Pitanja

Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći

Kada se besplatna pravna pomoć neće odobriti podnosiocu zahtjeva, ili će se otkazati ukoliko je odobrena?

Odgovor:
Kriterij očigledne neosnovanosti
•Ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtjev očigledno može zaključiti da je takav zahtjev neosnovan.
•Smatrat će se da je riječ o neopravdanom vođenju postupka kada je podnosilac zahtjeva u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom na uspjeh, kao i kada želi voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna načelima poštenja i morala,
•Smatrat će se da je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, ako je podnosilac zahtjeva dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, nije nadležnom organu prijavio te promijenjene okolnosti,
•Pravna pomoć se neće odobriti, ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema pružaocu pravne pomoći.

Kada će korisnik djelimično nadoknaditi troškove postupka

Odgovor:
Kada podnosilac zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ određuje koje troškove postupka snosi nadležni organ, a koje podnosilac zahtjeva.

Utvrđivanje lošeg imovinskog stanja

Odgovor:
Ko se smatra licem lošeg imovinskog stanja?
•Licem lošeg imovinskog stanja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40% prosječne isplaćene mjesečne neto plate zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.
•Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja lica, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protustranka su u postupku.
•Pod prihodima, nekretninom, ili drugom imovinom podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je, kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uslov za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć.

Dokazivanje statusa

Odgovor:
Status lica koje ima pravo na pravnu pomoć dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdatim od nadležnog organa kojima je utvrđen status tog lica. Neki od tih dokumenata su: uvjerenja o statusu, odnosno svojstvu, izdata od strane nadležnih organa, odluke suda i organa uprave, odluke i uvjerenja izdata od strane državnih organa, poslodavaca, te drugih ustanova i institucija, čekovi od primljene penzije, ovjereni obrasci za evidencije i propisani kartoni za registraciju korisnika.

Uslovi za ostvarivanje besplatne pravne pomoći

Odgovor:
Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje:
•dijete,
•lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice,
•žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola,
•korisnik stalne novčane pomoći ostvarene premakantonalnom propisu o socijalnoj zaštiti,
•uživalac najniže penzije pod uslovom da nema drugih članova porodičnog domaćinstva,
•lice pod međunarodnom zaštitom,
•član porodice šehida - poginulog borca, ratni vojni invalid i dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja u stvarima zaštite i ostvarivanja njegovih prava po tim osnovama,
•Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice koje, prema svom općem imovinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i članova svog porodičnog domaćinstva,
•Pravo na besplatnu odbranu i zastupanje u krivičnom postupku ima i lice koje nema prebivalište na području kantona, pod uslovima propisanim zakonom kojim se reguliše krivični postupak u FBiH.

Zabrana diskriminacije

Odgovor:
Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili drugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanje, spol, spolno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje prava utvrđenih zakonom na ravnopravnoj osnovi

Ko može biti korisnik besplatne pravne pomoći?

Odgovor:
Korisnik besplatne pravne pomoći je lice kojem se na teritoriji kantona pruža besplatna pravna pomoć u skladu sa zakonom, i to:
•državljanin BiH koji ima prebivalište, odnosno boravište na teritoriji kantona i drugo fizičko lice koje ima boravište na teritoriji BiH,
•fizičko lice koje se nalazi na teritoriji BiH pod međunarodnom zaštitom u skladu s međunarodnim standardom, a naročito tražilac azila, izbjeglica, lice pod supsidijarnom ili
privremenom zaštitom, apatrid, žrtva trgovine ljudima, u skladu sa obavezama koje BiH ima prema međunarodnim konvencijama i
•lice čija su prava zaštićena odredbama Konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inozemstvu.

Besplatna pravna pomoć ne pruža se u sljedećim postupcima:

Odgovor:
•postupak pred privrednim odjeljenjima nadležnih sudova,
•postupak upisa u registar privrednih subjekata,
•postupak registracije obrtničke djelatnosti,
•postupak registracije udruženja ili fondacija,
•postupak pred nadležnim poreznim organima i
•sastavljanje privatnih isprava i ugovora.

Postupci u kojima se pruža pravna pomoć su:

Odgovor:
•upravni postupak,
•upravni spor,
•prekršajni postupak,
•parnični postupak,
•vanparnični postupak,
•izvršni postupak i
•krivični postupak, u skladu sa zakonom o krivičnom postupku u FBiH.

Podnošenje žalbe na rad pravnih zastupnika

Odgovor:
Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo da, u slučaju nestručnog i nesavjesnog pružanja besplatne pravne pomoći, podnese žalbu direktoru Zavod koji je dužan preduzeti mjere predviđene zakonom radi otklanjanja nepravilnosti i utvrđivanja odgovornosti pravnog zastupnika.

Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći

Odgovor:
Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na:
•opće informacije o pravima i obavezama,
•pomoć pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć,
•pravne savjete,
•pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta pismena,
•zastupanje pred organima uprave i drugim organima i institucijama,
•zastupanje na sudu,
•sačinjavanje apelacija,
•pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija) i
•sačinjavanje podnesaka međunarodnim tijelima za zaštitu ljudskih prava.
Prava na opće informacije o pravima, obavezama i pomoći u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sva lica bez obzira na ispunjavanje uslova propisanih ovim zakonom.
Pravni savjet je detaljno informisanje o načinu i mogućnostima rješavanja određenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari.
Pravna pomoć pruža se bez naknade, ako zakonom nije drugačije propisano

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo

Da li Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo donosi urbanističku saglasnost?

Urbanističku saglasnost donosi uglavnom općinski načelnik. Ako se radi o građevini koja se gradi na području dvije općine, urbanističku saglasnost će donijeti gradonačelnik (kao i u slučajevima građenja građevina od značaja za Grad Sarajevo). Ako se radi o građevinama od interesa za Kanton Sarajevo, urbanističku saglasnost donosi ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite čovjekove okoline Kantona Sarajevo.

Da li moguće graditi na građevinskom zemljištu ako ne postoji regulacioni plan?

Ukoliko za neko građevinsko zemljište nije donesen regulacioni plan, a Urbanističkim planom predviđena je izrada takvog plana, moguće je donijeti urbanističku saglasnost na osnovu stručnog mišljenja koje daje Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Kada se radi regulacioni plan?

Regulacioni plan je jedan o detaljnih planova prostornog uređenja. Izrada regulacionog plana se planira u planu prostornog uređenja višeg reda, odnosno u urbanističkom planu. Prema urbanističkom planu nadležna općina planira, sa stanovišta potreba građana i strategije razvoja općine koje će regulacione planove raditi, te obezbjeđuje potrebna sredstva za izradu istih. Potom se pristupa primpremnim aktivnostima i donosi se odluka o pristupanju izradi određenog regulacionog plana koja se objavljuje u Službenim novinama Kantona Sarajevo. Za donošenje regulacionih planova na području četiri gradske općine (Stari Grad sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Novi Grad Sarajevo) nadležno je Gradsko vijeće Grada Sarajeva. Za općine Ilidža, Vogošća, Ilijaš, Hadžići i Trnovo za donošenje regulacionih planova nadležna su općinska vijeća.

Da li neometano mogu graditi na zemlji čiji sam vlasnik?

Zemljište se po namjeni dijeli na šumsko, poljoprivredno i građevinsko zemljište. Građenje građevina može se vršiti samo na građevinskom zemljištu u skladu sa detaljnim planom prostornog uređenja, odnosno u skaldu sa regulacionim planom ili urbanističkim projektom. Ukoliko je građenje planirano detaljnim planom prostornog uređenja, odobrenje za građenje daje nadležna općine na čijoj teritoriji se nalazi detaljni plan prostornog uređenja. Iz ovog proizlazi da nije moguće bezuvjetno graditi na zemljištu čiji ste vlasnik. Potrebno je da su se stekli sljedeći uvjeti: da se radi o građevinskom zemljištu, da je detaljnim planom prostornog uređenja planiranja gradnja na tom zemljištu i da su riješeni imovinsko-pravni odnosi (da je investitor vlasnik zemljišta ili ima ugovor sa vlasnikom zemljišta).

Da li smijem promijeniti prozore na kući bez odobrenja za građenje?

Zamjena i bojenje građevinske stolarije se smatra tekućim održavanjem ukoliko se time ne mijenjaju uvjeti utvrđeni urbanističkom saglasnost i odobrenjem za građenje.

Želim dograditi legalno izgrađenu kuću. Da li mi je za to potrebno odobrenje?

Svaka aktivnost iznad ili ispod površine tla koja privremeno ili trajno mijenja uvjete korištenja tla smatra se građenjem. Stoga u dogradnja vlastite legalne kuće mora biti u skladu sa planom prostornog uređenja i za takvu aktivnost se mora pribaviti odobrenje za građenje.

Da li se moram tačno pridržavati projekta ili mogu graditi prema mojim potrebama?

Građenje građevina je dozvoljeno isključivo u skladu sa rješenjem o odobrenu građenja, a čiji sastavni dio je i glavni (ili izvedbeni) projekat. Svako odstupanje od projekta smatra se nelegalnom gradnjom. Ukoliko se u toku građenja ukaže potreba za određenim izmjenama, potrebno je izmjeniti odobrenje za građenje i projekat.

Nekretnina koju posjedujem je proglašena nacionalnim spomenikom. Ko je nadležan dati odobrenje za radove na nekretnini?

Nacionalne spomenike određuje državna Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljena u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Prema Zakonu o zaštiti dobara koja su odlukama Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine odobrenja za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja.

Da li o svom trošku mogu opremiti i urediti građevinsko zemljište?

Naknadu za treškove uređenja građevinskog zemljišta snosi vlasnik, odnosno investitor, a obračunava se na osnovu stvarno uloženih sredstava za pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta u skaldu sa odgovarajućim planskim dokumentom, programom uređenja građevinskog zemljišta i odlukom o građevinskom zemljištu općine.
Način naknade za pripremanje i opremanje građevinskog zemljišta uređen je članom 46. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 24/17).