“Svakodnevne vijesti nas upozoravaju na činjenicu da u Bosni i Hercegovini, kao i regiji, ne postoje usvojeni mehanizmi suočavanja s prošlošću, ostvarena pravda za žrtve rata, kultura sjećanja, unapređenje sudskih standarda i praksi, postupaka naknade štete, evidentiranje ratnih zločina i sl. Ove teme su neprestano prisutne, jer se mi, kao ni službene politike s ovim pitanjima nismo suočili, pa stoga niti razriješili.”
Poručio je to ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo dr. Omer Osmanović na otvaranju 2. Međunarodne konferencije – Kultura sjećanja u Bosni i Hercegovini: “Od kulture sjećanja do kulturnog pamćenja - izazovi memorijalizacije”, koja se, u organizaciji Fonda memorijala KS održava danas u Sarajevu.
Cilj konferencije je da učesnici, kroz objektiviziranje istraživačkih naučnih dostignuća, stanja institucionalnog i pravnog okvira i primjere iz prakse, doprinesu razumijevanju odnosa između sjećanja i kulture pamćenja u savremenoj bosanskohercegovačkoj svakodnevici.
“Godinama svjedočimo revizionizmu nauke ili različitom etničkom narativu političara, medija, javnih i privatnih osoba oko stavova koji podrazumijevaju prihvaćanje objektivnih historijskih činjenica. Ovako nerazriješeni stavovi utječu i na neadekvatne obrazovne programe, nepoznavanje i nepriznavanje historijskih činjenica i iskrivljeni diskurs dijela javnosti. Memorijalizacija mjesta političke represije i stradanja je važna društvena zadaća u kompleksnim okolnostima dugogodišnje društvene polarizacije uzduž linija ideoloških rascjepa u 20. vijeku. Nažalost, svih ovih postratnih godina primjetna je upotreba historije u dnevnopolitičke svrhe što pridonosi institucionalizaciji kulture laži i poricanja u širokoprisutnoj relativizaciji i negiranju stradanja Bošnjaka i Hrvata. Zato stručnjaci, historičari, civilni aktivisti kao i boračka ministarstva moraju zagovarati primjereno obilježavanje mjesta ratnog progona i stradanja uz naučno utemeljenu historijsku kontekstualizaciju”, naveo je ministar Osmanović.
Kako je dodao, pamćenje svih progona i stradanja razumijemo kao nepobitnu istinu i činjenice spram dominantnog narativa laži i poricanja koji antihumanistički ponižava žrtve čime se uništava važan aspekt povjerenja i suživota.
“Bitno je da se u budućnosti što više istakne u prvi plan pamćenje pojedinaca, da se opišu okolnosti stradanja, ko i kada, gdje i zašto se neko našao pod udarom ideološki motiviranog i militantnog nasilja. Moramo dati glas žrtvi u javnosti, iskazati pijetet oko kojeg treba izgraditi vrijednosni konsenzus kao temelj razvitka kulture pamćenja u Bosni i Hercegovini. Zdravlje društva ovisi o suočavanju s negativnim stranama svoje prošlosti. To je nužno potrebno našem društvu. Ako se pogleda sudski i činjenično unazad, historija kraja prošlog vijeka jeste historija zločina koji se odigrao na prostorima sadašnje administrativne jedinice priznate mirovnim dejtonskim sporazumom kao Republika Srpska. Zato vjerujem da internacionalna saradnja pomaže da se na pravilan način prevlada prošlost, a to je moguće ako se ojača civilni sektor, koji u saradnji sa naučnim institutima, može i mora vršiti pritisak na političke elite da se prošlost prevlada na pravilan način i otvori perspektiva sjećanja za budućnost”, poručio je ministar Osmanović.
Kako je zaključio, treba imati na umu da se u politici proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan proces pomirenja figurira kao značajan faktor koji nije moguć bez procesuiranja ratnih zločina koji je najbolji je test za vladavinu prava u svim državama s kandidatskim statusom.
“U regiji treba da postoji jasno sankcioniranje relativizacije i negiranja ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, posebno u Srbiji. U Srbiji je na snazi ne samo kultura poricanja, nego i sloboda negiranja genocida, posebno u Srebrenici, ali i kultura negiranja ostalih zločina. Generalno, države na Balkanu nisu uradile posao u vezi prava na znanje i zato je krajnje vrijeme da države poduzmu taj minimalni korak i utvrde identitete žrtava i okolnosti pod kojima su ubijeni i na tome graditi kulturu pamćenja i empatije. U tom smislu vidim i današnji skup kojem želim uspješan rad i domete koje će nas konkretno obavezivati na različitim nivoima djelovanja”, zaključio je ministar Osmanović.
Direktor Fonda memorijala KS Ahmed Kulanić kazao je da institucija kojom rukovodi nastoji da njeguje sjećanje na odbrambeno-oslobodilački rat, s posebnim naglaskom na pripadnike Armije i MUP-a Republike BiH i njihovu časnu borbu.
“Fokus stavljamo na pobjednički mentalitet, pobjednički duh”, kazao je direktor Kulanić.
Objasnio je da je današnja konferencija konceptualno podijeljena u tri panela.
“Prvi se odnosi na definicijski koncept kulture sjećanja, šta ona zaista predstavlja i njen historijski kontekst. Drugi panel se tiče arhitekture - kako se kroz arhitektonska rješenja te kroz umjetnost i književna djela sjećamo i pamtimo. Na trećem panelu govorimo o društveno-političkom kontekstu u BiH, s posebnim naglaskom na sama rješenja o tome kako Fond memorijala u budućnosti može da djeluje, da na naučnim osnovama nastoji razviti sadržaje, materijale i programe koji će unaprijediti kulturu sjećanja i dovesti je do te faze da zaista uspostavimo društveno kolektivno pamćenje u BiH”, izjavio je direktor Kulanić.
Među ostalim, konferenciji su prisustvovali i ministrica za odgoj i obrazovanje KS Naida Hota-Muminović, te ministar privrede Adnan Delić.
