Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu domaćin je dvodnevne međunarodne naučne konferencije Četvrti simpozij o bosanskom jeziku, koja se danas i sutra održava u Sarajevu.
Osim iz Bosne i Hercegovine, u programu konferencije su i učesnici koji dolaze iz Turske, Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore, Kosova, Češke, Mađarske, Austrije, Njemačke, Hrvatske i Slovenije, što uz autorska ili koautorska izlaganja čini ukupno 87 tema s 98 učesnika.
Osim organizatora Simpozija, na otvaranju konferencije govorili su i ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo Dušanka Bošković te predsjedavajući Skupštine KS Elvedin Okerić, nakon čije inicijative je Vlada KS pružila finansijsku podršku organizaciji simpozija.
U obraćanju prisutnima, predsjedavajući je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je Sarajevo danas mjesto susreta gotovo stotinu naučnika i istraživača iz 12 zemalja, okupljenih oko zajedničkog cilja naučnog proučavanja, očuvanja i afirmacije bosanskog jezika.
„Jezik nije samo sredstvo komunikacije. Jezik je pamćenje jednog naroda, svjedočanstvo njegovog historijskog trajanja, izraz njegove kulture, tradicije i identiteta. U jeziku su sačuvane naše priče, naše vrijednosti, naše historijsko iskustvo i naslijeđe koje prenosimo s generacije na generaciju. Bosanski jezik svjedoči o višestoljetnom kulturnom i historijskom kontinuitetu Bosne i Hercegovine. Njegovo bogatstvo nastajalo je kroz različite historijske epohe, književna djela, pisane spomenike i svakodnevni život ljudi na ovim prostorima. Zato čuvati bosanski jezik znači čuvati važan dio identiteta naše domovine, a njegovim naučnim proučavanjem i razvojem graditi most između naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“, poručio je predsjedavajući Okerić.
Posebno je naglasio da afirmacija bosanskog jezika ne znači osporavanje bilo kojeg drugog jezika. Naprotiv, kako je rekao, poštovanje vlastitog jezika podrazumijeva i poštovanje jezika, kulture i identiteta drugih.
„Bosna i Hercegovina kroz svoju historiju bila je prostor susreta različitih kultura, tradicija i jezika. Upravo u toj različitosti nalazi se jedno od njenih najvećih bogatstava. Nauka mora imati posebno mjesto u našem društvu. Pitanja jezika, njegovog razvoja, standardizacije, obrazovanja i upotrebe moraju se razmatrati na temelju naučnih činjenica, stručnih istraživanja i argumentiranog dijaloga“, naveo je predsjedavajući Skupštine KS.
Naglasio je i ulogu Instituta za jezik UNSA u očuvanju jezičke baštine, razvoju savremene lingvistike i afirmaciji bosanskog jezika, kako u BiH, tako i izvan njenih granica. Posebno, kako je rekao, je važna podrška izučavanju bosanskog jezika među našim ljudima koji žive širom svijeta.
„Za djecu i mlade koji odrastaju daleko od Bosne i Hercegovine, poznavanje maternjeg jezika predstavlja jednu od najvažnijih veza s domovinom, porodicom, porijeklom i vlastitim identitetom. Naša je zajednička odgovornost da tu vezu čuvamo i jačamo“, naveo je Okerić, kazavši da je smatrao svojom institucionalnom obavezom da pokrene inicijativu za finansijsku podršku organizaciji ovog značajnog skupa.
Kako je potcrtao, podrška nauci, obrazovanju, kulturi i očuvanju našeg jezičkog naslijeđa nije pitanje političkog opredjeljenja, nego pitanje institucionalne odgovornosti prema društvu i budućim generacijama.
„Institucije vlasti ne trebaju određivati naučne zaključke, ali imaju obavezu stvarati uslove da naučnici slobodno istražuju, razmjenjuju znanja i svojim radom doprinose razvoju društva“, poručio je, između ostalog, predsjedavajući Okerić.
Kako je zaključio, narod koji čuva svoj jezik čuva svoje pamćenje, a društvo koje ulaže u znanje i nauku ulaže u svoju budućnost.
Ministrica Bošković izrazila je zadovoljstvo da je Vlada KS, nakon inicijative predsjedavajućeg, podržala održavanje ovog skupa, čime je održan kontinuitet u prepoznavanju humanističkih nauka.
„Drago mi je da simpozij ima multidsciplinarnu dimenziju tema, da govorimo o digitalnoj humanistici i historiji jezika. Tek sada s digitalizacijom dobivamo priliku da trajno sačuvamo kulturna naslijeđa, ali isto tako dobivamo i priliku da ih dijelimo. Nadam se da će razmjena iskustava i ideja na ovom skupu biti samo podstrek za nova i uspješna istraživanja“, poručila je ministrica Bošković.
Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu poručio je kako je progresija u broju učesnika u odnosu na prethodne godine prirodna i očekivana danas kada su stasale generacije doktora nauka i drugih istraživača u oblasti lingvističke bosnistike.
„Moramo biti svjesni i odgovorni prema činjenici da se zalaganje za bosanski jezik danas odvija na četiri fronta: u naučnom, društvenom, razvojno prirodnom i nadasve i u tehnološko-digitalnom kontekstu“, poručio je direktor Hodžić.
Prorektorica za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Sarajevu Dženana Husremović navela je da program simpozija pokazuje koliko je proučavanje jezika danas široko po svakoj dimenziji.
„Na njemu su srednjovjekovne povelje i rukopisi na arebici, ali i važne teme kao što su govor generacije Z i jezik digitalne komunikacije. U tom rasponu vidim i ključno pitanje našeg vremena: kako jezik živi u svijetu u kojem s mašinama komuniciramo sve više, a one sve bolje razumiju i proizvode ljudski jezik“, navela je Husremović.
