Na svečanoj manifestaciji "Igman 2023: Odbrana Bosne i Hercegovine", koja je organizirana povodom obilježavanja 30. godišnjice prokopavanja i puštanja u funkciju Tunela spasa, sinoć je u Vijećnici održana posebna Svečana akademija i otvorena zanimljiva izložba umjetnice i kostosice Fonda Memorijala Belme Ćuzović pod nazivom "Transformacija: Spomenički kompleks Tunel D-B - Put od zemlje do spasa, od spasa do memorije".
Kroz svoju izložbu, Ćuzović na jedinstven način prikazuje putovanje od početka, od zemlje, preko značenja Tunela spasa za opstanak grada, do konačne memorije koju predstavlja Spomenički kompleks Tunel D-B.
Prisutnima se obratio direktor JU Fond Memorijala Kantona Sarajevo, Ahmed Kulanić, koji je govorio o značaju i ulozi ove institucije, posebno njenog muzejskog dijela, posvećenog upravo Tunelu spasa. Kulanić je istakao kako je Tunel spasa pružio ključni doprinos opstanku glavnog grada Bosne i Hercegovine, nazivajući ga "građevinskim čudom bosanskog čovjeka". Dodao je da je ovaj spomenik važno mjesto s puno pouka za budućnost.
Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović naglasio je da se svaki spomen na Tunel spasa ispunjava posebnim emocijama, osobito među braniteljima grada i države, kojima je Tunel bio od ključne važnosti za preživljavanje.
Podsjetio je da je Sarajevo suočeno s nezapamćenom agresijom, ali niti jedan napad nije uspio slomiti duh Sarajeva, kao što je to pokazalo i prokopavanje tunela koji je spajao Dobrinju i Butmir.
"Sarajevo je grad koji je bio pod opsadom, opkoljen sa svih strana punih 1.425 dana, a priča o Sarajevu i glas o ubijanju Sarajeva i pokušaju ubistva duha Sarajeva prolomio se cijelom planetom. Naočigled čitave Europe i svijeta u Sarajevu, olimpijskom gradu, samo osam godina nakon najbolje ikad organizivame Zimske olimpijade agresori su palili Sarajevo i život u Sarajevu. Ali, mi smo danas ovdje. U Sarajevu. U ponovo rođenoj Vijećnici i to što smo živi i što Sarajevo odiše životom je naša najveća pobjeda. Prst u oko agresoru i mrziteljima Sarajeva. U svakodnevnom granatiranju ciljevi su bili škole, bolnice, džamije, crkve, sinagoge, porodilište, muzeji, uništeni su svi kulturno-historijski spomenici, a tereni Olimpijskog stadiona „Koševo“ pretvoreni su u groblje na kojem su se sahranjivali naši poginuli sugrađani; nogometni klub Željezničar spaljen je u potpunosti, a njegov stadion pretvoren u minsko polje. Mi smo branili svoj dom, svoju djecu i svoje ognjište. Bitka se vodila od kuće do kuće, od stana do stana, od zgrade do zgrade. Grad su branili građani. To se ne smije zaboraviti", rekao je ministar Osmanović.
Ministar je dodao da je sudbina grada bila u rukama uglavnom nenaoružanih stanovnika u gradu bez vode, struje i plina, a problem hrane bio je gotovo neriješiv.
