Ustrojstvo

Ustavno ustrojstvo i teritorijalna organizacija Kantona Sarajevo

Na osnovu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94), Skupština Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj dana 11. marta 1996. godine donijela USTAV KANTONA SARAJEVO, kojim je uređena organizacija i status Kantona Sarajevo, njegove nadležnosti i struktura vlasti.

Područje grada Sarajeva, koje je razgraničenjem između entiteta u Bosni i Hercegovini izvršenim Mirovnim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu potpisanim u Parizu 14.decembra 1995. godine pripalo Federaciji Bosni i Hercegovini, organizirano je kao kanton u skladu sa Ustavom Federacije BiH i Ustavom Kantona Sarajevo. Službeni naziv ovog kantona je Kanton Sarajevo, a njegovo sjedište je u Sarajevu.

Teritorij Kantona obuhvata područja općina Centar Sarajevo, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Trnovo i Vogošća, kako je to utvrđeno Mirovnim sporazumom. U Kantonu Sarajevo općine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad čine Grad Sarajevo, kao jedinicu lokalne samouprave. Grad Sarajevo je formiran Amandmanom II na Ustav Kantona Sarajevo. Nadležnost i unutrašnja organizacija Grada uređuju se Statutom Grada. Grad ima Gradsko vijeće sa 28 vijećnika.

Kanton ima grb, zastavu i pečat, kao i druga obilježja koji proizilaze iz odluke Skupštine KS. Službena obilježja Kantona upotrebljavaju se samostalno ili zajedno sa službenim obilježjima Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, kako je to određeno njihovim propisima i propisima Kantona.

Kanton Sarajevo ima zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Zakonodavnu vlast u Kantonu vrši Skupština Kantona. Skupština je jednodomo predstavničko tijelo sastavljeno od 35 poslanika. Poslanici se biraju tajnim glasanjem na neposrednim izborima na cijelom području Kantona. Mandat poslanika u Skupštini je četiri godine. Izvršnu vlast u Kantonu Sarajevo vrši Vlada KS. Vladu Kantona Sarajevo čine premijer i 12 ministara. Predsjedavajući Skupštine u konsultaciji sa zamjenicima predsjedavajućeg imenuje kandidata za mjesto premijera Kantona. Kandidat za mjesto premijera Kantona predlaže ministre. Vladu potvrđuje Skupština većinom glasova. Sudsku vlast u Kantonu Sarajevo vrši kantonalni sud. Kantonalni sud ima žalbenu nadležnost u odnosu na općinski sud u Kantonu i prvostepenu nadležnost u stvarima koje ne spadaju u nadležnost općinskog suda, te druge nadležnosti utvrđene zakonom. Sudije kantonalnog suda, uključujući i predsjednika suda, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv njih, te smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće, u skladu sa ustavom i zakonom.

Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, kako je to određeno njihovim ustavima. Organi vlasti u Kantonu su dužni obezbijediti punu zaštitu interesa Bosne i Hercegovine i Federacije BiH na području Kantona Sarajevo.

Kanton ima nadležnosti utvrđene Ustavom Federacije BiH i Ustavom Kantona Sarajevo. Kanton ima sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti, kako je to utvrđeno Ustavom Federacije BiH.

Isključive nadležnosti Kantona Sarajevo su:

  • uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga;
  • utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja;
  • utvrđivanje i provođenje kulturne politike;
  • utvrđivanje stambene politike, uključujući i donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata;
  • utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguravanja javnih službi;
  • donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta,uključujući i zoniranje;
  • donošenje propisa o unapređivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti;
  • donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;
  • utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji;
  • provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite;
  • stvaranje i primjena politike turizma i razvoja turističkih resursa;
  • stvaranje pretpostavki za optimalni razvoj privrede koja odgovara urbanoj sredini;
  • finansiranje djelatnosti kantonalnih vlasti ili kantonalnih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima.

Zajedničke nadležnosti sa Federacijom BiH

Kanton zajedno sa Federacijom BiH, samostalno ili u koordinaciji sa federalnim vlastima vrši slijedeće nadležnosti:

  • jamčenje i provođenje ljudskih prava;
  • zdravstvo;
  • politika zaštite čovjekove okoline;
  • komunikacijska i transportna infrastruktura u skladu sa Ustavom Federacije BiH;
  • socijalna politika;
  • provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana BiH sa terotrije Federacije BiH i o boravku i kretanju stranaca;
  • turizam;
  • korištenje prirodnih bogatstava.

Kanton Sarajevo je smješten u planinskom masivu Dinarida, na kontaktu dviju velikih prirodno-geografskih cjelina: Podunavlja i Jadranskog mora. Zauzima površinu od 1.268,5 km² što čini 2,5% teritorija Bosne i Hercegovine. Kanton Sarajevo se nalazi između 43º35' i 44º7' sjeverne geografske širine, te između 18º0' i 18º38' istočne geografske dužine. Rastojanje između najsjevernije tačke Kantona i najjužnije iznosi 62 km, a između zapadne i istočne tačke dužina je 52,5 km. Ukupna dužina granice Kantona Sarajevo je 303,5 km.

Sa geomorfološkog aspekta Kanton Sarajevo predstavlja izrazito planinsku oblast, gdje se 78% prostora nalazi u rejonu iznad 700 m nadmorske visine, brdskom rejonu od 550 m do 700 m pripada 13%, dok nizijskom rejonu pripada svega 9% teritorije. Prostor Kantona Sarajevo karakterišu dva klimatska tipa: do 600 m nadmorske visine zastupljena je kontinentalna klima, dok je na prostoru iznad pomenute nadmorske visine zastupljen kontinentalno-planinski i alpski tip klime.

Područje Kantona Sarajevo je poznato po nekim prirodnim mineralnim sirovinama i njihovom iskorištavanju još iz predrimskih vremena. Najviše su se koristili prirodni građevinski materijali: šljunak, pijesak, glina, dolomit, krečnjak i kvarcni pješčari, a manjim dijelom mangan, živa, te pitke i mineralne vode za piće i termomineralne vode u banjske svrhe. Ipak, danas su najvažniji i najvrijedniji prirodni resurs Kantona Sarajevo vode za piće Sarajevskog polja. Drugi po vrijednosti su termomineralne vode Ilidže i Blažuja, te termalne vode Butmira.

Procijenjuje se kako na području Kantona Sarajevo živi oko 400.000 stanovnika.