Pitanja

Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći

Kada korisnik neće nadoknaditi troškove postupka?

Odgovor:
Kada korisnik izgubi spor za čije vođenje mu je odobrena besplatna pravna pomoć, nije dužan nadoknaditi troškove pravne pomoći.

Kada je korisnik dužan nadoknaditi troškove postupka?

Odgovor:
•Kada je korisnik potpuno, ili djelimično uspio u postupku i dosuđeni su mu troškovi postupka, na zahtjev Zavoda dužan je vratiti u budžet kantona iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje.
•Kada se u toku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zloupotrebe prava na besplatnu pravnu pomoć, ili se utvrdi da su se finansijske prilike korisnika, ili članova njegovog porodičnog domaćinstva bitno izmijenile tako da je isti u mogućnosti potpuno, ili djelimično vratiti troškove za pruženu pravnu pomoć, korisnik je dužan vratiti u budžet kantona sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje.
•Troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći i sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrđuju na osnovu odgovarajuće dokumentacije.

Donošenje rješenja o pravnoj pomoći

Odgovor:
•O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći, o djelimičnoj naknadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje rukovodilac nadležnog organa rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uslova za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama Federalnog zakona kojim se reguliše upravni postupak.
•Protiv rješenja korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Žalba na rješenje koje je donio rukovodilac nadležnog organa, Zavoda, podnosi se ministru pravde Kantona Sarajevo, koji o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe.
•Protiv rješenja donesenog po žalbi, nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim Kantonalnim sudom.
•Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravosnažnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana, ili opozvana.
•Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima, postupke pred ustavnim sudovima u BiH i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje.

Postupak ostvarivanja besplatne pravne pomoći

Odgovor:
Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći
Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, na propisanom obrascu i uz priložene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih u zakonu, podnosi se Zavodu.
Podnosilac zahtjeva prilaže sljedeće dokumente:
•zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći,
•ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju,
•ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima; za tačnost podataka navedenih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva odgovara krivično i materijalno.
•Nadležni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice protiv kojeg se vodi postupak, kao i lice koje ima pravni interes.
•Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužni su dostaviti podatke kojim raspolažu, ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva.

Kada se besplatna pravna pomoć neće odobriti podnosiocu zahtjeva, ili će se otkazati ukoliko je odobrena?

Odgovor:
Kriterij očigledne neosnovanosti
•Ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtjev očigledno može zaključiti da je takav zahtjev neosnovan.
•Smatrat će se da je riječ o neopravdanom vođenju postupka kada je podnosilac zahtjeva u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom na uspjeh, kao i kada želi voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna načelima poštenja i morala,
•Smatrat će se da je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, ako je podnosilac zahtjeva dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, nije nadležnom organu prijavio te promijenjene okolnosti,
•Pravna pomoć se neće odobriti, ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema pružaocu pravne pomoći.

Kada će korisnik djelimično nadoknaditi troškove postupka

Odgovor:
Kada podnosilac zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ određuje koje troškove postupka snosi nadležni organ, a koje podnosilac zahtjeva.

Utvrđivanje lošeg imovinskog stanja

Odgovor:
Ko se smatra licem lošeg imovinskog stanja?
•Licem lošeg imovinskog stanja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40% prosječne isplaćene mjesečne neto plate zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.
•Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja lica, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protustranka su u postupku.
•Pod prihodima, nekretninom, ili drugom imovinom podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je, kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uslov za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć.

Dokazivanje statusa

Odgovor:
Status lica koje ima pravo na pravnu pomoć dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdatim od nadležnog organa kojima je utvrđen status tog lica. Neki od tih dokumenata su: uvjerenja o statusu, odnosno svojstvu, izdata od strane nadležnih organa, odluke suda i organa uprave, odluke i uvjerenja izdata od strane državnih organa, poslodavaca, te drugih ustanova i institucija, čekovi od primljene penzije, ovjereni obrasci za evidencije i propisani kartoni za registraciju korisnika.

Uslovi za ostvarivanje besplatne pravne pomoći

Odgovor:
Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje:
•dijete,
•lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice,
•žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola,
•korisnik stalne novčane pomoći ostvarene premakantonalnom propisu o socijalnoj zaštiti,
•uživalac najniže penzije pod uslovom da nema drugih članova porodičnog domaćinstva,
•lice pod međunarodnom zaštitom,
•član porodice šehida - poginulog borca, ratni vojni invalid i dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja u stvarima zaštite i ostvarivanja njegovih prava po tim osnovama,
•Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice koje, prema svom općem imovinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i članova svog porodičnog domaćinstva,
•Pravo na besplatnu odbranu i zastupanje u krivičnom postupku ima i lice koje nema prebivalište na području kantona, pod uslovima propisanim zakonom kojim se reguliše krivični postupak u FBiH.

Zabrana diskriminacije

Odgovor:
Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili drugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanje, spol, spolno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje prava utvrđenih zakonom na ravnopravnoj osnovi

Ko može biti korisnik besplatne pravne pomoći?

Odgovor:
Korisnik besplatne pravne pomoći je lice kojem se na teritoriji kantona pruža besplatna pravna pomoć u skladu sa zakonom, i to:
•državljanin BiH koji ima prebivalište, odnosno boravište na teritoriji kantona i drugo fizičko lice koje ima boravište na teritoriji BiH,
•fizičko lice koje se nalazi na teritoriji BiH pod međunarodnom zaštitom u skladu s međunarodnim standardom, a naročito tražilac azila, izbjeglica, lice pod supsidijarnom ili
privremenom zaštitom, apatrid, žrtva trgovine ljudima, u skladu sa obavezama koje BiH ima prema međunarodnim konvencijama i
•lice čija su prava zaštićena odredbama Konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inozemstvu.

