Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, ministrica pravde i uprave KS Darija Softić Kadenić te zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Sabina Ćudić posjetili su danas Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu.
Povod ove zvanične posjete je nedavna odluka Senata Univezerziteta u Sarajevu da se, na zahtjev više njegovih članica, Gazi Husrev-begovoj biblioteci dodijeli status nastavne i naučnoistraživačke baze UNSA.
Prilikom posjete, delegacija je upoznata s radom Biblioteke, njenim fondovima i odjeljenjima te su razgovarali s upravom i osobljem o aktuelnim projektima i budućim planovima, s ciljem sticanja uvida u njene kapacitete, opravdanost dobijanja statusa nastavne i naučnoistraživačke baze UNSA, kao i o ulozi GHB u naučnoistraživačkom, kulturnom, obrazovnom i javnom životu Kantona Sarajevo i bosanskohercegovačkog društva u cjelini.
„Odluka Senata Univerziteta u Sarajevu je istinski historijska. Ona ne samo da potvrđuje ulogu Gazi Husrev-begove biblioteke kao jednog od stubova obrazovanja i kulture u našem društvu, već je i aktivno učvršćuje. Ova ustanova, sa svojom nezamjenjivom riznicom od preko 150.000 bibliotečkih jedinica, već je neizostavan resurs za naše studente, istraživače i naučnike. Dodjela statusa nastavne i naučnoistraživačke baze formalizuje i učvršćuje ovu vezu, omogućavajući joj da svoje jedinstvene resurse još bolje stavi na službu razvoja nauke i obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Vlada Kantona Sarajevo podržava ovaj proces i prepoznaje ogroman doprinos Biblioteke u očuvanju i afirmaciji našeg nacionalnog naslijeđa“, izjavio je premijer Uk.
Kako je dodao, ova odluka otvara jedinstvenu priliku ne samo za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, već i za cijelu Europu i svijet, da na akademskom nivou prepoznaju i iskoriste nevjerovatno bogatstvo koje čuva Gazi Husrev-begova biblioteka.
„Imamo zaista čime da se ponosimo, naša pisana riznica je živ svjedok vijekova i most između kultura. Ovo je, prije svega, ponos svih nas i zajednička kulturna baština svih građana koja premošćuje podjele. Za samu ustanovu, ovaj korak je od vitalnog značaja. Stabilno finansiranje kroz budžetski sistem predstavlja ključnu podršku, jer omogućava angažovanje dodatnog stručnog osoblja neophodnog za adekvatnu zaštitu, katalogizaciju i modernizaciju ove nezamjenjive kolekcije. Tek uz odgovarajuće ljudske resurse, Biblioteka može u potpunosti da ispuni svoju misiju“, poručio je premijer Uk.
Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu najstarija je biblioteka dostupna javnosti i najstarija ustanova kulture u Bosni i Hercegovini. Kontinuirano radi već 488 godina i dom je rukopisne zbirke upisane u UNESCO registar „Memory of the Word“.
Gazi Husrev-begova biblioteka danas ima oko 150.000 bibliotečkih jedinica, među kojima je preko 10.500 rukopisnih kodeksa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, između devet i deset hiljada pojedinačnih dokumenata na osmanskom jeziku, oko 21.000 monografskih publikacija na orijentalnim i preko 30.000 na evropskim jezicima, kao i bogat fond periodike od kraja 19. stoljeća do najnovijih časopisa koji se objavljuju kod nas i u svijetu. Biblioteka čuva i Arhiv Islamske zajednice, posjeduje vrijednu muzejsku zbirku, fototeku i zbirku poštanskih maraka.
Usluge Biblioteke koristi 4.076 registriranih članova, istraživača, naučnika i u najvećem procentu studenata UNSA. Tokom šest dana u sedmici na raspolaganju su im dvije čitaonice, studentska i istraživačka, opremljene po najvišim standardima, ukupnog kapaciteta 120 osoba. Značajan dio bibliotečke građe je digitaliziran. Oko 2 miliona stranica materijala dostupno je putem digitalne biblioteke. Pored domaćih, za usluge i resurse Biblioteke stalni interes iskazuju i strani istraživači. U saradnji sa UNSA Biblioteka je dio Evropske interdisciplinarne istraživačke infrastrukture za studije religije RESILIENCE, koja omogućava istraživačima direktan i efikasan pristup kolekcijama evropskih naučnih institucija i univerziteta od posebnog značaja.
Uz status nastavne i naučnoistraživačke baze Univerziteta u Sarajevu, Gazi Husrev-begova biblioteka proširila bi i ojačala svoje mogućnosti za dalje afirmiranje kulturno-historijskog i naučnog naslijeđa Bosne i Hercegovine u domaćim i međunarodnim akademskim krugovima.
