Oko 30.000 učenika, te mladih iz BiH uključenih u razne organizacije i biznise učestvovalo je ove godine u najvećem edukativnom događaju u svijetu pod nazivom "Sat kodiranja" koji se održao od 5. do 11. decembra, u okviru Sedmice informatičke edukacije. Tim povodom danas je upriličena press konferencija.
Sat kodiranja je prije nekoliko godina pokrenula američka neprofitna organizacija Code.org, kako bi se djeci i mladima približile moderne tehnologije i programiranje, te kako bi se usmjerili na IT sektor koji je najtraženiji na globalnom tržištu rada.
Po broju organizovanih radionica i uključenih učenika u “Sat kodiranja” ove godine BiH je ostvarila najbolje rezultate u regiji, istaknuto je ovom prilikom.
Učenici i mladi su kroz jednosatne tutorijale tokom sedam dana učili osnove kodiranja, a najbrojniji u tom događaju bili su učenici osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo.
“Ovo je jedna od velikih razvojnih šansi Bosne i Hercegovine, ali i način da zadržimo mlade ovdje. Jer ako oni imaju znanja iz informatičke struke mogu biti u BiH a raditi za velike svjetske kompanije”, istakla je Aida Daguda direktorica Centra za promociju civilnog društva koji je internacionalni partner i zvanični predstavnik "Sata kodiranja" BiH.
Navela je da su "Sat kodiranja" podržala nadležna ministarstva obrazovanja i zavodi, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanja, te mnogobrojne društveno-odgovorne kompanije, ambasade i donatori u BIH.
Ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS Elvir Kazazović ukazao je na značaj formalnog i neformalnog informatičkog obrazovanja mladih, te se osvrnuo na proces infomatizacije u obrazovnom sistemu Kantona Sarajevo, a koji je predviđen Strategijom razvoja KS do 2020. godine. Istakao je da je Vlada KS napravila značajan iskorak u tom segmentu. Uvedena je informatika u prvi razred osnovne škole, pokrenut je projekt “elektronske učionice” kroz koji je svaka osnovna škola u ovoj godini dobila po jednu informatički opremljenu učionicu a cilj je da se projekt nastavi te su za to planirana sredstva u Budžetu za narednu godinu. Značajnim je ocijenio i projekt “elektronski dnevnik” koji se treba realizovati od drugog polugodišta ove školske godine.
“Pokušavamo odgovoriti i potrebama IT sektora tako da u svim gimnazijama Kantona Sarajevo otvorimo usmjerenje za IT sektor, a nadamo se da ćemo u dogovoru sa rukovodstvom Elektrotehničkog fakulteta Sarajevo prevazići i problem nedostatka nastavnog kadra za te svrhe, odnosno da ćemo kroz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju profesora i nastavnika informatike realizovati ovaj modul programa”, naveo je ministar Kazazović. Naglasio je da je krajnje vrijeme da se krene sa informatizacijom obrazovanja u BiH, te da postoji velika zainteresiranost učenika za programiranje, a to su potvrdili i rezultati ovogodišnjeg “Sata kodiranja”.
Direktor Microsofta BiH Omar Krivošija je rekao da ova organizacija već treću godinu zaredom podržava „Sat kodiranja“. Ocijenio je da je to značajan edukativni događaj s obzirom da je zainteresiranost i potreba za IT kadrovima u BiH sve veća.
„IT industrija je sastavni dio svake druge industrije, a mi kroz ovakve događaje nastojimo doprinijeti edukaciji mladih, njihovom ostanku u BiH kao i obezbjeđenju kadrova koji će biti u mogućnosti poboljšati i unaprijediti ekonomski razvoj“, naglasio je.
Profesor informatike Adin Begić nosi titulu inovativnog nastavnika Microsofta, a u ovoj akciji sudjelovao je u osmišljavanju edukacije za nastavnike koja se održala u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru.
"Predstavili smo alate koji se mogu koristiti kako bi djeca lakše savladala kodiranje, te ponudili pomoć kolegama da naprave pripremu za sat kodiranja", rekao je.
Gradivo je djeci prezentirano najčešće kroz igrice, kakve su Minecraft ili Frozen, nakon čega su saznali po kojem principu se ove igrice rade. Djeca su razumjela šta je to algoritamsko rješavanje kodiranja, i to kroz igru.
Pomoćnica ministra za informatizaciju u Ministarstvu obrazovanja KS Azemina Njuhović, pojasnila je kolika je važnost informatike u školama i edukacije djece u tom smislu.
"Želimo djecu osloboditi bauka informatike i prikazati im programiranje kao logičnu i zanimljivu aktivnost. Drago nam je da je većina djece reagirala poztivno i rekla da im je to bio najbolji čas u cijelom životu. Programiranje je danas način života i naš sistem mora odgovoriti situaciji. Zato je od važnosti što ćemo uskoro i u gimnazijama imati programerske smjerove", istaknula je Njuhović.
