Povodom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, jučer su delegacije Kantona Sarajevo položile cvijeće isped spomen obilježja „Vječna vatra“, na mezarju „Kovači“, na Spomen obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva i na Spomen parku „Vraca“ te odale počast svim stradalim koji su svoje živote utkali u temelje naše države Bosne i Hercegovine.
Istim povodom, sinoć je upriličena zajednička akademija Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Grada Sarajeva i općinskih vijeća općina Kantona Sarajevo, na kojoj je istaknuto da je prije 71 godinu potvrđena državnost države BiH.
Ovom prilikom gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić je istakao važnosti Dana državnosti BiH jer je ovaj datum obilježio prošlost i odredio sadašnjost i budućnost BiH te naglasio da ova svečanost nije slučajno organizirana u Vijećnici - simbolu otpora, arhitektonskom i historijskom obilježju BiH koje je nakon gotovo 20 godina od rušenja zasjalo punim sjajem.
Ocijenio je da je ponovno rađanje Vijećnice 9. maja na Dan Evrope značilo pobjedu Sarajeva i Bosne i Hercegovine kao što je i ZAVNOBiH predstavljao početak bh. moderne državnosti kao ravnopravne republike unutar jugoslovenske federacije s historijskim granicama koje datiraju još iz srednjovjekovne Bosne.
Izrazio je nadu da ćemo ovaj datum sljedeće godine dočekivati u boljem i pravednijem te ekonomski prosperitetnijem okruženju.
Mladi umjetnik Edin Talović, prošlogodišnji dobitnik priznanja Grada Sarajeva – „Sarajevske pahuljice“ čestitao je Dan državnosti BiH svim okupljenima i odsvirao numeru "Sarajevo ljubavi moja".
Historičar Tomislav Išek govorio je o tom 25. novembru 1943. godine podsjećajući na zasjedanje delegata Osnivačke skupštine ZAVNOBiH njih 2.047 među kojima su bili većinom članovi Komunističke partije, ali i drugi predstavnici svih nivoa vlasti te antifašističkih udruženja koji su usvojili rezoluciju na temelju koje će ZAVNOBiH usvojiti političke odluke koje će otvoriti put narodima da odrede BiH i urede je kako odgovara njihovoj volji i interesima.
"Delegati u tom trenutku zasigurno nisu bili svjesni dalekosežnih posljedica kada su kazali da oni hoće da njihova zemlja bude slobodna u kojoj će biti osigurana ravnopravnost i jednakost svih naroda", kazao je Išek.
ZAVNOBiH je, podsjetio je, konstituiran kao političko predstavništvo narodnooslobodilačkog pokreta i dobio je ulogu najvišeg organa vlasti u BiH, a u odlukama ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a utvrđena je posebnost BiH u dva važna elementa nedjeljivost u teritorijalnom i složenost u etničkom smislu, čime je ona bila i ostala unikatna u odnosu na sve ostale federalne jedinice.
Na kraju je naglasio da je historijska činjenica da BiH svoje međunarodno priznanje dobila upravo u ZAVNOBiH-ovskim granicama te je izrazio nadu da će bh. političati shvatati poruke koju su poslali zastupnici ZAVNOBiH-a, a to je da je mjesto odnosno institucija za osnivanje sudbinskih odluka za narod i državu svenarodni parlament.
Riječima "Smrt fašizmu, sloboda narodu!" prije 71 godinu u Mrkonjić-Gradu počelo je zasjedanje ZAVNOBiH-a na kojem su udareni moderni temelji državnosti naše domovine. U Mrkonjić-Gradu 1943. godine sudionici Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) rekli su "ne" podjelama i fašizmu. Izrazili su opredjeljenje da žele živjeti u Bosni i Hercegovini koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska. Dan državnosti BiH izglasali su delegati ZAVNOBiH-a svih nacionalnosti i iz svih krajeva zemlje. Tog dana u Mrkonjić- Gradu BiH je obnovila državnost koju je izgubila 1463. godine padom pod Osmansko carstvo. Odluke donesene na ZAVNOBiH-u potvrđene su i na AVNOJ-u, a potvrđena je i granica BiH određena odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine.
Nakon akademije upriličen je koncert Ufuk i Bahar Dorduncu, sestara pijanistica iz Švicarske, turskog porijekla, kao doprinos ovoj svečanosti u Vijećnici, čiji su dolazak i nastup organizirali Ambasada i Ured za kulturu Republike Turske.
Svečanosti je prisutvovao veliki broj bh. dužnosnika, predstavnika međunarodnih organizacija, diplomatskog kora, te predstavnika vjerskog i kulturnog života u BiH.
