U okviru nastavka posjeta organizacionim jedinicama Univerziteta u Sarajevu, ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, prof.dr. Melika Husić-Mehmedović i rektor Univerziteta u Sarajevu, prof.dr. Rifat Škrijelj danas su posjetili tri naučna instituta, i to: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Institut za jezik i Institut za historiju.
Posjeti Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava prisustvovao je i prof.dr. Jasmin Ahić, predsjednik Vijeća grupacije društvenih nauka.
Posjete su iskorištene da se rukovodstvima instituta predstave aktivnosti Ministarstva, a koje se prije svega odnose na pripremu novog zakona o visokom obrazovanju, kao i zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti, te aktuelni procesi koji se vode na nivou ovog resora.
U svom obraćanju ministrica Husić-Mehmedović je naglasila da su posjete naučnim institutima organizirane kako bi se sagledale okolnosti u kojima instituti djeluju, te prioriteti i problemi koje je potrebno rješavati u sinergiji Univerziteta i Ministarstva.
„Ogroman je značaj naučnih instituta, kao i njihov doprinos u stvaranju boljeg i poticajnijeg naučnoistraživačkog okruženja, a poseban i nezamijenjiv u razvoju društva kroz izvrsnost u nauci“, istakla je ovom prilikom ministrica Husić-Mehmedović.
Izrada novog zakona o visokom obrazovanju KS, kao i zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti, prostorni kapaciteti, te modaliteti ulaganja u naučnoistraživački rad i provođenje naučnoistraživačkih aktivnosti bile su samo neke od tema razgovora.
U toku posjeta rukovodioci ovih organizacionih jedinica su ministrici Husić-Mehmedović predočili ključne aktivnosti i rezultate njihovog rada, posebno naglasili postignuća u izdavačkoj djelatnosti, te predstavili infrastrukturne kapacitete.
Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, prof.dr. Rasim Muratović tokom posjete je predstavio razvoj ovog instituta od njegovog osnivanja, kadrovske i prostorne kapacitete, te podsjetio da on naučno i stručno istražuje i obrađuje zločine protiv mira, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i druge teške povrede pravila međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji Bosne i Hercegovine i u inostranstvu, i to iz historijskog, kriminološkog, pravnog, ekonomskog, demografskog, sociološkog, politološkog, kulturološkog, medicinskog, ekološkog i drugih aspekata od značaja za cjelovito naučno i stručno sagledavanje ovih zločina.
Posebno je naglasio rad Instituta na konceptualizaciji i izradi naučnoistraživačkih projekata, te potcrtao da gotovo sva njegova istraživanja uključuju i vrlo zahtjevan i skup terenski rad.
Direktor Muratović je naveo i da su 2020. godine započete pripreme za objavljivanje časopisa Instituta, odnosno njegovog Godišnjaka, na bosanskom i engleskom jeziku, koji će biti prvi časopis na području Balkana specijaliziran za istraživanje ratnih zločina i zločina genocida, u kojem će biti objavljeni radovi stručnjaka kako iz Bosne i Hercegovine tako i iz inostranstva.
Prilikom posjete ministrice i rektora Institutu za jezik, direktor Instituta dr. Alen Kalajdžija je izrazio zadovoljstvo zbog prilike da predstavi ovaj institut, te prezentira podatke o organizacijskoj strukturi Instituta, kadrovskim potencijalima i ključnim projektima.
Naglašeno je da je misija Instituta za jezik razvoj i širenje jezičke kulture, sistemsko-naučno istraživanje i razvoj jezika i jezičkih formi na načelima naučne izvrsnosti, kao i objavljivanje rezultata rada uz stalnu edukaciju kadrova za potrebe nauke.
Također, dr. Kalajdžija je informirao ministricu i rektora o značajnoj tradicionalnoj manifestaciji Instituta za jezik – Dani Instituta za jezik 2021. – koja se održava od 21. februara do 21. marta, a ove godine je organizirana u online formatu. Najavio je jubilarnu, 50. godišnjicu Instituta za jezik koja će biti obilježena sljedeće godine.
Dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju, tokom posjete podsjetio je da je ovaj institut vodeća naučna ustanova u oblasti historiografije u Bosni i Hercegovini, specijalizirana za proučavanje historije Bosne i Hercegovine od ranog srednjeg vijeka do danas.
Naglasio je da su i tokom 2020. godine, koja je obilježena vanrednim okolnostima izazvanim pandemijom, ostvareni zavidni rezultati i značajna naučna postignuća. Govorio je i o aktivnostima u 2021. godini, te naveo da je planiran nastavak popisa bibliotečkog fonda Instituta, nastavak digitalizacije institutskih izdanja, indeksacija institutskih časopisa, arhivska istraživanja saradnika, rad na individualnim projektima, objavljivanje naučnih radova saradnika Instituta u časopisima u zemlji i inostranstvu, promocije novih izdanja i razvijanje međunarodne saradnje.
