Na mjestu masakra u ulici Mula-Mustafe Bašeskije, kod broja 64 (sjeverni ulaz u Gradsku tržnicu“ danas je obilježena 31. tužna godišnjica ubistva 43 građanina Sarajeva. Na današnji dan, minobacačka granata kalibra 120 mm, ispaljena s neprijateljskih položaja na Trebeviću, pala je na ovo mjesto. Tog kobnog dana 43 osobe su ubijene, dok je 84 ranjeno.
Tog dana ubijeni su: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglija, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga.
Bio je to zadnji od tri najveća masakra nad građanima Sarajeva tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992–1995. godine, a koji je predstavljao prekretnicu jer je nakon njega uslijedilo NATO bombardovanje i u konačnici završetak opsade Sarajeva.
Osim porodica ubijenih i ranjenih te udruženja žrtava, obilježavanju ove godišnjice prisustvovali su članovi Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo, kao i predstavnici državnih i federalnih institucija, Grada Sarajeva, općina s područja Kantona Sarajevo, međunarodnih organizacija... U ime organizatora skupa, Kantona Sarajevo, obratila se ministrica za odgoj i obrazovanje Naida Hota-Muminović.
„Ovaj masakr bio je samo jedan u nizu napada na građane Sarajeva koji su tokom opsade pretrpjeli neizrecive patnje. Nije bilo mjesta u gradu koje nije bilo obavijeno tugom i strahom. Granatirali su naše građane u redovima za vodu i hljeb, nedužnu djecu na sankanju i bezbrižnoj dječjoj igri, dobre ljude koji su ispraćali poginule na dženaze i sahrane, prkosne koji su obilazili pijace u nabavkama teško dostupne hranu za svoje porodice... Ništa im nije bilo sveto. Svaki od tih napada bio je dio sistemske kampanje terora usmjerene protiv nedužnih civila, samo da bi se uništila njihova volja za životom i preživljavanjem“, navela je ministrica Hota-Muminović.
Kako je podsjetila, za razliku od mnogih drugih zlodjela činjenih nad našim sugrađanima, ovaj zločin na Markalama bio je jedan od rijetkih slučajeva kada je UNPROFOR jasno i nedvosmisleno izvijestio da je granata ispaljena s položaja Vojske Republike Srpske na Trebeviću.
„Ovaj užasni čin bio je prekretnica koja je napokon dovela do odlučne međunarodne reakcije. Akcije NATO snaga rezultirale su otvaranjem kopnenih puteva iz Sarajeva, povlačenja dijela teškog naoružanja oko grada i konačno, do mirovnih pregovora u Ženevi, koji su kasnije nastavljeni u Daytonu gdje je i postignut mirovni sporazum. Međunarodni sud u Hagu osudio je Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, na doživotni zatvor za zločine počinjene u Sarajevu. Njegov nasljednik, Dragomir Milošević, osuđen je na 33 godine zatvora. Kazne doživotnog zatvora služi Radovan Karadžić, a do prije neki dan služio je i Ratko Mladić. Ali nijedna kazna ne može biti dovoljna za četiri godine patnje građana Sarajeva, niti može nadomjestiti živote više od 12.000 ubijenih, među kojima je bilo više od 1.600 djece, niti ublažiti bol više od 60.000 ranjenih“, naglasila je ministrica Hota-Muminović.
Danas, kako je poručila kao i svaki dan, sjećamo se svih onih koji su stradali tokom opsade našeg voljenog grada.
„Njihova imena, lica, i uspomene koje su ostavili za sobom, zauvijek će ostati urezana u našem kolektivnom sjećanju. Naša bol je velika, ali naša odlučnost da pamtimo i svjedočimo je još veća. Svima vama koji ste danas ovdje zahvaljujem na dolasku i poručujem da ćemo istrajati nad onima koji šire i propagiraju mržnju i netoleranciju. Neka nam sjećanje na žrtve Markala i svih ubijenih u Sarajevu i Bosni i Hercegovini bude trajni podsjetnik na užase rata, ali i na našu snagu i hrabrost da se suprotstavimo nepravdi i izgradimo bolju budućnost“, poručila je ministrica Hota-Muminović.
