Počevši od 29. marta 2026. godine, na Međunarodnom aerodromu Sarajevo na snagu stupa ljetni red letenja, u okviru kojeg će 24 aviokompanije realizovati letove prema 40 destinacija širom Evrope i svijeta.

Ovu sezonu obilježava i uvođenje tri nove direktne aviolinije – za Pariz (Orly), Berlin i Ankaru, čime se dodatno unapređuje međunarodna povezanost Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Niskobudžetna aviokompanija Transavia France, članica grupacije Air France–KLM, prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine i od 17. aprila 2026. godine uspostavlja direktnu liniju Pariz (Orly) – Sarajevo. Letovi će se realizovati dva puta sedmično, ponedjeljkom i petkom, a cijene karata dostupne su već od 69 eura po smjeru.

Uvođenje ove linije predstavlja značajan iskorak u povezivanju Sarajeva sa francuskom prijestolnicom, jednim od ključnih evropskih i svjetskih centara politike, kulture i poslovanja, te otvara dodatne mogućnosti za razvoj turističkih i poslovnih tokova između dvije zemlje.

Aviokompanija Eurowings u periodu od 9. maja do 24. oktobra 2026. godine ponovo uspostavlja direktnu liniju Berlin – Sarajevo. Letovi će se realizovati jednom sedmično u maju, junu, septembru i oktobru (subotom), te dva puta sedmično u julu i augustu (četvrtkom i subotom).

Povratak ove linije rezultat je zajedničkih aktivnosti Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Turističke zajednice Kantona Sarajevo – Visit Sarajevo i Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, usmjerenih na jačanje turističke ponude i unapređenje međunarodne dostupnosti destinacije. Berlin se time pridružuje postojećim Eurowings linijama prema Kelnu i Stuttgartu, dodatno učvršćujući povezanost sa Njemačkom.

Od 1. jula 2026. godine aviokompanija AJet uvodi i novu direktnu liniju Ankara – Sarajevo, sa letovima koji će se realizovati dva puta sedmično, srijedom i subotom. Ova ruta dodatno jača veze Sarajeva sa glavnim gradom Republike Turske, te doprinosi razvoju turističkih, poslovnih i kulturnih razmjena.

U okviru ljetnog reda letenja vraćaju se i brojne sezonske destinacije, među kojima su Solun (Thessaloniki), Kopenhagen, Oslo, Pariz (Beauvais), Doha, Muscat, Kuwait, Riyadh, Dammam, Bodrum, Izmir, Antalya i Hurghada. Letove prema ovim destinacijama realizuju renomirane aviokompanije, uključujući Norwegian Air Shuttle, Norwegian Air Sweden, SAS, Qatar Airways, Oman Air, Kuwait Airways, Flynas i druge.

Kontinuirano širenje mreže destinacija i dolazak novih aviokompanija potvrđuju rastući značaj Sarajeva kao regionalnog avio i turističkog centra, te dodatno doprinose jačanju njegove međunarodne prepoznatljivosti i konkurentnosti.

U organizaciji Poslovnih novina, danas je u Domu mladih, Centar Skenderija u Sarajevu otvorena konferencija „Kako ubrzati rast?“. Konferencija je u okviru regionalnog projekta Brzorastuće kompanije – Adria 1000 Fastest Growing Companies, koji prepoznaje i promovira kompanije s natprosječnim stopama rasta prihoda i razvoja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji. 

Pokrovitelji projekta su Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, koji kroz institucionalnu podršku prepoznaju značaj razvoja domaće privrede, jačanja konkurentnosti i promocije kompanija koje bilježe kontinuiran rast. Partner projekta je Centar Skenderija Sarajevo. Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk poručio je da Vlada Kantona Sarajevo snažno podržava inicijative koje jačaju privredu, poduzetništvo i inovacije. "Naš cilj je stvarati poslovno okruženje u kojem će kompanije imati stabilne uslove za rast, investiranje i razvoj novih projekata. Posebno je važno podržati brzorastuće kompanije, jer upravo one donose inovacije, osvajaju nova tržišta i zapošljavaju nove generacije stručnjaka. Istovremeno ulažemo u razvoj poslovnih zona i potičemo dualni model obrazovanja, kako bi naši mladi sticali konkretne vještine u kompanijama i pripremali se za tržište rada, čime direktno jačamo konkurentnost privrede Kantona Sarajevo“, kazao je ovim povodom premijer Uk. Od ukupno 4.864 brzorastuće kompanije u Bosni i Hercegovini, najveći broj dolazi iz Federacije BiH, a Kanton Sarajevo prednjači po dinamici razvoja, broju zaposlenih i stopama rasta. 

