Prevencija neprihvatljivih oblika ponašanja poput nasilja, diskriminacije i zlostavljanja, od presudne je važnosti, kako za učenike, tako i za cijelo društvo. Rano prepoznavanje i reagiranje na ove pojave može spriječiti dugoročne negativne posljedice i osigurati zdravu, produktivnu školsku zajednicu.
Poručeno je to s panel diskusije „Primjena pravilnika o sigurnosti i zaštiti učenika u školama“, koju je danas organiziralo Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.
Osim resorne ministrice Naide Hota-Muminović, u diskusiji su učestvovali brojni stručnjaci iz različitih oblasti i institucija. Govoreći o pravilnicima o sigurnosti i zaštiti i učenika u školama, s posebnim osvrtom na onaj o vođenju evidencija o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika, zaključeno je da učenici, kao centar interesa svakog obrazovnog sistema, predstavljaju budućnost našeg društva, oni su nositelji promjena, inovacija i napretka, te da je od izuzetne važnost osigurati im kvalitetno obrazovanje i sigurno okruženje u kojem mogu rasti i razvijati svoje potencijale.
Obraćajući se skupu, ministrica Hota Muminović naglasila je da ova tema ne može sagledavati bez pogleda na kontekstu u kojem živimo, te je navela nekoliko stravičnih događaja koji su se desili u školama u našoj zemlji i okruženju. Kako je objasnila, ovu temu ne možemo promatrati ni mimo konteksta brojnih slučajeva porodičnog nasilja, femicida, krivičnih djela počinjenih pod utjecajem narkotika, strašnih saobraćajnih nesreća, pojedinaca narušenog mentalnog zdravlja koji predstavljaju rizik ne samo za sebe, nego iz druge...
„Moramo tražiti uzroke, moramo se baviti uzrocima, jer kada govorimo o posljedicama, tada je najčešće kasno. Da li nas, kao obrazovnu vlast, kojoj Ustav daje isključivu nadležnost da uređujemo pitanja odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo ovi događaji mogu ostaviti bez akcije i bez činjenja, bez konkretnog plana, bez strukture za profesionalce koji će primjenjivati u svom radu s učenicima? Škola je druga porodica, tu učenici provodi više vremena nego u svojim kućama i to su mjesta gdje učenici moraju imati osiguranu podršku“, navela je ministrica Hota-Muminović.
Radi kratkog presjek i pregleda, podsjeti la je da se Kanton Sarajevo ovom temom se počeo baviti rano, još 2017. godine, poslije ubistva učenika Denisa Mrnjavca i samoubistva jednog učenika. Kako je objasnila, 2017. godine, tadašnja obrazovna vlast pokrenula je pilot program s UNICEF-om, što je bio dio pilot projekta koji se realizirao i u drugi drugim administrativnim jedinicama u Bosni i Hercegovini, ne samo u KS. Tada je, kako je podsjetila ministrica, provedeno istraživanje i utvrđeni su svi oni pokazatelji koje profesionalci u obrazovanju godinama primjećuju kao neželjene oblike ponašanja.
„Agencija za zaštitu ličnih podataka tada je zabranila dalje prikupljanje ovih podataka i naložila je Ministarstvu da ih se uništi, jer nije bilo pravnog osnova, odnosno nije bilo pravilnika po kojem se postupalo. Ministarstvo, naravno, nije odustalo od toga i krajem te godine donosi se pravilnik i mišljenje i uputstvo, na način da se pita Agenciju kako će obrazovna vlast dalje postupati i dostavlja se nacrt pravilnika na mišljenje i Agencija daje određene sugestije. To je bilo krajem 2018. godine. 2019, godine, na proljeće, Ministarstvo se obraća Agenciji sa prijedlogom pravilnika, Agencija za zaštitu ličnih podataka dostavlja odgovor u kojem kaže da ne dostavlja pojedinačna mišljenja u toku izrade pravilnika i upućuje, naravno, donosioca pravilnika da poštuje odredbe, odnosno stavove koji su izrečeni krajem 2018. godine u aktu Agencije. Potom, Ministarstvo u julu mjesecu 2019. godini donosi Pravilnik o evidentiranju neprihvatljivih oblika ponašanja učenika na bazi tadašnjeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi i taj pravilnik je u upotrebi u Kantonu Sarajevo od 2019. godine“, objasnila je ministrica Hota-Muminović.
Kako je pojasnila, u vrijeme pandemije koronavirusa, primijećen je povećan broj slučajeva nasilja u digitalnoj sferi i izazovi u vezi s trgovinom ljudima, te je Pravilnik 2022. godine dopunjen s pokazateljima, odnosno indikatorima koji se odnose na neprihvatljive oblike ponašanja u digitalnom okruženju – tamo gdje djeca provode veoma mnogo vremena. uz izmjene i dopune pravilnika, kako je dodala, Ministarstvo organizira stručna usavršavanja za sve profesionalce, posebno članove stručnih službi – pedagoge, psihologe i socijalne radnike.
