Polaganjem cvijeća u Velikom parku, kod Spomen-obilježja ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995, danas je obilježen 5. maj-Dan sjećanja na najmlađe žrtve opsade. Uz prisustvo velikog broja građana, porodica žrtava i zvaničnika, odata je počast za 1.601 dijete čiji su životi ugašeni tokom najduže opsade jednog glavnog grada u modernoj historiji.
Odlukom Vlade Kantona Sarajevo iz 2023. godine, ovaj dan je proglašen Danom žalosti u Kantonu Sarajevo. Zastave na svim institucijama, javnim preduzećima i ustanovama spuštene su na pola koplja, dok su medijski sadržaji prilagođeni atmosferi tuge i dostojanstva.
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk istakao je da je čuvanje sjećanja na ubijenu djecu institucionalna obaveza, pitanje ljudskog dostojanstva i civilizacijske savjesti.
"To su djeca koja bi danas bili očevi, majke,... Njihovi životi su brutalno ugašeni. Godinama ponavljamo da se to nikada i nikome ne smije desiti, ali nažalost, svjedočimo da se širom svijeta i danas djeca ubijaju. Važno je da u ime institucija o tome govorimo, da ih jačamo i da nikada više ne dopustimo da budemo u položaju u kakvom smo bili od 1992. do 1995. godine, kada smo se gotovo goloruki branili dok su naši najmiliji ubijani", poručio je premijer.
On je posebno naglasio pitanje nekažnjivosti zločina: "Nedavno smo na sjednici Vlade KS, prilikom izvještaja Tužilaštva, jasno pitali kada će se procesuirati predmeti koji se tiču ubijanja civila i djece u Sarajevu. Insistirat ćemo na istini i pravdi. Pravda je spora, ali ne i nedostižna. Njihova imena nas obavezuju da nikada ne skrenemo pogled".
Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995. Fikret Grabovica istakao je da Dan žalosti podsjeća na najtežu i najbolniju ranu našeg grada – zločine počinjene nad djecom tokom opsade.
"Ta rana istovremeno potvrđuje, opominje i obavezuje. Potvrđuje surovu činjenicu da su djeca u ovom gradu ubijana sistematski, gotovo svakodnevno, tokom cijele opsade. Opominje nas da sjećanje na njih moramo brižno njegovati i prenositi na mlade generacije, ne da bi mrzili ili tražili osvetu, već da bi im istina i znanje bili najjače oružje u izgradnji bolje budućnosti. Naša je obaveza da im osiguramo život u slobodi i miru, jer su to jedini temelji na kojima mogu rasti kao plemeniti i odgovorni ljudi", kazao je Grabovica.
Opsadu Sarajeva izvele su snage takozvane Vojske Republike Srpske uz podršku jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA). Grad je preživio 1.425 dana blokade, što je ostavilo duboke rane koje ni tri decenije kasnije nisu zacijelile.
Agresorske snage nisu uspjele zauzeti grad zahvaljujući herojskom otporu branilaca, mahom građana koji su u patikama i farmericama, skoro bez naoružanja, stali na branike Sarajeva. Tokom opsade poginuo je ukupno 11.541 građanin, od kojih 1.601 dijete.
Iz Vlade Kantona Sarajevo još jednom su pozvali sve građane da se s dužnim pijetetom prisjete ubijene djece, iskažu solidarnost s njihovim porodicama i svojim dostojanstvenim ponašanjem doprinesu kulturi sjećanja.
