su i mladi sportisti koji se već danas prepoznaju kao buduće zvijezde svjetskog skijanja.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk istakao je da kontinuitet održavanja ovakvih takmičenja potvrđuje da Bjelašnica opravdano nosi status olimpijske planine.

„S velikim zadovoljstvom i ponosom ističem da je Olimpijski centar Bjelašnica–Igman, u organizaciji KJP ZOI ’84, već treću godinu zaredom domaćin FIS Evropskog kupa, jednog od najprestižnijih takmičenja u alpskom skijanju odmah nakon Svjetskog kupa. To je rezultat predanog rada, jasne vizije i kontinuiranih ulaganja u infrastrukturu, sigurnost i organizacione kapacitete“, poručio je premijer Uk.

Dodao je da je poseban značaj u činjenici da se Evropski kup u alpskom skijanju, prvi put nakon Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, ponovo održava upravo na Bjelašnici, zahvaljujući radu KJP ZOI ’84.

Iz Olimpijskog centra Bjelašnica–Igman naglašavaju da organizacija FIS Evropskog kupa predstavlja važan korak ka još većim sportskim događajima.

„Uspješna organizacija FIS Evropskog kupa najbolja je potvrda da Bjelašnica ima kapacitete, znanje i ljude za najviše standarde međunarodnih takmičenja. Ovo je i jasan put ka našem dugoročnom cilju, a to je kandidatura za utrke Svjetskog kupa“, poručili su iz Olimpijskog centra Bjelašnica–Igman.

Organizacija FIS Evropskog kupa još jednom potvrđuje da Bjelašnica ostaje važan međunarodni sportski i turistički centar, te snažan simbol olimpijskog naslijeđa Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine.

Radovi na adaptaciji prostora budućeg Kantonalnog HUB-a na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu odvijaju se planiranim tokom. Do sada su realizovani ključni instalacijski radovi. Elektroinstalacije su izvedene u gruboj fazi, sistem grijanja je završen, a građevinski radovi se privode kraju.

U narednom periodu slijedi završna faza, koja obuhvata fine radove i uređenje interijera, nakon čega će prostor biti spreman za funkcionalnu upotrebu.

Kantonalni HUB zamišljen je kao savremeni “meeting point”, mjesto susreta studenata i privrednika, sa zonama za učenje, kreativni rad, razmjenu ideja i umrežavanje.

Sarajevo će uskoro dobiti prvi Kantonalni HUB, kao novi prostor podrške inovacijama, poduzetništvu i primjeni znanja u praksi.