Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na mjesto masakra, članovi porodica, prijatelji, učenici Osnovne škole "Musa Ćazim Ćatić", predstavnici vlasti i udruženja obilježili su 31. godišnjicu ubistva civila u ulici Hamdije Kreševljakovića kod broja 47.
Na to mjesto je prije 31 godinu pao minobacački projektil kalibra 120 mm od čijeg je eksplozivnog dejstva smrtno stradalo sedam, a teže i lakše ranjeno četvero naših sugrađana. Projektil je ispaljen sa agresorskih položaja Vojske Republike Srpske koji su se nalazili na području Hladivoda.
Ubijeni su: Staka Aksentić, Zekerija Dacić, Ibro i Sead Plakalo, Igbal Redžić, Dženan Smajić i Elmedin Zimić.
U ime Kantona Sarajevo cvijeće su položile zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo Marijela Hašimbegović i Admela Hodžić, te uposlenica Ministarstva privrede KS Elma Petreši-Žunić.
Kako je poručeno ovom prilikom, svirepa ubistva i masakri građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine, nisu bili slučajni i to uvijek treba ponavljati.
"Jer kako drugačije objasniti ova stravična ubistva koja su se dešavala tokom sankanja djece na Alipašinom polju, tokom dječije igre na Bistriku, u redovima za vodu kod Pivare i Daira, u Ferhadiji u redu za hljeb, tokom dženaza u Budakovićima i Boljakovom potoku, pijaci Markale, Gradskoj tržnici i mnogim drugim mjestima. Kako ih objasniti nego plansko i sistematično ubijanje građana Sarajeva", rekla je Petreši-Žunić koja se obratila prisutnim.
Da je to prepoznato i u Međunarodnom sudu u Hagu dokaz je presuda na maksimalnu kaznu, doživotni zatvor Stanislavu Galiću, komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Dragomir Milošević koji je naslijedio Galića, a koji je nastavio zločine nad Sarajlijama, Sud je osudio na 33 godine. Potvrđena je kazna doživotnog zatvora i Ratku Mladiću, komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. On je između ostalog osuđen i za udruženi zločinački poduhvat "koji je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja". Doživotnu kaznu služi i Radovan Karadžić, prvi predsjednik Republike Srpske.
"Bez obzira na prošlost, naša budućnost se mora graditi na ravnopravnosti svih naroda i građana. Moramo istrajavati na idejama na kojima Bosna i Hercegovina može i mora opstati, a to su ideja suživota, međusobnog uvažavanja i tolerancije. A da bi to bilo tako, pravda mora biti zadovoljena i počinioci tih strašnih zločina, pa i ovog koji danas obilježavamo, moraju biti adekvatno kažnjeni", rekla je Petreši-Žunić.