„Dakle, sve vrijeme komuniciramo i radimo na tome da jačamo kapacitete profesionalaca, kako bi mogli ispravno postupati i primjenjivati ove pravilnike. Nakon događaja u Beogradu, Vlada Kantona Sarajevo je zadužila Ministarstvo za odgoj i obrazovanje da dodatno razmotri sve sigurnosne protokole i vidi treba li unapređivati pravni okvir i prakse koje se primjenjuju u školama. Vlada je u augustu, poslije tog radnog ljeta, usvojila informaciju Ministarstva, u kojoj je, između ostalog, sadržana i ova činjenica da mi već primjenjujemo Pravilnik o evidentiranju neprihvatljivih oblika ponašanja. Isto to je usvojila i Skupština KS u aprilu ove godine, na vanrednoj sjednici na temu sigurnosti“, navela je ministrica Hota-Muminović.
U julu ove godine donesen je novi Zakon o odgoju i obrazovanju u KS, koji predstavlja novi pravni zakonski osnov za donošenje pravilnika, koji se sada zove Evidencija o neprihvatljivim oblicima ponašanja i/ili drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika. Kako je navela ministrica, u obavezi su provoditi mjere u odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana učenika u skladu s propismo koji donosi Ministarstvo.
„Dakle, u obavezi je mene kao ministrice da donesem takav propis, takav pravilnik. Novost u odnosu na prethodni pravilnik jeste što više nije riječ samo o neprihvatljivim oblicima ponašanja, jer kada pričamo o neprihvatljivim oblicima ponašanja, mnogo je teže sanirati štetu. Tada je profesionalcima mnogo teže vratiti stanje u popravljivo, tada već imamo veće izazove. Ovdje pričamo i o drugim faktorima, gdje može biti ugrožen najbolji interes djeteta, nešto što dijete ne ispoljava kao neprihvatljivo ponašanje, ali je profesionalcima očito da se nešto dešava i da dijete traži stručnu podršku i brigu. Taj pravilnik je i donesen u augustu“, navela je ministrica Hota-Muminović, sa žaljenjem konstatujući da je ovaj dokument paušalno i površno predstavljen u javnosti.
Podcrtala je da je, u skladu sa zakonskom obavezom, u toku izrade pribavljeno i Mišljenje Ministarstva pravde i uprave, koje ocjenjuje je li pravilnik usklađen s UN-ovom Konvencijom o zaštiti ljudskih prava, među kojima je i pravo na privatnost.
„Mi smo dobili pozitivno mišljenje Ministarstva pravde i uprave KS, kao i pozitivno mišljenje Ureda za zakonodavstvo KS. Danas smo tu gdje jesmo i možemo reći da je tema zaštite učenika kontinuitet od 2017. godine, da se njom bave četiri ministra različitih političkih stranaka i ova tema se ne treba politizirati. Sigurnost učenika, njihova dobrobit, naša obaveza da sprečavamo neželjene, neprihvatljive oblike ponašanja, da prepoznajemo kada dijete traži pomoć... nije politička tema. Ja sam četvrta ministrica koja se u kontinuitetu bavi ovom temom i zajedno s ljudima iz prakse, direktorima, pedagozima, socijalnim radnicima, ljudima iz akademske zajednice, stručnjacima za sigurnost..., iznalazimo načine da osiguramo najbolji interes djece. Pružiti individualnu podršku djetetu zahtjeva predan rad, to zahtjeva da kapacitiramo stručne službe, kao što smo i uradili. Svaka stručna služba u Kantonu Sarajevu ima pedagoga i psihologa, a mnoge i socijalnog radnika. To je zlatni standard u razvijenim zemljama u svijetu, mi to već imamo. To podrazumijeva da kao obrazovna vlas morate osigurati stručna usavršavanja za profesionalce, da moramo predano raditi na terenu u našim školama. Ako uspijemo spriječiti jedno samoubistvo učenika ili mlade osobe, ako uspijemo spriječiti jedan tragični događaj, sve je ovo vrijedilo. A mi ćemo pokazati da je ovo stručno utemeljeno, da ovo daje rezultate od kad se primjenjuje i pokazat ćemo da je ovo zakonski opravdano i osnovano. Pitanje dobrobiti naših učenika ne može biti prepušteno paušalnim ocjenama i površnim bavljenjem. Treba itekako dobrog takta i puno rada“, zaključila je ministrica, potvrdivši da je pravilnik u upotrebi.
Brojni stručnjaci koji iz oblasti pedagogije, psihologije, sigurnosti, akademske zajednice, zaposleni u obrazovanju... danas su tokom diskusije iznijeli pozitivna mišljenja na pravilnik, uvjeravajući da su zaposleni u obrazovnom sistemu itekako stručni i obučeni da vode evidencije koje pravilnik predviđa. Ocijenili su i da je lični podaci ni na koji način ne mogu biti zloupotrijebljeni niti distribuirani mimo strogo propisanih pravila o njihovom čuvanju.
Učesnici današnje diskusije bili su prerdstavnici akademske zajednice prof.dr Vildana Pleh, prof. dr Lejla Kafedžić, prof.dr. Dženana Husremović, te Adis Dučić, ekspert iz oblasti sigurnosti u digitalnom prostoru, Hasan Begić, inspektor Uprave Policije MUP-a KS, Fatima Malkić, pomoćnica direktora OŠ Grbavica I, Samra Feriz, pedagog OŠ “Hrasno”, Dženita Čehajić Kulo, direktorica OŠ Srednje i Minela Zahiragić Kaljić pedagog Oš Velešićki heroji.
