Centar Skenderija nekad je bilo simbol Sarajeva, a sada je zdanje koje je otvorena prijetnja sigurnosti onima koji u njemu borave, navodi ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić.
Podsjeća da je 2012. godine došlo do urušavanja dijela krova iznad ledene dvorane, nakon čega je 2013. godine od Instituta za materijale i konstrukcije Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu naručen elaborat o stanju konstrukcija ove građevine.
„Prema nalazima iz elaborata vidljivo je da je konstrukcija građevine u lošem stanju, dijelom zbog dotrajalosti i pola stoljeća dugog utjecaja padavina, posebno snijega, a dijelom i zbog nemara i nepropisnih naknadnih nadogradnji i proširenja, kao što su trgovke na platou iznad privrednog grada. Terenskim radovima predstavnici Instituta su ostvarili uvid u gotovo sve dijelove konstrukcije kompleksa Skenderija, te su većim dijelom snimili glavna konstruktivna oštećenja“, navodi ministar Delić.
Kako dodaje, prema nalazima Instituta, vidljivo je da je veliki dio oštećenja konstrukcije zdanja Skenderije označen kao „značajno oštećenje konstrukcije“. To podrazumijeva da je došlo do značajne degradacije betona i armature, da površinom prevladavaju prsline, vidljivi su nebetonirani dijelovi, izražena je segregacija, zaštitni slojevi su razoreni, prsline duboko otvorene, te značajna do potpuna korozija čeličnih konstrukcija, dok je posebno loše stanje u ledenoj dvorani, koja je promatrana odvojeno od kompleksa.
Nalazi stručnjaka ukazuju i da je nosivost čeličnih krovnih konstrukcija nedovoljna da izdrži veća opterećenja snijegom, obzirom da je analiza krovne čelične konstrukcije pokazala da je težina pokrivača iznad 50 posto od mjerodavnog opterećenja, te da ne postoji mogućnost preventivnog djelovanja, odnosno čišćenja snijega na vrijeme, ukoliko bi došlo do značajnijih, dugotrajnijih padavina.
Osim određenih dijelova građevine gdje je stanje stubova i betona kategorizirano kao umjereno oštećenje, te trenutno nisu ozbiljnija prijetnja, ukoliko bi se pristupilo adekvatnoj sanaciji i to uz prethodno otkrivanje uzroka propadanja, veći dio konstrukcije je kategoriziran kao značajna oštećenja, te je navedeno da je neophodno uraditi adekvatnu sanaciju.
„Jedan od zaključaka je i da će se njihovo otkazivanje dešavati sve češće. Ono od 2012. godine prošlo je, na sreću, bez ljudskih žrtava, ali ne trebamo čekati da bude žrtava kako bismo nešto poduzeli. Osim znanstveno dokazane nestabilnosti i nesigurnosti, Centar Skenderija je, posebno tokom pandemije, bio besperspektivna ustanova, obzirom da se njen rad sveo uglavnom na sajamske i manje kulturno – sportske aktivnosti, kako zbog loše iskorištenosti prostora, tako i zbog dugogodišnjeg nemara i nepostojanja vizije da se ovaj prostor iskoristi u maksimalnim kapacitetima“, objašnjava ministar Delić.
Podsjeća da je prije dvije godine održana panel diskusija "Novi život Skenderije" koju su organizirali Asocijacija arhitekata Bosne i Hercegovine i Vlada Kantona Sarajevo. Domaći i međunarodni stručnjaci, političari i građani dali su svoje prijedloge kako vratiti značaj ovom objektu, međutim do danas nije urađeno ništa po tom pitanju.
„Vrijeme prolazi i preporod Skenderije neophodan je, kako s finansijskog aspekta, tako i sa sigurnosnog, ali i prostorno funkcionalne iskoristivosti jedne od najboljih lokacija u gradu. Skenderija kao lokacija mora odražavati ono najbolje što naš grad treba ponuditi, moderno i funkcionalno zdanje koje će biti na ponos svima nama“, zaključio je ministar Delić.
Služba za protokol i press KS