"U takvom neljudskom okruženju mi se nismo predavali i pokazivali smo i dokazivali i nama samima, a i cijelom svijetu da život ne može i neće stati. Djeca su išla u školu, ljudi na posao. Mi smo živjeli svaki dan nadajući se novom danu. Poznat kao grad kulture i umjetnosti, grad Sarajevo je tokom opsade imao preko pedeset pozorišnih premijera po skloništima pružajući i na taj način otpor ratnoj stvarnosti u surovom okruženju gdje je gutljaj vode mogao koštati života. I mnoge naše sugrađane i jeste koštao života. Ali mi nismo željeli napustiti svoje domove i svoj grad. Mi smo vjerovali da rat neće dugo trajati. Da to nije moguće. Nadali smo se da je to samo ružan košmar iz kojeg ćemo se probuditi. Ali košmar je svakim danom bivao sve stvarniji i odnosio sve biše života. Sarajevo je dan za danom uništavano, ali ono što niko nije mogao znati je da možeš rušiti i paliti, ali nesalomljivi duh Sarajeva niko ne može uništiti. A duh Sarajeva najbolje dočarava iskopavanje tunela koji je spajao Dobrinju i Butmir. Tunela koji je značio nadu, koji je značio život", rekao je ministar Osmanović.
Pretrčavanje piste od 450 metara postalo je opasna stvarnost, a to je bio jedini put do hrane i municije, pa se moralo početi razmišljati i smišljati način kako da se pređe pista, a ostane živ.
"Ideja prokopavanja tunela činila se suludom i nerealnom, ali vrlo brzo se pokazala kao stvarnost. I tako je počelo iskopavanje tunela ispod aerodromske piste. To je bila genijalna ideja običnih ljudi. Iako niko nije vjerovao da je to moguće, nakon četiri mjeseca i četiri dana probijen je tunel spasa, nade i života, jedina veza Sarajeva s vanjskim svijetom. Prosječno je kroz tunel prolazilo 400 ljudi dnevno, a tokom rata je kroz tunel prošlo oko tri miliona ljudi. U gradu je u to vrijeme bilo i dosta stranih novinara koji su izvještavali s raznih gradskih lokacija šaljući u svijet priče o strahotama koje se događaju u jednoj evropskoj prijestolnici na pragu 21. stoljeća. Znali su za tunel spasa i vidjevši što on predstavlja i koliko znači nama Sarajlijama međusobno su se dogovorili da u ono vrijeme ne pišu o tunelu kako ne bi otkrili njegovu lokaciju. Na taj su način spasili mnogobrojne živote, učinivši najveći korak humanosti i solidarnosti u Sarajevu i pokazavši svijetu potpuno novo značenje i humanosti i solidarnosti. Na tome ćemo im vječno biti zahvalni, a danas i svaki drugi dan pričati priču o tunelu koji je pokazao da je duh Sarajeva nesalomljiv", naveo je ministar Osmanović.
Florence Hartmann, francuska novinarka, takođe je iznijela svoja razmišljanja o Tunelu spasa, podsjećajući da je svijet tada s predrasudama gledao na rat u Bosni i Hercegovini, ne želeći vidjeti istinu već je ignorirao činjenicu da je to bio agresorski rat. Hartmann je naglasila važnost Tunela kao posljednje nade za Sarajevo i njegove stanovnike.
Spomenički kompleks Tunel D-B ima poseban značaj u odbrani Bosne i Hercegovine, a arhitektica Sabina Tanović predstavila je svoje idejno rješenje ovog kompleksa, naglašavajući da se memorijalna kultura Evrope oblikuje iz borbe za očuvanje kolektivnog identiteta. Tanović je istakla kako arhitektura igra ključnu ulogu u izgradnji kolektivnog identiteta.
Belma Ćuzović je svečano otvorila izložbu, istaknuvši važnost Tunela spasa koji je izgrađen u teškim vremenima dok su drugi objekti u Sarajevu bili pod opsadom i rušenjem. Naglasila je kako izložba predstavlja simboličan prikaz Spomeničkog kompleksa Tunel D-B.
"Fokus izožbe je svakako na onoj transfomaciji koja je tek pred nama – izgradnji memorijalne arhitehture kroz projekat uvažene arhitektice Sabine Tanović", kazala je Ćuzović.
Inače, izložbu “Transformacija od zemlje do spasa, od spasa do memorije – Spomenički kompleks Tunel D-B” posjetioci će moći pogledati do 4. avgusta.
