Muzeji i spomenici čuvaju sjećanje u prostoru. Ali sjećanje živi tek kada ga neko ispriča – u knjizi, na bilbordu u gradu, na digitalnoj platformi koju iz Sarajeva otvori srednjoškolac u Bihaću ili u Brčkom. Od 2021. godine Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo izgradilo je program žive kulture sjećanja koji istinu o odbrani Bosne i Hercegovine čini dostupnom, provjerenom i – prvi put – digitalnom.
Sjećanje koje se prenosi, ne samo čuva
Ministar za boračka pitanja KS, dr. sc. Omer Osmanović u svojim javnim istupima često ponavlja da čuvati sjećanje na šehide i poginule borce znači čuvati istinu o vremenu u kojem su oni branili naše pravo na slobodu. U periodu 2021–2026. ta rečenica pretočena je u konkretne programe: manifestacije koje okupljaju sve više građana, platforme koje se koriste iz cijele države i podršku autorima koji o ratu pišu i snimaju.
„Od Dana nezavisnosti do Dana državnosti“, krovna manifestacija Kantona je krovna manifestacija koja se realizuje u saradnji s JU Memorijalni centar Sarajevo i koja iz godine u godinu dobija na značaju i okuplja sve veći broj institucija, udruženja, škola i građana. Kroz nju Kanton Sarajevo čuva istinu o odbrani Bosne i Hercegovine, afirmiše vrijednosti slobode i gradi vezu između generacije koja je državu branila i generacije koja će je razvijati.
„Odbrana BiH – Igman“, prvi put i žene borkinje
Tradicionalna manifestacija na Igmanu značajno je proširena u odnosu na ranije godine. Pokrenuta je saradnja s udruženjima žena borkinja, čime je po prvi put sistemski istaknut značaj i učešće žena u odbrani Bosne i Hercegovine. U okviru manifestacije realizovan je i novi potprojekt „I ja sam branio BiH“:
- fotografije branitelja postavljene su na bilborde u 21 gradu Bosne i Hercegovine, uz video-intervjue s ljudima s fotografija. Lica običnih ljudi koji su branili državu tako su prvi put stigla do cijele Bosne i Hercegovine.
- heroji.ba: prva digitalna arhiva šehida i poginulih boraca.
Projekt „Heroji“ ima jedan cilj - na jednom mjestu objediniti činjenično provjerene podatke o šehidima, poginulim borcima Armije i MUP-a RBiH, ali i žrtvama zločina i genocida, te učiniti ih dostupnim svima, posebno mladima.
Platforma heroji.ba postala je prva digitalna arhiva ovog tipa koja obuhvata različite krajeve Bosne i Hercegovine. Do sada sadrži oko 10.000 biografija i fotografija, uz vrijednost projekta od oko 200.000 KM. Svako ime na toj platformi je jedan čovjek kojeg neko još čeka.
Web Muzej Armije RBiH
Interaktivna web-platforma koja donosi integralnu priču 1. korpusa Armije RBiH – od formiranja do kraja rata – u formatu razumljivom generaciji koja historiju uči na ekranu. Vrijednost projekta je 100.000 KM, a on je digitalni prethodnik budućeg Muzeja Armije RBiH u kasarni Zmajevac.
„Pisana riječ“: 94 knjige i filma u pet godina
Kroz javni poziv „Pisana riječ“ Ministarstvo svake godine podrži oko 20 autora pojedinaca i boračkih udruženja koji kroz knjige, publikacije, dokumentarne i igrane filmove bilježe istinu o odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992–1995.
U periodu 2021–2025. podržana su 94 projekta ukupne vrijednosti 405.500 KM, a godišnji budžet za ovu namjenu narastao je sa 100.000 na 120.000 KM. Novi javni poziv objavljen je krajem juna 2026.
Godišnjice, mezarja i cvijeće koje se ne zaboravlja
Uz velike projekte, Ministarstvo kontinuirano obilježava godišnjice formiranja brigada, pogibije komandanata i heroja odbrane, bitaka i stradanja – od Grepka i Žuči do groblja Bare i Svetog Marka. Poštovanje se iskazuje svima koji su branili Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na vjeru i naciju: od šehida i poginulih boraca do generala Stjepana Šibera i pripadnika Armije i MUP-a RBiH katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti.
„Deset hiljada imena na heroji.ba – to nisu brojevi, to su deset hiljada porodica koje su nekoga čekale i nisu dočekale. Naš posao je da ta imena nikad ne nestanu, da ih nađe dijete u Bihaću, u Brčkom, u Sarajevu, i da zna šta je taj čovjek uradio za njega. Pisana riječ, bilbordi, platforma – sve je to isti posao: čuvati istinu“ , naglašava resorni ministar Osmanović.
Šta slijedi
• Nastavak popune platforme heroji.ba i proširenje na sve krajeve Bosne i Hercegovine.
• Realizacija projekata iz novog javnog poziva „Pisana riječ“ 2026.
• Dalje širenje manifestacija „Od Dana nezavisnosti do Dana državnosti“ i „Odbrana BiH – Igman“, s posebnim fokusom na škole i mlade.
"Živa kultura sjećanja ne traži velike zgrade, traži da se istina svaki dan ispriča iznova. Kanton Sarajevo je u pet godina napravio sistem u kojem se ona priča u knjigama, na bilbordima, na ekranu i na svakom mezarju. Tako se sjećanje ne čuva, tako se prenosi", poručio je ministar Osmanović.