Zlatko Mijatović, ministar privrede Kantona Sarajevo, istakao je značaj tih pokazatelja za ukupni razvoj kantonalne i državne ekonomije. „S 977 kompanija, Kanton Sarajevo učestvuje s 20,1% u ukupnom broju brzorastućih kompanija u Bosni i Hercegovini. Ovaj podatak potvrđuje da Sarajevo danas predstavlja najrazvijeniji poslovni ekosistem u zemlji, s velikom koncentracijom znanja, kapitala i inovacija. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo nastavit će raditi na jačanju podrške privredi, razvoju preduzetništva i unapređenju poslovnog okruženja, jer snažna i konkurentna ekonomija nije samo cilj, već osnov dugoročnog razvoja društva", naglasio je ovom prilikom ministar Mijatović. 

Konferencija okuplja više od 300 direktora, vlasnika kompanija, menadžera, predstavnika institucija, poslovnih organizacija i stručnjaka, s ciljem razmjene znanja, iskustava i konkretnih poslovnih modela za ubrzanje rasta i jačanje konkurentnosti kompanija u regiji. U fokusu konferencije su teme koje danas najviše određuju uspjeh kompanija – poslovna agilnost, liderstvo, umrežavanje, inovacije, internacionalizacija, pametno korištenje podataka i strateško prilagođavanje tržišnim promjenama. 

„Brzorastuće kompanije nisu samo statistika. To su konkretni ljudi, konkretne ideje i konkretni rezultati koji dokazuju da je rast moguć. Naš cilj je da im damo vidljivost, kredibilitet i prostor za nova povezivanja, jer upravo te kompanije pokazuju u kojem pravcu se razvija moderna ekonomija", rekao je između ostalih učesnika Emil Kučković, direktor Poslovnih novina.

Ministar privrede Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović boravio je u posjeti drugoj generaciji korisnika Programa inkubacije u Centru za napredne tehnologije (CNT), koji predstavlja jednu od ključnih razvojnih inicijativa usmjerenih na podršku startupima i malim biznisima u Kantonu Sarajevo.

Riječ je o prvoj posjeti novoj generaciji preduzetnika od njihovog ulaska u Program inkubacije, nakon što je prva generacija uspješno završila program i nastavila poslovanje na tržištu. Tokom obilaska ministar je razgovarao s korisnicima Programa u njihovim radnim prostorima, interesujući se za njihova iskustva, izazove s kojima se suočavaju, kao i za ciljeve i dosadašnje rezultate u razvoju biznisa.

Poseban fokus bio je na sagledavanju potreba preduzetnika u ranoj fazi razvoja, kao i na unapređenju uslova za njihov dalji rast.

Ministar Mijatović je istakao značaj aktivnog korištenja svih segmenata inkubatorskog programa, uključujući mentorsku podršku, edukacije i mogućnosti umrežavanja, koje su ključne za jačanje kapaciteta i održivost biznisa.

„Naš cilj nije samo pružiti početnu podršku, već stvoriti okruženje u kojem će preduzetnici imati sve potrebne alate za razvoj održivih i konkurentnih biznisa. Zato je važno da maksimalno iskoriste mentorsku podršku, edukacije i sve prilike koje vam ovaj program pruža. Upravo kroz ovakve programe gradimo snažniji i otporniji privredni ambijent u Kantonu Sarajevo“, izjavio je ministar Mijatović.

Korisnici Programa imali su priliku iznijeti svoje prijedloge i sugestije, što predstavlja važan segment u kontinuiranom unapređenju ovog modela podrške. Posebno je naglašena važnost praktičnih znanja i direktne komunikacije s mentorima i stručnjacima iz prakse, kao i povezivanja s drugim preduzetnicima unutar inkubatora.

Program inkubacije, koji provodi Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, ima za cilj stvaranje održivih i konkurentnih biznisa kroz kombinaciju finansijske, infrastrukturne i stručne podrške. Kontinuiran rad s korisnicima i praćenje njihovog razvoja predstavlja osnovu za daljnje unapređenje programa i jačanje preduzetničkog ekosistema u Kantonu Sarajevo.

Ovakvi programi predstavljaju značajan iskorak u jačanju preduzetničkog ekosistema u Kantonu Sarajevo, jer omogućavaju da se poslovne ideje razviju u konkretne, tržišno orijentisane i održive projekte. Ministarstvo privrede KS nastavit će s razvojem i unapređenjem Programa inkubacije, s ciljem otvaranja novih radnih mjesta, jačanja domaće privrede i podsticanja inovacija.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, ministar privrede KS Zlatko Mijatović i ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto razgovarali su s rukovodstvom JP Međunarodni aerodrom Sarajevo o poslovnim rezultatima, aktuelnim kapacitetima i planovima daljnjeg razvoja aerodroma, s posebnim osvrtom na ljetni red letenja 2026. godine, koji predviđa letove 31 aviokompanije prema 40 destinacija.