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo

Da li o svom trošku mogu opremiti i urediti građevinsko zemljište?

Naknadu za treškove uređenja građevinskog zemljišta snosi vlasnik, odnosno investitor, a obračunava se na osnovu stvarno uloženih sredstava za pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta u skaldu sa odgovarajućim planskim dokumentom, programom uređenja građevinskog zemljišta i odlukom o građevinskom zemljištu općine.
Način naknade za pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta uređen je članom 46. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 24/17).

Šta su to pripremanje i opremanje zemljišta?

Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva dvije vrste aktivnosti:
a) Pripremanje građevinskog zemljišta,
b) Opremanje i uređenje građevinskog zemljišta.
Pripremanje građevinskog zemljišta je definisano članom 43. zakona o prostornom uređenju, a opremanje i uređenje građevinskog zemljišta je definisano članom 44. zakona o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 24/17).
Minimum uređenja građevinskog zemljišta treba da osigura:
a. Snabdijevanje pitkom vodom i rješenje otpadnih voda,
b. Kolski prilaz građevinskoj parceli i potreban broj parking mjsta,
c. Snabdijevanje električnom energijom.

Kada dobijem urbanističku saglasnost da li mogu graditi?

Urbanistička saglasnost je prvi korak u postupku odobravanja građenja. To je upravni akt kojim se propisuju urbanističko-tehnički uvjeti za projektovanje, građenje i uvjeti za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno rješavanje pitanja vlasništva na građevinskom zemljištu. Kada se ispune uvjeti propisani u urbanističkoj saglasnosti, sljedeći korak je dobijanje rješenja kojim se odobrava građenje. Nakon završetka građenja, tehničkog pregleda i upotrebne dozvole pristupa se upisivanju građevine u zemljišne knjige.

Da li Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo donosi urbanističku saglasnost?

Urbanističku saglasnost donosi uglavnom općinski načelnik. Ako se radi o građevini koja se gradi na području dvije općine, urbanističku saglasnost će donijeti gradonačelnik (kao i u slučajevima građenja građevina od značaja za Grad Sarajevo). Ako se radi o građevinama od interesa za Kanton Sarajevo, urbanističku saglasnost donosi ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite čovjekove okoline Kantona Sarajevo.

Da li moguće graditi na građevinskom zemljištu ako ne postoji regulacioni plan?

Ukoliko za neko građevinsko zemljište nije donesen regulacioni plan, a Urbanističkim planom predviđena je izrada takvog plana, moguće je donijeti urbanističku saglasnost na osnovu stručnog mišljenja koje daje Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Kada se radi regulacioni plan?

Regulacioni plan je jedan o detaljnih planova prostornog uređenja. Izrada regulacionog plana se planira u planu prostornog uređenja višeg reda, odnosno u urbanističkom planu. Prema urbanističkom planu nadležna općina planira, sa stanovišta potreba građana i strategije razvoja općine koje će regulacione planove raditi, te obezbjeđuje potrebna sredstva za izradu istih. Potom se pristupa primpremnim aktivnostima i donosi se odluka o pristupanju izradi određenog regulacionog plana koja se objavljuje u Službenim novinama Kantona Sarajevo. Za donošenje regulacionih planova na području četiri gradske općine (Stari Grad sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Novi Grad Sarajevo) nadležno je Gradsko vijeće Grada Sarajeva. Za općine Ilidža, Vogošća, Ilijaš, Hadžići i Trnovo za donošenje regulacionih planova nadležna su općinska vijeća.

Da li neometano mogu graditi na zemlji čiji sam vlasnik?

Zemljište se po namjeni dijeli na šumsko, poljoprivredno i građevinsko zemljište. Građenje građevina može se vršiti samo na građevinskom zemljištu u skladu sa detaljnim planom prostornog uređenja, odnosno u skaldu sa regulacionim planom ili urbanističkim projektom. Ukoliko je građenje planirano detaljnim planom prostornog uređenja, odobrenje za građenje daje nadležna općine na čijoj teritoriji se nalazi detaljni plan prostornog uređenja. Iz ovog proizlazi da nije moguće bezuvjetno graditi na zemljištu čiji ste vlasnik. Potrebno je da su se stekli sljedeći uvjeti: da se radi o građevinskom zemljištu, da je detaljnim planom prostornog uređenja planiranja gradnja na tom zemljištu i da su riješeni imovinsko-pravni odnosi (da je investitor vlasnik zemljišta ili ima ugovor sa vlasnikom zemljišta).

Da li smijem promijeniti prozore na kući bez odobrenja za građenje?

Zamjena i bojenje građevinske stolarije se smatra tekućim održavanjem ukoliko se time ne mijenjaju uvjeti utvrđeni urbanističkom saglasnost i odobrenjem za građenje.

Želim dograditi legalno izgrađenu kuću. Da li mi je za to potrebno odobrenje?

Svaka aktivnost iznad ili ispod površine tla koja privremeno ili trajno mijenja uvjete korištenja tla smatra se građenjem. Stoga u dogradnja vlastite legalne kuće mora biti u skladu sa planom prostornog uređenja i za takvu aktivnost se mora pribaviti odobrenje za građenje.