Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo upriličilo je danas prezentaciju Projekta pod nazivom ''Analiza stanja i prijedlog mjera za sve evidentirane pojedinačne spomenike prirodne baštine i analiza stanja i preispitivanje kategorije zaštićenih područja Kantona Sarajevo'' za predstavnike općina i nadležnih ministarstava, institucija i preduzeća u Kantonu Sarajevo kao i resornih federalnih ministarstava.
Nosilac izrade ovog projekta je Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Imajući u vidu da područje Kantona Sarajevo odlikuje značajan broj pojedinačnih spomenika prirodne baštine projektom je obuhvaćena procjena njihovog stanja. Utvrđen je njihov konzervacijski status i stepen devastiranosti, te su predložene odgovarajuće mjere buduće zaštite i održavanja.
Kako je istakla pomoćnica ministra za zaštitu okoliša u Kantonu Sarajevo Zijada Krvavac, analizirani su geomorfološki, geološko-geomorfološki i hidro-geološki individualni spomenici prirode, spomenici vrtne arhitekture i oblikovane prirode (parkovi, aleje, vrtovi i trgovi), te dendrološki spomenici. Primjerice radi, u Općini Hadžići otkrivena su dva a u Općini Trnovo tri nova speleološka objekta u odnosu na evidenciju Zavoda. Jedan od zaključaka vezano za analizu geomorfoloških individualnih objekata je da se istraživanje može smatrati rekognisciranjem terena, a ne ozbiljnim istraživanjem. Naime, ozbiljno istraživanje koje bi podrazumijevalo angažovanje speleološke ekipe, neizostavno bi moralo obuhvatiti određivanje koordinata, izradu speleoloških nacrta, eventualna hidrološko-geološka istraživanja i svakako faunistička istraživanja, a zašto je potrebno uključivanje multidisciplinarnog tima speleologa, geologa, hidrologa, biologa, itd.
Značajan problem kod terenskog istraživanja pojedinačnih spomenika prirodne baštine predstavljala je činjenica da su neki od njih smješteni na minskim područjima, zbog čega se nije moglo utvrditi adekvatno stanje i stepen njihove ugroženosti kao i propisati mjere zaštite i održavanja. Provedenim analizama stanja zaštićenih dendroloških spomenika utvrđena je neophodnost provođenja određenih intervencija i mimo njihovog redovnog održavanja na osam lokaliteta, dok je ugroženost vitalnosti stabala registrovana na 14 lokaliteta i ta stabla zahtijevaju hitno provođenje odgovarajućih mjera zaštite. Stabla na još četiri lokaliteta se nalaze u fazi odumiranja, te zahtjevaju provođenje posebnih mjera zaštite ali i utvrđivanje mogućih refleksija njihovog stanja na bezbjednost okolnih objekata i ljudi. Kada je u pitanju Zakon o zaštiti prirode, ne postoji modalitet za pravnu zaštitu pojedinačnih prirodnih vrijednosti i spomenika prirodne baštine, kako bi Skupština KS zaštitu istih proglašavala donošenjem pojedinačnih pravnih dokumenata koji nisu zakoni.
Kako je navela Krvavac, intencija Ministarstva je da Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja preuzme nadzor i nad individualnim spomeničkim vrijednostima koje su disperzirane na području svih općina, a što je u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode FBiH.
Kada je u pitanju drugi dio Projekta, istakla je da je cilj bio izvršiti analizu sadašnjeg stanja zaštićenih prirodnih područja u Kantonu Sarajevo i to ''Skakavca'', ''Vrela Bosne'' i ''Bijambara", koja su takvim proglašena prije donošenja Zakona o zaštiti prirode FBiH, te predložiti buduće mjere zaštite i obim intervencija neophodnih za poboljšanje njihovog stanja i eventualno proširenje.
Među prijedlozima mjera i intervencija upravljanja Zaštićenim područjem “Skakavac” navedeni su: uspostava stalnog monitoring biodiverziteta na zaštićenom području, promocija zaštićenog područja, preciziranje granica Prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa "Vodopad Skakavac" sa granicama obuhvata ovog spomenika prirode, kao i jačanje finansijskih kapaciteta za upravljanje ovim područjem. Mjerama se predlažu i promjene granica prve zone zaštite nukleusa), revizijaP lana upravljanja za Spomenik prirode "Skakavac", a što je i preporuka u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Mjerom diverzifikacije turističke ponude u zaštićenom području potrebno je razmotriti mogućnosti obnove vodenica, uvođenja paraglajdinga i škole jahanja na ovom području, kao i organizacije školskih izleta, odgovarajućih oblika planinskog turizma i slično.
