Zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo usvojili su Zakon o visokom obrazovanju. Predlagač zakona, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS smatra da je ovaj zakon izrađen uz puno poštivanje pravnog sistema Bosne i Hercegovine, odnosno Ustava BiH, Ustava Federacije BiH i Ustava KS kao i relevantnih zakona u državi BiH koji se primjenjuju u oblasti visokog obrazovanja.
Rješenjem sadržanim u Zakonu o visokom obrazovanju uređuje se pitanje uvođenja Univerziteta u Sarajevu, kao javne ustanove, u sistem trezorskog poslovanja.
Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković je kazao da je suština u uvođenju reda na Univerzitetu u ekonomskom smislu, te unapređenju kvaliteta edukacije, te da se ovim zakonom ni na koji način ne ugrožava autonomija Univerziteta.
Pojasnio je da Senat i dalje bira rektora, da će Upravni odbor imati većinu predstavnika UNSA, da procese donošenja nastavnih planova i programa i dalje vodi akademska zajednica s učešćem Ministarstva obrazovanja, koje će vršiti nadzor nad radom ove institucije.
Ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS Elvir Kazazović je zahvalio Skupštini KS na usvojenom Zakonu.
„Suština je u tome da smo izjednačili sve odredbe Zakona s okvirnim Zakonom o budžetima Federacije BiH, te Zakonom o trezoru FBiH“, pojasnio je Kazazović novinarima nakon usvajanja Zakona.
Osim toga, dodao je on, vodile su se velike polemike o statusu Upravnog odbora UNSA, odnosno o strukturi Upravnog odbora, „te se Vladi KS pripisivalo da preko struktura Upravnih odbora želi napraviti politički uticaj na njih“.
„Međutim, u prijedlogu Zakona stoji da šest predstavnika ima UNSA, Vlada KS ima četiri i jedan predstavnik je ispred Studentske unije", pojasnio je ministar Kazazović.
Po njegovim riječima, ono što obilježava ovaj Zakon je da je sva prava koja su u prethodnom tekstu zakona imali studenti, u smislu rokova ispita, uslova sticanja i gubljenja statusa redovnih studenata kao i druga pitanja koja uređuju studiranje u Kantonu Sarajevo u novom Zakonu ostala su ista.
Također je integrisan studij na nastavničkim fakultetima, a koji omogućava bolji nastavni kadar u budućnosti koji će raditi u osnovnim i srednjim školama KS.
Ono što je obilježilo diskusije, naveo je on, je rezervisanost pojedinih zastupnika kako će izgledati ova promjena i Zakon, prije svega trezorsko poslovanje.
„Predvidjeli smo da imamo cijelu godine da se kvalitetno može uraditi taj reformski proces. Očekujemo u budućnosti da će ovaj Zakon jako kvalitetno urediti prije svega Univerzitet u Sarajevu, bit će reformisan, puno kvalitetniji i napredniji“, zaključio je ministar Kazazović.
Zakon o visokom obrazovanju KS stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u Službenim novinama KS.
Na istoj sjednici zastupnici su usvojili i predložene izmjene i dopune Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, koje će stupiti na snagu narednog dana od objavljivanja u Službenim novinama Kantona Sarajevo, a primjenjivat će se u školskoj 2017/2018.
Novim stavom u članu 121. omogućeno je osobama sa završenim prvim ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa i višom stručnom spremom, koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona ispunjavale uslove stručne spreme za zasnivanje radnog odnosa u školama na poslovima nastavnika, da mogu do 1. septembra 2020. godine konkurisati za prijem u škole i biti primljeni na te poslove.
"Naime, u obrazovnom procesu imamo nekoliko stotina nastavnika, kojim nismo dali vremenski okvir od dvije do tri godine gdje bi mogli da steknu i drugi ciklus Bolonje. Zbog toga smo smatrali neophodnim da se u hitnoj proceduri donesu zakonske izmjene s obzirom na to da se u augustu raspisuju javni pozivi", kazao je ministar Kazazović.
Druga izmjena se odnosi na status direktora.
"Poznato je da su u Zakonu ograničeni mandati direktora na dva mandata, te im je potrebna olakšavajuća okolnost iz razloga što prilikom aplikacije za drugi mandat nije im riješen status jer su primljeni na neodređeno kao nastavnici i profesori. Znači kada uđu u drugi mandat dešava se da nemaju sigurnost za svoje radno mjesto", ukazao je Kazazović.
Iz navedenog razloga izmjenom je u Zakonu regulisano da „ako radnik ima ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme u školi, na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati četiri godine, a najduže za vrijeme trajanja dva uzastopna mandata na poziciji direktora škole“.
