Dvadeset godina je prošlo od počinjenog zločina genocida na Bošnjacima na teritoriji, u to vrijeme zaštitćene zone Ujedinjenih nacija „Srebrenice“. Dvodnevna konferencija "Srebrenica 1995-2015: Evaluacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida" koja se od 9. do 11. jula održava u Sarajevo, Tuzli i Potočarima okupiće 82 naučnika i istražitelje iz Bosne i Hercegovine i inostranstva koji će predstaviti naučne stavove i kritički proučiti historijske, demografske, društvene, psihološke, kulturne i političke posljedice ovog stravičnog zločina nad stanovništvom zaštićene zone Srebrenica.
Pozdravnu riječ na otvaranju konferencije dao je dr Rasim Muratović direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu koji je zajedno sa Memorijalnim centrom Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, te univerzitetima u Sarajevu i Tuzli, organizator ove Međunarodne konferencije. U ime domaćina učesnike i goste konferencije pozdravio je i premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković:
"Genocid u Srebrenici je najdestruktivniji i najgnusniji zločin nad Bošnjacima u kojem je ubijeno 8.732 muškaraca, dječaka, sinova, očeva, supruga, rođaka, prijatelja. Ova svirepost je dokumentovana kroz stotine i hiljade svjedočanstava, kroz pronađene masovne grobnice. Nažalost, žrtve i njihova rodbina još nisu dobili pravdu, počinioci nisu adekvatno kažnjeni, a mnogi od njih nisu još ni sudski procesuirani. Vijeće sigurnosti UN-a je 1993. godine usvojilo Rezoluciju 819 proglasivši Srebrenicu "zaštićenom zonom" koju su, kako je to navedeno, trebale braniti države članice UN-a" svim potrebnim sredstvima, uključujući i silu". Nažalost, UN nisu spriječile zločin, genocid i to ostaje jedan od najmračnijih trenutaka ove organizacije. Jučerašnjim neusvajanjem Rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a nastavljen je nepravedan i nezaslužen odnos međunarodne zajednice prema žrtvama genocida. Društvo u Bosni i Hercegovini se suočava sa složenim pitanjima pravde, poricanja i pomirenja. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Sud Bosne i Hercegovine su osudili desetine pripadnika vojske i policije Republike Srpske. Međutim, pitanje političke i direktne odgovornosti i dalje ostaje otvoreno. Kaže se da je posljednja faza genocida njegovo poricanje, a mi u BiH i danas tome svjedočimo", kaže se u obraćanju premijera Konakovića u kojem je poručeno da će narodi BiH istrajati da počinioci ratnih zločina budu privedeni pravdi. Srebrenica treba biti vječna opomena, a naša je obaveza prema onima koji nisu preživjeli nastaviti društvo i svijet činiti boljim.
