Članica ekspertno-istraživačke radne grupe formirane pri Ministarstvu odgoja i obrazovanja radi provedbe istraživanja pod nazivom „Psihofizičko zdravlje učenika i nastavnika u doba pandemije“, prof.dr. Dženana Husremović je istakla kako je u ovom istraživanju učestvovalo 6.146 roditelja, 4.016 učenika predmetne nastave, te 786 zaposlenika vrtića, osnovnih i srednjih škola.
“Na osnovu prosječnih ocjena vidjeli smo da su najučestaliji bili zahtjevi za donošenjem odluka, odnosno za korištenje nerutinskih analitičkih vještina, potom zahtjevi za učenjem i kvantitativni zahtjevi. Ono što se najčešće očekivalo od svih učesnika je: • Korištenje novih tehnologija • Da završe velike količine posla • Da rade prekovremeno • Da su maksimalno koncentrirani kada donose odluke • Da rade jako brzo”, precizirala je prof.dr. Husremović.
Dodala je i kako su gledajući pojedinačne grupe ispitanika, u proteklom periodu najviše zahtjeva imale nastavnice razredne nastave, a zatim nastavnici predmetne nastave i članovi mobilnih timova.
Rezultati analize, kako kaže profesorica, su pokazali da je neophodno preduzeti slijedeće aktivnosti: Prepoznavanje dobrih rezultata i uspjeha - obavezno uvesti pohvaljivanje, Prepoznavanje kvalitetno obavljenog posla, Organizaciju vremena na način da ljudi imaju prostora za odmor, Razviti seriju obaveznih radionica na teme: a. Važnost brige o sebi, b. Razvijanje konkretnih vještina pozitivnog samoevoluiranja, samopohvaljivanja i modifikacije automatskih misli, c. Kako svojim kolegama dati pozitivnu povratnu informaciju.
Istakla je kako rezultati istraživanja pokazuju da kod učenika dominiraju simptomi stresa i zbog čega je vrlo bitno u narednoj školskoj godini stvoriti okruženje koje će biti oslobođeno od svih suvišnih stresora, te organizirati sa djecom i nastavnicima radionice prevencije uticaja stresa - obraditi tehnike relaksacije, sklanjanja automatskih misli, regulacije emocija,...
Navela je i kako je neophodno obratiti pažnju i na činjenicu da je gotovo 20% djece reklo da su često ili vrlo često osjećali da ne vrijede kao osoba.
“Potrebno je uvesti puno poticaja u kojima će učenici imati priliku da dobiju pozitivne povratne informacije. Apeliramo na nastavnike da uvedu u svoje prakse što više specifičnih kvalitetnih i pozitivnih povratnih informacija”, kazala je prof.dr. Husremović.
Kada su u pitanju učenici razredne nastave u skali emocionalne stabilnosti, najviši rezultati iako ne i zabrinjavajući vezani su za zabrinutost, odnosno anksioznost.
“Anksioznost kod djece sprečava ih da uče, da se koncentriraju, da se fokusiraju na zadatke i čine njihove strategije suočavanja neadekvatnima. Ako ih rano učinimo anksioznim, smanjujemo vjerovatnoću njihovog kasnijeg uspjeha, a time i ozbiljne društvene i ekonomske posljedice”, zaključila je svoje obraćanje na današnjoj press konferenciji prof.dr. Husremović.
