Pitanja

Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći

Šta je besplatna pravna pomoć?

Odgovor:
Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog lica na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima, čije troškove u cijelosti, ili djelimično snosi nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći.
Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobađanje od taksi, koje se ostvaruje u skladu sa propisima o taksama.
Lice koje ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadležnim organom u mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta, uživa to pravo na teritoriji BiH

Ko su ovlašteni subjekti za pružanje pravne pomoći?

Odgovor:
Besplatnu pravnu pomoć u skladu sa Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći Kantona Sarajevo i Zakona o parničnom postupku FBiH, pružaju:
•službenici Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći,
•advokati- članovi advokatskih komora u BiH i
•službenici udruženja i fondacije registrovane za pružanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa drugim zakonima

Nadležnost Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći

Odgovor:
Zavod je samostalna upravna organizacija kantona, koji osigurava pružanje besplatne pravne pomoći u skladu sa Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći Kantona Sarajevo.

Kada korisnik neće nadoknaditi troškove postupka?

Odgovor:
Kada korisnik izgubi spor za čije vođenje mu je odobrena besplatna pravna pomoć, nije dužan nadoknaditi troškove pravne pomoći.

Kada je korisnik dužan nadoknaditi troškove postupka?

Odgovor:
•Kada je korisnik potpuno, ili djelimično uspio u postupku i dosuđeni su mu troškovi postupka, na zahtjev Zavoda dužan je vratiti u budžet kantona iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje.
•Kada se u toku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zloupotrebe prava na besplatnu pravnu pomoć, ili se utvrdi da su se finansijske prilike korisnika, ili članova njegovog porodičnog domaćinstva bitno izmijenile tako da je isti u mogućnosti potpuno, ili djelimično vratiti troškove za pruženu pravnu pomoć, korisnik je dužan vratiti u budžet kantona sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje.
•Troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći i sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrđuju na osnovu odgovarajuće dokumentacije.

Donošenje rješenja o pravnoj pomoći

Odgovor:
•O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći, o djelimičnoj naknadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje rukovodilac nadležnog organa rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uslova za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama Federalnog zakona kojim se reguliše upravni postupak.
•Protiv rješenja korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Žalba na rješenje koje je donio rukovodilac nadležnog organa, Zavoda, podnosi se ministru pravde Kantona Sarajevo, koji o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe.
•Protiv rješenja donesenog po žalbi, nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim Kantonalnim sudom.
•Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravosnažnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana, ili opozvana.
•Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima, postupke pred ustavnim sudovima u BiH i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje.

Postupak ostvarivanja besplatne pravne pomoći

Odgovor:
Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći
Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, na propisanom obrascu i uz priložene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih u zakonu, podnosi se Zavodu.
Podnosilac zahtjeva prilaže sljedeće dokumente:
•zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći,
•ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju,
•ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima; za tačnost podataka navedenih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva odgovara krivično i materijalno.
•Nadležni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice protiv kojeg se vodi postupak, kao i lice koje ima pravni interes.
•Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužni su dostaviti podatke kojim raspolažu, ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva.

Kada se besplatna pravna pomoć neće odobriti podnosiocu zahtjeva, ili će se otkazati ukoliko je odobrena?

Odgovor:
Kriterij očigledne neosnovanosti
•Ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtjev očigledno može zaključiti da je takav zahtjev neosnovan.
•Smatrat će se da je riječ o neopravdanom vođenju postupka kada je podnosilac zahtjeva u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom na uspjeh, kao i kada želi voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna načelima poštenja i morala,
•Smatrat će se da je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, ako je podnosilac zahtjeva dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, nije nadležnom organu prijavio te promijenjene okolnosti,
•Pravna pomoć se neće odobriti, ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema pružaocu pravne pomoći.

Kada će korisnik djelimično nadoknaditi troškove postupka

Odgovor:
Kada podnosilac zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ određuje koje troškove postupka snosi nadležni organ, a koje podnosilac zahtjeva.

Utvrđivanje lošeg imovinskog stanja

Odgovor:
Ko se smatra licem lošeg imovinskog stanja?
•Licem lošeg imovinskog stanja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40% prosječne isplaćene mjesečne neto plate zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.
•Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja lica, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protustranka su u postupku.
•Pod prihodima, nekretninom, ili drugom imovinom podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je, kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uslov za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć.

Dokazivanje statusa

Odgovor:
Status lica koje ima pravo na pravnu pomoć dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdatim od nadležnog organa kojima je utvrđen status tog lica. Neki od tih dokumenata su: uvjerenja o statusu, odnosno svojstvu, izdata od strane nadležnih organa, odluke suda i organa uprave, odluke i uvjerenja izdata od strane državnih organa, poslodavaca, te drugih ustanova i institucija, čekovi od primljene penzije, ovjereni obrasci za evidencije i propisani kartoni za registraciju korisnika.