Sastanku su prisustvovali i članovi menadžmenta aerodroma, uključujući v.d. izvršnog direktora za saobraćaj i usluge u zračnom saobraćaju Amadea Mandića, v.d. izvršnog direktora za razvoj aerodroma Slobodana Kadijevića te direktoricu Sektora aerodromskih usluga Vedranu Vikić.

Tokom sastanka predstavljeni su rezultati poslovanja iz protekle godine, koji potvrđuju snažan rast Aerodroma Sarajevo i njegovu sve jaču poziciju u regionalnoj i evropskoj mreži zračnog saobraćaja. U 2025. godini aerodrom je opslužio 2.226.692 putnika (+22,2% u odnosu na 2024.), realizirano je 19.671 aviooperacija (+16,8%), dok je cargo promet iznosio 3.344.215 kilograma.

Najviše putnika zabilježeno je na linijama prema Istanbulu, Beču i Zagrebu, što potvrđuje važnost Sarajeva kao regionalnog zračnog čvorišta.

Na sastanku je predstavljen i Plan razvoja Aerodroma Sarajevo do 2032. godine, koji predviđa infrastrukturna proširenja, povećanje kapaciteta i modernizaciju operativnih i sigurnosnih sistema, s ciljem dugoročne održivosti i jačanja konkurentnosti na regionalnom i evropskom tržištu.

Premijer Uk i ministar Mijatović naglasili su da Kanton Sarajevo nastavlja snažno podržavati razvoj zračnog saobraćaja, posebno kroz politiku subvencioniranja postojećih i novih aviolinija, što je već vidljivo kroz rast broja putnika, prihoda aerodroma, razvoj turizma i ukupni privredni efekt za Kanton Sarajevo i BiH.

Sarajevo International Airport

Ministar privrede Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović i pomoćnik ministra za poduzetništvo, investicije, ugostiteljstvo i trgovinu Zlatan Mujak boravili su u službenoj posjeti Berlinu, gdje je u zgradi Rotes Rathaus potpisana Zajednička izjava o namjeri (Joint Declaration of Intent) o saradnji između Sarajeva i Berlina u oblasti inovacija, poduzetništva i tehnološkog razvoja. 

Sporazum je potpisan sa senatoricom za privredu, energiju i javna preduzeća Berlina Franziska Giffey, i dio je inicijative „Ecosystem Connectors Berlin – Sarajevo – Tirana“, koja ima za cilj jačanje institucionalnog partnerstva između startup ekosistema ovih gradova. 

Saradnja obuhvata razvoj zajedničkih projekata u oblastima umjetne inteligencije, digitalizacije i zelene ekonomije, kao i formiranje snažnih konzorcija za apliciranje prema velikim programima Evropske unije, uključujući Horizon Europe. Poseban fokus bit će stavljen na tehnološki transfer, razmjenu znanja i internacionalizaciju startup ekosistema. 

Kroz program „Berlin Innovation Fellowship“ istraživačke institucije i preduzeća dobijaju mogućnost da zajednički realizuju konkretne transferne projekte i inovacijske ideje. Poziv za ovaj program je otvoren: https://www.betahausx.com/ecosystem-connectors-western-balkans 

Ministar Mijatović istakao je da Sarajevo, sa snažnim bazenom mladih IT stručnjaka i rastućom kreativnom i startup scenom, postaje relevantan partner evropskim inovacijskim centrima. „Ova saradnja predstavlja strateški iskorak u međunarodnom pozicioniranju Sarajeva. Naš cilj je da otvorimo nova tržišta za domaće kompanije, povežemo naše preduzetnike s evropskim partnerima i osiguramo snažnije uključivanje u savremene tehnološke tokove“, izjavio je ministar Mijatović. 

Senatorica Franziska Giffey naglasila je transformacijski potencijal oba grada: 

„Berlin i Sarajevo su inovacijski centri svojih zemalja i kulturna središta sa snažnom kreativnom industrijom kao pokretačem razvoja. Oba grada su se kroz svoju historiju morala iznova graditi, reinventirati i snažno su obilježena transformacijom. Novim partnerstvom gradimo strateški most prema jugoistočnoj Evropi.“ 

Dodatni impuls saradnji daje i nova direktna aviolinija između Sarajeva i Berlina, kojom se značajno olakšava institucionalna, poslovna i istraživačka razmjena. 

Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo nastavit će aktivnosti na jačanju međunarodnih partnerstava, privlačenju investicija i stvaranju prilika za domaće startupe, istraživače i mlade talente. 

Foto: Özlem Şen.

Čelnici i članovi Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo uputili su građankama i građanima naše domovine čestitku povodom 1. marta – Dana nezavisnosti Bosna i Hercegovina.

