Iskustva formiranja i funkcioniranja javnih komunalnih preduzeća kao članica jednog velikog preduzeća koje objedinjuje i upravlja komunalnom djelatnosti - holdingom, delegaciju Kantona Sarajevo koju su činili direktori svih sarajevskih kantonalnih komunalnih preduzeća na čelu sa ministrom komunalne privrede i infrastrukture Senadom Hasanspahićem upoznali su čelnici uprave i direktori podružnica Javnog holdinga Ljubljana i Zagrebačkog holdinga.
Javni holding Ljubljana je kompanija čiji vlasnik je Grad Ljubljana i nekoliko manjih općina, a u njenom vlasništvu se nalaze preduzeća koja obavljaju četiri osnovne komunalne djelatnosti, proizvodnju i snabdijevanje energentima i obezbjeđivanje funkcije grijanja, snabdijevanje vodom, organizaciju javnog prijevoza te odvoz i preradu otpada. Gradske tržnice i groblja nisu u sastavu ovog holdinga. Više informacija o njegovom nastanku dala je direktorica ljubljanskog Javnog holdinga Zdenka Grozde:
“Holding kakav je danas stvoren je 2010. godine, mada on svoje prve oblike dobiva već sredinom devedesetih godina, prebacivanje imovine i uposlenih iz pojedinačnih preduzeća u novo preduzeće - Javni holding teklo je istovremeno i moramo priznati da je bilo zaista naporno. Dvije godine po preuzimanju radnika svi su zadržali svoj prethodni status, a onda smo pravili funkcionalniji koncept”, pojasnila je direktorica Grozde.
Danas holding za sve njene članice obavlja poslove finansija i računovodstva, pravne i kadrovske poslove, javne nabavke, poslove informatičke podrške. Kako naglašava direkorica, ukidanjem ovih službi u preduzećima niko nije ostao bez posla, ali su se u toku one prve dvije godine uposleni prilagođavali novim zadacima, pri čemu je došlo i do prirodnog odljeva kadrova, jer su neki dobrovoljno otišli. Trenutno je ovdje uposleno 2.700 ljudi i to je za 10 posto manje nego u trenutku spajanja preduzeća.
Kako je istakla direktorica Grozde, u protekih pet godina je na troškovima zaposlenih napravljena ušteda od sedam miliona eura, što je i bio jedan od ciljeva stvaranja Holdinga. Velike uštede se ostvaruju i na zajedničkim nabavkama kancelarijskog materijala, sredstava za higijenu, usluga telefonije i slično. Plaće uprave i direktora preduzeća regulisane su zakonom, gdje direktori imaju tri puta veću plaću od svojih uposlenih, a za članove uprave Holdinga te plaće su i nešto veće.
Direktore naših preduzeća su zanimale cijene pojedinačnih usluga, a u odgovoru je objašnjeno da su svi troškovi usluga uključeni u njenu cijenu, te da cijenu upotpunosti plaćaju građani, kao i da ove ekonomske cijene pokrivaju sve troškove. Izuzetak čini javni gradski prijevoz koji Grad Ljubljana sufinansira iz budžeta sa učešćem od 25 posto sredstava potrebnih za njegov rad. Za svaku uslugu građani dobiju zasebne fakture i ističu da je tako fukcionalnije i lakše za praćenje prihoda.
Važno je naglasiti da u ovom konceptu, ukoliko jedno od preduzeća bilježi gubitke, onda i Holding ima gubitke. U takvim slučajevima, dobit od drugih preduzeća koristi se za “peglanje” gubitaka nekog od članica Holdinga.
Posjeta Zagrebu počela je sa susretom s njegovim gradonačelnikom Milanom Bandićem koji se u razgovoru sa ministrom Hasanspahićem kratko osvrnuo na prednosti ovakvog organizovanja komunalne djelatnosti i benefitima koje ona donosi.
Kao posebnu prednost funkcioniranja Zagrebačkog holdinga, koji ima drugačiju i širu organizaciju, domaćini su istakli podizanje moći pregovaranja u smislu finansijskih potreba.
“Kada se obraćate bankama i drugim finansijskim institucijama za kreditiranje, mnogo ste u boljem položaju kada vaše preduzeće ima svoj kapital u vrijednosti od milijardu eura, nego kada nastupate pojedinačno”, istakla je direktorica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Duban.
Kao savjet, ukoliko buduća organizacija komunalne privrede ovdje bude išla u ovom pravcu, nužno je prethodno snimanje svih procesa u preduzećima kako bi se eventualne slabosti prvo tu rješavale, a nikako sa njima ulazilo u holding, jer tada oni postaju znatno veći problemi. Dobre prakse treba zadržati, poručili su domaćini, i ponudili svoju pomoć u mogućem korištenju novca evropskih fondova u ovakve svrhe, ukoliko se projekt dobro pripremi i obrazloži.
Članice Zagrebačkog holdinga zadržale su svoje pravne, kadrovske službe, a sistem javnih nabavki se i ovdje odvija sa jednog mjesta. To obavlja komisija od tridesetak ljudi, a stručni ljudi u preduzećima pripremaju tehničke i stručne specifikacije potrebnih roba i usluga.
Formiranjem Zagrebačkog holdinga, prije deset godina, otvorilo je Gradu Zagrebu mogućnost da uredi svoje javne službe po evropskim standardima, nabavku novog voznog parka za javni prijevoz, uređenje parkinga, upravljanje nekretninama. Danas ističu da su likvidni u svakom trenutku, da su probleme dugovanja rješavali prodajom i korištenjem neperspektivnih nekretnina.
Više se govorilo o praksi upotrebe jedinstvene uplatnice tzv. JUP-a, gdje je na jednoj uplatnici predviđeno plaćanje računa za različite usluge, načinima prikupljanja tog novca i njegovo razvrstavanje. Prednost ovakvog objedinjavanja je činjenica da se došlo do sveobuhvatnog registra korisnika komunalnih usluga.
“Cjelovita slika koju smo dobili nakon ovih posjeta i izuzetno dobrih prijema i u Ljubljani i u Zagrebu biće itekako korisna kada otvorimo temu uspostavljanja efikasnije organizacije komunalne privrede. Naravno, sve treba posmatrati u specifičnim kontekstima, neka iskustva su primjenjiva, neka malo teže. Na nama je da završimo prethodne radnje ovdje, a to su donošenje Zakona o lokalnoj samoupravi i novog Zakona o komunalnoj djelatnosti. To će stvoriti jasniji pravni okvir za neka eventualna nova rješenja. Nije ni kod nas sve loše, niti je tamo sve idealno”, poručio je ministar Hasanspahić, nakon ovih posjeta. Direktori preduzeća dobili su brojne infomacije koje, kako kažu, treba sagledati u širem kontekstu i tražiti optimalno rješenje uz naša i iskustva naših susjeda.