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo

Želim dograditi legalno izgrađenu kuću. Da li mi je za to potrebno odobrenje?

Svaka aktivnost iznad ili ispod površine tla koja privremeno ili trajno mijenja uvjete korištenja tla smatra se građenjem. Stoga u dogradnja vlastite legalne kuće mora biti u skladu sa planom prostornog uređenja i za takvu aktivnost se mora pribaviti odobrenje za građenje.

Da li se moram tačno pridržavati projekta ili mogu graditi prema mojim potrebama?

Građenje građevina je dozvoljeno isključivo u skladu sa rješenjem o odobrenu građenja, a čiji sastavni dio je i glavni (ili izvedbeni) projekat. Svako odstupanje od projekta smatra se nelegalnom gradnjom. Ukoliko se u toku građenja ukaže potreba za određenim izmjenama, potrebno je izmjeniti odobrenje za građenje i projekat.

Nekretnina koju posjedujem je proglašena nacionalnim spomenikom. Ko je nadležan dati odobrenje za radove na nekretnini?

Nacionalne spomenike određuje državna Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljena u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Prema Zakonu o zaštiti dobara koja su odlukama Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine odobrenja za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja.

Da li o svom trošku mogu opremiti i urediti građevinsko zemljište?

Naknadu za treškove uređenja građevinskog zemljišta snosi vlasnik, odnosno investitor, a obračunava se na osnovu stvarno uloženih sredstava za pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta u skaldu sa odgovarajućim planskim dokumentom, programom uređenja građevinskog zemljišta i odlukom o građevinskom zemljištu općine.
Način naknade za pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta uređen je članom 46. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 24/17).

Šta su to pripremanje i opremanje zemljišta?

Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva dvije vrste aktivnosti:
a) Pripremanje građevinskog zemljišta,
b) Opremanje i uređenje građevinskog zemljišta.
Pripremanje građevinskog zemljišta je definisano članom 43. zakona o prostornom uređenju, a opremanje i uređenje građevinskog zemljišta je definisano članom 44. zakona o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 24/17).
Minimum uređenja građevinskog zemljišta treba da osigura:
a. Snabdijevanje pitkom vodom i rješenje otpadnih voda,
b. Kolski prilaz građevinskoj parceli i potreban broj parking mjsta,
c. Snabdijevanje električnom energijom.

Kada dobijem urbanističku saglasnost da li mogu graditi?

Urbanistička saglasnost je prvi korak u postupku odobravanja građenja. To je upravni akt kojim se propisuju urbanističko-tehnički uvjeti za projektovanje, građenje i uvjeti za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno rješavanje pitanja vlasništva na građevinskom zemljištu. Kada se ispune uvjeti propisani u urbanističkoj saglasnosti, sljedeći korak je dobijanje rješenja kojim se odobrava građenje. Nakon završetka građenja, tehničkog pregleda i upotrebne dozvole pristupa se upisivanju građevine u zemljišne knjige.

Da li Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo donosi urbanističku saglasnost?

Urbanističku saglasnost donosi uglavnom općinski načelnik. Ako se radi o građevini koja se gradi na području dvije općine, urbanističku saglasnost će donijeti gradonačelnik (kao i u slučajevima građenja građevina od značaja za Grad Sarajevo). Ako se radi o građevinama od interesa za Kanton Sarajevo, urbanističku saglasnost donosi ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite čovjekove okoline Kantona Sarajevo.

Da li moguće graditi na građevinskom zemljištu ako ne postoji regulacioni plan?

Ukoliko za neko građevinsko zemljište nije donesen regulacioni plan, a Urbanističkim planom predviđena je izrada takvog plana, moguće je donijeti urbanističku saglasnost na osnovu stručnog mišljenja koje daje Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Kada se radi regulacioni plan?

Regulacioni plan je jedan o detaljnih planova prostornog uređenja. Izrada regulacionog plana se planira u planu prostornog uređenja višeg reda, odnosno u urbanističkom planu. Prema urbanističkom planu nadležna općina planira, sa stanovišta potreba građana i strategije razvoja općine koje će regulacione planove raditi, te obezbjeđuje potrebna sredstva za izradu istih. Potom se pristupa primpremnim aktivnostima i donosi se odluka o pristupanju izradi određenog regulacionog plana koja se objavljuje u Službenim novinama Kantona Sarajevo. Za donošenje regulacionih planova na području četiri gradske općine (Stari Grad sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Novi Grad Sarajevo) nadležno je Gradsko vijeće Grada Sarajeva. Za općine Ilidža, Vogošća, Ilijaš, Hadžići i Trnovo za donošenje regulacionih planova nadležna su općinska vijeća.