Vlada Kantona Sarajevo

Obilježen Dan sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva i godišnjica masakra na Markalama

Zajedničkom komemorativnom sjednicom Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća sa područja Kantona Sarajevo, te polaganjem cvijeća i odavanjem počasti, obilježeni su Dan sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva u periodu 1992-1995. i 27. godišnjica masakra na pijaci Markale.

U uvodnom dijelu sjednice prisutnima se obratio predsjedavajući Skupštine KS Elvedin Okerić, naglasivši kako se stravičan zločin koji se dogodio 1994. godine nikada ne smije biti zaboravljen.

"Ovdje smo okupljeni s istim ciljem. Ne dozvoliti da veo zaborava prekrije nedužne žrtve Sarajeva i počinjene zločine agresora. Sarajevo će se sjetiti svih onih koji su dali život za slobodu i domovinu. Prije 27 godina, na današnji dan, počinjen je stravični zločin na pijaci Markale, kada je ubijeno 68, a ranjeno 142 naših sugrađana. Najveći masakr je odabran kao simbol kojim ćemo se sjećati svih naših sugrađana koji su ubijeni tokom opsade. Peti februar je u opkoljenom Sarajevu bio skoro svakog dana, jer je tokom opsade smrtno stradalo više od 11 hiljada građana, a od tog broja 1.601 dijete. Više od 50 hiljada građana Sarajeva je ranjeno, te su mnogi nakon toga imali trajne posljedice", rekao je Okerić.

Prisutnim zvanicama potom se obratio i akademik Mirko Pejanović, koji je na samom početku istakao riječi saosjećanja sa žrtvama u gradu koji je bio 1.479 dana pod opsade.

"Vojnu opsadu grada Sarajeva izvele su tokom marta i aprila snage JNA. Od maja 1992. godine ta nekadašnja JNA je preimenovana u VRS. Tom vojskom upravljali su Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Velikosrpski državni plan je imao zamisao da se uništi država BiH i izvrši njena etnička podjela", istakao je Pejanović.

Kazao je da je na čelu tog plana bio Slobodan Milošević i da je projekt donio nasilan progon i masovno stradanje bošnjačkog naroda u Krajini i istočnim dijelovima Bosne.

"Realizacija je u osnovi imala fašistoidnu namjeru, a to je uništenje drugog i drugačijeg. Tom politikom su rukovodili ekstremni srpski nacionalisti. Za počinjeni zločin protiv čovječnosti i genocid u Srebrenici Mladić i Karadžić su dobili kazne doživotnog zatvora. Ratni cilj da se etnički podijeli i uništi država BiH doveo je do paklenog obuhvata da se višegodišnjom opsadom Sarajeva i masovnim ubistvima s linija opsade onemogući patriotski otpor demokratskih snaga i odbrana cjelovite i međunarodno priznate države BIH", rekao je Pejanović.

Nakon sjednice, brojne delegacije položile su cvijeće na spomen obilježje na pijaci Markale, mjestu gdje je prije 27 godina sa agresorskih položaja koji su se nalazili na području Mrkovića ispaljena minobacačka granata kalibra 120 mm od koje je smrtno stradalo 68 naših sugrađana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.

Ubijeni su: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selima Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Ivana Prvulović, istakla je da se danas sjećamo preko 12.000 ubijenih civila, preko 50.000 ranjenih civila i 1.601. ubijenog djeteta.

"Naš grad je prepun mjesta stradanja. Tuga je duboko ukorjenjena u nama, a naša sjećanja su toliko intenzivna da se na pojedinim mjestima stradanja civila isprepliću slike prošlosti i slike sadašnjosti. Stojimo na mjestu stravičnog stradanja građana Sarajeva. Na ovom mjestu je teško biti rječit. Na ovom mjestu se zašuti. Međutim, mi o žrtvama ne smijemo prestati govoriti, mi o žrtvama ne smijemo prestati razmišljati i sa žrtvama ne smijemo prestati saosjećati", rekla je ministrica Prvulović.

Dodala je da žrtve rata ne smiju i neće biti na margini djelovanja ove Vlade Kantona Sarajevo, te da se nada da će udruženja koja okupljaju civilne žrtve biti njen partner.