Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo predstavilo je rezultate šestog istraživanja psihofizičkog zdravlja djece/učenika, prosvjetnih radnika i roditelja/staratelja u Kantonu Sarajevo. Ovogodišnjim istraživanjem obuhvaćeno je oko 15.000 ispitanika, a njegov kontinuitet omogućava praćenje promjena i trendova te planiranje mjera zasnovanih na podacima.
Prezentaciji u Katoličkom školskom centru „Sv. Josip“ prisustvovali su direktorice i direktori te stručni saradnici javnih i privatnih predškolskih ustanova, kao i psiholozi, pedagozi i socijalni radnici iz osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo. U okviru događaja održana je i panel-diskusija „Multisektorski pristup u sistemu dječje zaštite“, koja je okupila predstavnike obrazovanja, zdravstva, policije i akademske zajednice. U fokusu razgovora bili su preventivno djelovanje u školskom okruženju, vršnjačko i digitalno nasilje, neprihvatljivi oblici ponašanja, prevencija maloljetničke delinkvencije te značaj rane detekcije i pravovremene reakcije sistema.
Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović istakla je da je Ministarstvo još u periodu pandemije prepoznalo da će mentalno zdravlje i dobrobit učenika biti jedno od ključnih pitanja za obrazovni sistem, zbog čega je uspostavljeno kontinuirano praćenje psihofizičkog zdravlja.
„Već šest godina provodimo istraživanje psihofizičkog zdravlja djece, nastavnika i roditelja. Rijetkost je da se u našem javnom prostoru istraživanja provode tako dugo i tako konzistentno, a upravo nam taj kontinuitet omogućava da odluke i javne politike zasnivamo na nalazima, a ne na pretpostavkama. Kada govorimo o mentalnom zdravlju, sigurnosti i ponašanju učenika, odgovori moraju dolaziti od struke i iz prakse“, kazala je ministrica Hota-Muminović.
O značaju praćenja razvoja najmlađe djece govorila je prim. dr. med. Amra Junuzović-Kaljić, posebno ukazujući na prisutnost digitalnih sadržaja u njihovoj svakodnevici. Prema rezultatima istraživanja, gotovo 80 posto djece u ispitivanom predškolskom uzorku tokom dana koristi neki digitalni sadržaj.
„Ova riznica podataka koju dobijamo kroz istraživanja veoma je važna za oblikovanje zdravstvenih politika i našeg odnosa prema djeci. U predškolskom periodu formiraju se navike koje djecu prate kroz cijeli život. Digitalni sadržaji danas su dostupni i najmlađoj djeci i zato je važno govoriti o zdravom korištenju i granicama koje štite njihov razvoj“, istakla je Junuzović-Kaljić.
Prof. dr. Anela Hasanagić naglasila je da višegodišnje istraživanje omogućava praćenje trendova mentalnog zdravlja učenika te predstavlja važnu osnovu za planiranje stručne podrške i konkretnih mjera.
„Istraživanje je počelo u vrijeme pandemije, kada je potreba za intenzivnijim bavljenjem psihofizičkim zdravljem djece postala posebno izražena. Nastavili smo ga jer se pokazalo koliko je važno da odluke budu zasnovane na dokazima. Potrebe djece rastu, ali istovremeno moramo pratiti i potrebe nastavnika i roditelja“, kazala je Hasanagić.
Nalazi prethodnih istraživanja već su bili osnova za konkretne odgovore sistema, među kojima je i značajno povećanje broja stručnih saradnika u osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo, s ciljem jačanja podrške učenicima. Perspektivu roditelja predstavila je mr. ph. Lejla Beridan, članica Upravnog odbora Vijeća roditelja, naglasivši važnost sigurnosti djece, pravovremene reakcije sistema i saradnje roditelja i nastavnika.
„Važno je da preporuke budu usmjerene na stvarne probleme s kojima se roditelji i djeca susreću u školama. Roditelji trebaju pružiti podršku nastavnicima i biti svjesni vlastite uloge u unapređenju odgoja i obrazovanja“, poručila je Beridan.
U šest dosadašnjih ciklusa istraživanja zabilježeno je približno 88.000 učešća. Prikupljeni podaci predstavljaju značajnu bazu za praćenje potreba u odgojno-obrazovnom sistemu i dalje unapređenje podrške psihofizičkom zdravlju i dobrobiti