Budućim mjerama zaštite i obima intervencija za Spomenik prirode “Vrelo Bosne” predloženi su: uspostava stalnog monitoringa biodiverziteta na zaštićenom području, izdvajanje područja Stojčevac površine 26,44 hektara u zonu nukleusa, proširenje granica zaštićenog područja u početku Velike aleje za 1,68 hektara. Također se predlažu one mjere kojima se upravljanje ovim zaštićenim područjem usklađuje sa Prostornim planom Kantona Sarajevo 2003-2023. godine. U tom smislu, predlaže se proširenje granica zaštićenog područja u površini od 3.011,09 hektara šumskog zemljišta, čime bi se ostvarili uslovi za kontinuitet vodosnabdijevanja izvora i vrela na kontaktu Igmana i Sarajevskog polja. Prijedlogom proširenja granica je obuhvaćena i zaštita specifičnih hidroloških i geo-hidroloških struktura, kao što su brojna vrela, među kojima vrela Hrasnice i Lasice, te pećine Lasička megara. S obzirom da Plan upravljanja Spomenikom prirode ''Vrelo Bosne'' ističe 2017. godine, predlaže se formiranje zaštićenog područja Park prirode Igman-Vrelo Bosne.
Mjerama zaštite i obima intervencija za Zaštićeno područje “Bijambare” između ostalog su predloženi: uspostavljanje stalnog monitoringa biodiverziteta i promocija geodiverziteta na ovom zaštićenom području, te poboljšanje infrastrukture u osjetljivim tipovima ekosistema.
Provedenom analizom je utvrđeno da u slučaju Zaštićenog pejzaža Bijambare nije potrebna revizija Plana upravljanja. Ipak, Prostorni plan zaštićenog područja planira aktivnosti prenamjene bivše kasarne, koje nisu dio sadašnjeg Plana upravljanja. S te strane, neophodno je usklađivanje ovih dokumenata. U Planu upravljanja je neophodno razviti program restauracije, kao i programe korištenja nove infrastrukture. Predložene su i mjere kojima se upravljanje ovim zaštićenim područjem usklađuje sa Prostornim planom Kantona Sarajevo 2003-2023. U cilju očuvanja svih vrijednih ekosistema na širem području Zaštićenog pejzaža “Bijambare”, ukazano je na potrebu očuvanja prirodnih vrijednosti područja planine Zvijezda. Primjenom metodologije procjene stanja ekosistema, staništa i populacija vrsta, te uspostavom konzervacijskog statusa područja prirodnih vrijednosti, neophodno je, u cilju zaštite ovog vrijednog prostora, provesti studiju vrednovanja planine Zvijezde. Time bi se stvorila osnova za definisanje kategorije prirodne cjeline Zvijezda koja je prethodnom zaštitom u okviru Prostornog plana definisana u kategoriji Parka prirode.
Po mišljenju autora ovog projekta, Kanton Sarajevo prednjači u donošenju i primjeni akata zaštite prirode u BiH, te ima najrazvijenije kapacitete za njihovu implementaciju.
Zaključeno je da treba i dalje raditi na istraživanjima, kao i jačanju ekološke svijesti javnosti i institucija o značaju zaštite prirodnih potencijala, vrednovanja ekosistemskih usluga biodiverziteta, geološkog i hidrološkog diverziteta kojim se osiguravaju različite koristi, od regulacije kvaliteta zraka, klime, osiguranja pitke vode i hrane, te razvijanja održivog turizma, rekreacije i slično.
Na kraju je konstatovano da je realizacija ovog projekta pokrenula neophodnost koordiniranog rada resornih ministarstava za prirodu, stručnih institucija i naučne zajednice.
Za poduzimanje daljih koraka u implementaciji projekta ukazano je na neophodnost dopune Federalnog zakona o zaštiti prirode koji sadrži ograničavajuće odredbe u smislu donošenja konkretnih propisa o zaštiti individualnih spomeničkih vrijednosti.
Ostavljena je mogućnost da svi učesnici dostave svoje prijedloge i sugestije, kako bi Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa predložio nadležnom kantonalnom ministarstvu donošenje inoviranih propisa o zaštiti prirode u Kantonu Sarajevo.
