“Pozicija Kantona Sarajevo u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini” naziv je prezentacije koju je danas upriličilo Ministarstvo finansija KS, u saradnji sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, povodom predloženih izmjena i dopuna Zakona o pripadnosti javnih prihoda Federacije BiH, te uoči javne rasprave o ovom zakonu koja će biti održana sutra.
Prezentaciji su prisustvovali članovi Vlade i Skupštine KS, kao i zastupnici u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz Kantona Sarajevo.
Premijer KS Edin Forto je naglasio kako se mora govoriti isključivo ekonomskim činjenicama i tačnim podacima kao argumentima za pravednu raspodjelu prihoda, a oni govore da niko ne uzima ničiji novac, niti ima povlašteni položaj u odnosu na druge.
“Cilj Sarajeva je zauzeti jasan stav, iza kojeg stoji struka, kako napraviti pravilnu raspodjelu novca koji dolazi kantonima sa nivoa BiH i FBiH, da bi odgovorili na argumentaciju koja dolazi iz ostalih dijelova FBIH”, istakao je.
Ministar finansija KS Davor Čičić je ovom prilikom predočio sve manjkavosti nacrta ovog zakona, kao i moguće posljedice ekonomskog udara na Budžet KS, u slučaju njegovog usvajanja, a one će biti predočene i zastupnicima oba doma Parlamenta FBIH.
Ako se u potpunosti implementira predloženi zakon, istaknuto je da bi KS dobio preko 100 miliona KM manje kroz raspodjelu sredstava od indirektnih poreza, a to bi se neminovno odrazilo i na smanjenje plata u sektorima obrazovanja, zdravstva, sigurnosti, kao i svih drugih budžetskih korisnika u KS-u, za oko pet do 10 posto, ali i socijalnih davanja, egzistencijalnih naknada za boračku populaciju, itd.
“Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH predviđa, između ostalog, da se sadašnji koeficijent koji Kanton Sarajevo ima, od 1,96, umanji na 1,5, a svake naredne godine za još 0,1 kako bi stigao do koeficijenta 1. To bi bio veliki udar za Budžet i sve javne funkcije u našem kantonu”, naveo je ministar Čičić.
Naglasio je i da je Zakonom o budžetima FBiH propisano da prijedlozi zakona moraju sadržavati izjavu o fiskalnoj procjeni posljedica po Budžet, uključujući i fiskalne efekte na druge nivoe vlasti, koja je izostala u ovom slučaju.
“Predloženi tekst Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH ne sadrži izjavu o fiskalnoj procjeni po osnovu koje bi se vidjelo koliko se umanjuju prihodi Kantonu Sarajevo, a povećavaju drugim kantonima, te se time grubo krši Zakon o budžetima. Predložena izmjena zakona direktno negativno utiče jedino na Budžet KS, čime se ugrožava i implementacija mnogih drugih zakona, između ostalog, i onih koje su doneseni na nivou FBiH, a realizuje ih Kanton, poput socijalnih davanja i naknada za boračku populaciju”, dodao je ministar.
Istakao je i da je izmjenama i dopunama ovog zakona morala prethoditi detaljna analiza javnih prihoda, rashoda, duga i funkcionalnih ustavnih i zakonskih nadležnosti svih nivoa vlasti koje bi rezultirale kreiranjem novog modela raspodjele javnih prihoda.
“Ekonomski institut u Sarajevu još 2015. godine je izradio studiju koja je pokazala da se oko 24 posto prihoda od indirektnih poreza, oko 100 miliona KM na godišnjem nivou, koja bi prema ekonomskim kriterijima, kao što je učešće KS u krajnjoj potrošnji, prijavljenom dohotku, ostvarenoj dodanoj vrijednosti, pripala KS prelijeva drugim kantonima. Slični se rezultati dobiju i kada se analiziraju podaci iz 2021. godine. Prema bilo kojem ekonomskom kriteriju, učešće KS u FBiH veće je od učešća u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza”, naglasio je ministar Čičić, ovom prilikom.
Profesor na Ekonomskom fakultetu i jedan od autora ove studije Muamer Halilbašić je kazao kako federalni i kantonalni nivoi vlasti moraju dogovoriti i riješiti ova pitanja na najbolji način.
“Svi smo saglasni da je postojeći zakonski model prevaziđen i netransparentan. Mi sugerišemo donošenje potuno novog modela raspodjele, koji bi bio baziran na kombinaciji ekonomskih i socijalnih kriterija, da se unaprijedi fiskalna pozicija ‘siromašnih’ kantona, a pri tome ne ugrozi razvojni potencijal ‘bogatijih’ kantona. Kao ključni ekonomski kriteriji mogu poslužiti podaci o krajnjoj potrošnji, prijavljenom dohotku ili bruto domaćem proizvodu. Na osnovu jednog od navedenih kriterija bi se punio tzv. prvi ili primarni stup. Na ovaj način utvrđena sredstva bi se onda u definisanom procentu uplaćivala u drugi ili stup za izravnjavanja. Povlačenje sredstava iz ovog stupa bi se vršilo na osnovu kriterija nivoa razvijenosti ili ekonomske/fiskalne snage kantona. Manje razvijeni kantoni bi povlačili više sredstava. Pored toga, bilo bi potpuno transparentno koliko ko doprinosi ubiranju prihoda, a koliko prisvaja kroz sistem raspodjele. Oni kojima se prelijevaju sredstva morali bi odgovarati za njihovo učinkovito korištenje. Drugim riječima, jaz siromašnih kantona prema bogatim bi se vremenom morao zatvarati. Konačno, ne treba zanemariti činjenicu da se sredstva u stup za izravanjavanje mogu puniti ne samo od strane kantona nego i od federalnog nivoa vlasti. Na ovaj način bi se značajno povećao iznos sredstava raspoloživ za siromašne kantone i osigurao uravnotežen razvoj FBiH”, objasnio je profesor Halilbašić.