"Ovaj historijski datum podsjeća nas na odlučnost i jedinstvo iskazano na referendumu 1992. godine, kada su se građani opredijelili za suverenu, nezavisnu i međunarodno priznatu državu. Danas, više nego ikada, imamo obavezu da čuvamo njene temeljne vrijednosti – slobodu, ravnopravnost, zajedništvo i poštivanje različitosti.

Kanton Sarajevo ostaje posvećen izgradnji prosperitetnog društva, jačanju institucija i unapređenju kvaliteta života svih naših građana. Vjerujemo da samo zajedničkim radom, odgovornošću i solidarnošću možemo graditi stabilnu i evropsku Bosnu i Hercegovinu.

Sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine", kaže se između ostalog u čestitki.

Analizirajući primjenu važećeg Zakona o turizmu, u saradnji s turističkim sektorom, posebno Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo i putničkim agencijama, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo je identificiralo odredbe koje su otežavale efikasno funkcionisanje sistema. U namjeri da se privreda administrativno rastereti, sistem upravljanja turizmom modernizuje i poveća ulaganje u razvoj turističke ponude Kantona Sarajevo, na inicijativu kantonalnog Ministarstva privrede Vlada KS je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu i proslijedila ga Skupštini Kantona Sarajevo na dalje razmatranje i usvajanje.

Ministar privrede Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović istakao je da predložene izmjene i dopune predstavljaju važan iskorak u modernizaciji turističkog sistema.

"Cilj je smanjenje administrativnog opterećenja privrede, veća ulaganja u razvoj turističke ponude i dodatno jačanje kontrole trošenja javnih sredstava. Turizam je jedna od ključnih razvojnih šansi Kantona Sarajevo i želimo sistem koji prati realne potrebe sektora i savremene standarde upravljanja. Ovim izmjenama i dopunama uvodimo moderan, pravedan i transparentan sistem upravljanja turizmom", istakao je ministar Mijatović.

Predloženo zakonsko rješenje donosi konkretna poboljšanja za turistički sektor i javni sistem upravljanja turizmom. Ukida se obaveza dokazivanja članstva u strukovnom udruženju za putničke agencije, čime se uklanjaju administrativne prepreke za poslovanje i izdavanje licenci. Istovremeno, produžava se rok važenja licenci za rad putničkih agencija s tri na pet godina, čime se jača pravna sigurnost poslovnih subjekata i smanjuje administrativno opterećenje privrede.

Poseban fokus stavljen je na uspostavljanje pravednijeg i ekonomski utemeljenog sistema obračuna članarine Turističkoj zajednici. Novi model uvodi princip proporcionalnosti, prema kojem će finansijska obaveza subjekata biti usklađena sa stvarnim benefitima koje ostvaruju od turizma. Djelatnosti će biti razvrstane prema stepenu povezanosti s turizmom, uz jasno definisane koeficijente za obračun članarine, čime se uvodi diferenciran i transparentniji sistem.

Dodatno, Turistička zajednica bit će obavezna uspostaviti Registar obveznika članarine, što će omogućiti precizan obračun i efikasniju naplatu prihoda. Izmjenama se prvi put propisuje i obaveza da se najmanje 20% sredstava prikupljenih od članarine usmjeri direktno u razvoj turističkog proizvoda Kantona Sarajevo, čime se osigurava da dio prihoda generisanih turizmom bude vraćen u unapređenje turističke ponude, infrastrukture i promocije.
Istovremeno se dodatno normira način korištenja sredstava od članarine i boravišne takse kroz uredbu koju donosi Vlada Kantona Sarajevo na prijedlog Ministarstva privrede, uz uključivanje stručne javnosti i predstavnika turističkog sektora, čime se dodatno jača transparentnost i plansko upravljanje javnim sredstvima.

Izmjenama se unapređuje i efikasnost rada Turističke zajednice Kantona Sarajevo kroz racionalizaciju njene organizacione strukture, smanjenje broja organa i članova upravljačkih tijela, te ukidanje organizacionih rješenja koja u praksi nisu bila uspostavljena. Proširenjem nadležnosti Nadzornog odbora dodatno se jačaju mehanizmi interne kontrole, posebno u oblastima radnih odnosa i javnih nabavki, čime se unapređuje odgovornost i transparentnost rada.

Prijedlog izmjena i dopuna zakona unaprijeđen je kroz provedenu javnu raspravu i razmatranje pristiglih primjedbi i sugestija, uz dodatno usklađivanje s važećim federalnim propisima i praksom njihove primjene, čime se osigurava pravna jasnoća, stabilnost sistema i uslovi za dugoročno održiv i konkurentan razvoj turizma u Kantonu Sarajevo.