U skladu sa opredjeljenjem Vlade i Skupštine Kantona Sarajevo o neposrednom i direktnom upoznavanju sa poslovanjima i svim problemima sa kojima se u svom radu susreću preduzeća u kantonalnom vlasništvu, danas su premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković, ministar privrede Muharem Šabić i zastupnik u Skupštini KS Mario Vukasović posjetili Kantonalno javno preduzeće „Sarajevo-šume“. U razgovoru sa menadžmentom ovog preduzeća koje je predvodio direktor Nermin Demirović upoznati su da, i pored svih teškoća, „Sarajevo-šume“ u posljednje dvije godine posluju pozitivno.
„Nakon što smo sanirali gubitak od 1.400.000,00 KM iz 2012. godine te dvije sljedeće godine poslovali pozitivno sa izmirenim svim obavezama prema uposlenim i poslovnim partnerima, ove godine planiramo vraćanje FSC certifikata kako bi sa svojim proizvodima mogli izaći na evropsko tržište“, istakao je ovom prilikom direktor Demirović.
Inače, u ovom preduzeću su zaposlena 423 zaposlenika, među kojima je njih 60 sa visokom stručnom spremom, najviše inžinjera šumarstva. „Sarajevo-šume“ se bave uzgojem, zaštitom i eksploatacijom šumskog bogatstva u Kantonu Sarajevo na 70 hektara šumskih površina sa godišnjim nivoom eksploatacije drvnih sortimenata od 150.000 kubika.
"Posljednje dvije godine ovo preduzeće je na putu potpunog oporavka i oni će zajedno sa kantonalnom Vladom biti ključni akter u realizaciji planiranih projekata kako bi se unaprijedili rezultati u oblasti drvne industrije“, naglasio je ministar Šabić te najavio realizaciju projekata vezanih za proizvodnju peleta s ciljem prevazilaženja postojećih energetskih problema u Kantonu Sarajevo.
Razgovarano je o problemima sa lokalnim zajednicama, prvenstveno sa Općinom Trnovo, zbog neuređenosti ove oblasti na nivou Federacije BiH.
„Čekamo donošenje zakona o šumama, koji je prioritet Federalne vlade, i kojim će se riješiti značajan dio nesporazuma i problema. Sporna je, prije svega, pretvorba zemljišta iz pašnjaka u građevinsko zemljište“, objasnio je ministar Šabić.
Premijer Konaković je, ovom prilikom, predložio mogućnost preseljenja uprave ovog preduzeća u nekadašnju upravnu zgradu KJP „ZOI ‘84“ kod Narodnog pozorišta, kako bi se sredstva izdvajana za najam preusmjerila iz jednog u drugo kantonalno preduzeće te se tako međusobno finansijski pomagala.
