Pitanja

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove

Da li se zaposlenik može odreći prava na godišnji odmor?

Zakonom o radu je utvrđeno da zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor. Zaposlenik se ne može odreći prava na korištenje godišnjeg odmora, niti mu poslodavac može dati novčanu naknadu umjesto njegovog korištenja. Zakon je precizan i utvrđuje da će se poslodavac kazniti za prekršaj ukoliko zaposleniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora u najkraćem trajanju određenom u zakonu.

Na koji način se vrše kontrole domaćih proizvođača mlijeka i mesa u Kantonu Sarajevo?

Veterinarski inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS svakodnevno su prisutni u pogonima domaćih proizvođača mlijeka i mesa na području Kantona Sarajevo. Inspektori u postupku inspekcijskog nadzora kontrolišu cijeli lanac proizvodnje, od prijema sirovine, sam proces proizvodnje, kao i otpremu gotovih proizvoda.

Ove kontrole, između ostalog se odnose na sanitarno-higijiesnku ispravnost prostorija, uređaja i opreme, ali i zaposlenog osoblja, radne odjeće i obuće, što se realiziria uzimanjem briseva. Pored toga, veterinarski inspektori uzimaju i uzorke sirovina i gotovih proizvoda na mikrobiološku ispravnost i rezidue, čime se dokazuje eventualna prosutnost ostataka lijekova ili hormona, u mliječnim i mesnim proizvodima. Ukoliko se inspekcijskim kontrolama ustanove određene nepravilnosti, inspektor na licu mjesta nalaže uklanjanje uočenih nedostataka.

Na koji način i gdje se uništavaju namirnice proteklog roka?

Kada sanitarni inspektor u redovnom inspekcijskom postupku kod subjekta nadzora zatekne higijenski neispravne namirnice, a tu spadaju i namirnice kojima je istekao rok upotrebe, iste na licu mjesta mehanički uništi, perforira ambalažu, pospe dezinfekcionim sredstvom, te naređuje subjektu nadzora da ove namirnice uništi na higijenski način tj. na sanitarnoj deponiji. Po uništenju dužan je donjeti potvrdu od KJKP "RAD" da su namirnice naznačene količine i vrste uništene. Kada je riječ o proizvodima životinjskog porijekla, kojima je istekao rok trajanja, oni se nakon potrebnih mikrobiloških analiza i odobrenja veterinarskog inspektora daju zoološkom vrtu za ishranu divljih životinja.

U čijoj je nadležnosti prodaja somuna na ulicama grada?

Prodaja somuna na improviziranim štandovima, odnosno prodaja izvan registrovanih prostorija za promet, predstavlja pojavu tzv. "crnog tržišta" i ona se suzbija kao nezakonita pojava, s obzirom da se radi o višestrukom prekršaju koji uključuje:

povredu Zakona o javnom redu i miru KS, što je u nadležnosti MUP-a KS
komunalni prekršaj (neovlašteno zauzimanje javne površine);
tržišni prekršaj (promet robom nepoznatog porijekla);
saobraćajni prekršaj (ometanje saobraćaja u kretanju ili mirovanju na saobraćajnici);
sanitarni prekršaj (promet životnim namirnicama u improvizovanim-nehigijenskim uslovima).

Iz navedenih razloga kantonalni sanitarni inspektori ne kontrolišu ove proizvode, jer se radi o bespravnom prometu, kao i bespravnom zauzimanju javnih površina. Suzbijanje ovih pojava predstavlja jedan od prioritetnih zadataka Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, odnono tržišno-turističkih i komunalnih inspektora, koji u redovnim kontrolama, ali i zajedničkim akcijama sa pripadnicima MUP-a KS, kao i po predstavkama građana vrše kontrole i poduzimaju mjere u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini FBiH i Zakonom o privremenom korišćenju javnih površina na području Kantona Sarajevo.

Da li je dobavljač/uvoznik dužan zalijepiti deklaraciju na proizvodu i kakve su
kazne predviđne Zakonom zbog njegovog nepoštivanja?

Proizvodi namijenjeni potrošačima, u skladu sa članom 22. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i
Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 25/06) moraju imati deklaraciju napisanu na jednom od
jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH. Deklaracija je obavezna za svaki proizvod i treba sadržavati
najmanje sljedeće podatke:

a) naziv proizvoda, ime pod kojim se proizvod prodaje;
b) tip proizvoda ili model proizvoda;
c) ime i punu adresu proizvođača, a za uvozne proizvode i ime i sjedište uvoznika, te zemlju
porijekla

Kazne predviđene ovim zakonom u slučaju da proizvod nema deklaraciju ili ako ne sadrži propisane
podatke kreću se od 2.500,00 - 5.500,00 KM za pravnu osobu, te od 500,00 - 1.000,00 KM za
odgovornu osobu. Također, inspekcija može, uz izricanje novčane kazne, naložiti i druge mjere, kao
što je povlačenje proizvoda, otklanjanja nedostataka ili njegovo uništenje.

Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo

Koje podatke možemo dobiti od Zavoda?

Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo prikuplja i obrađuje ograničen skup podataka, za potrebe Federalnog zavoda za statistiku, te kantonalnih organa.
Zavod sve statističke podatke koje obrađuje i posjeduje objavljuje na svojoj internet stranici http://zis.ks.gov.ba, u obliku mjesečnog Statističkog biltena i Statističkog godišnjaka za prethodnu godinu. Bilteni su u PDF formatu.
Podaci koji se tu nalaze su: posljednji zvanični podatak o visini prosječne neto plate u KS, broj stanovništva po općinama, prirodno kretanje stanovnišva, broj turista i broj noćenja od turista itd.
Za ostale podatke se trebate obratiti nadležnoj instituciji, a to u ovisnosti od podataka može biti Federalni zavod za statistiku, ili neka druga institucija kao npr. Zavod za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo.

Gdje možemo naći odgovore na pitanja, pomoć, uputstva i drugo iz domena informatičke podrške?

Ako je u pitanju kantonalni organ koji JESTE u jedinstvanoj kantonalnoj mreži, informatička podrška se pruža putem Helpdeska (direktni pristup za unos i praćenje svojih predmeta), intervencijom na licu mjesta, putem daljinskog pristupa na računar, te putem strance intraneta na kojoj se nalaze brojna i detaljna pitanja sa odgovorima, uputstva, odluke i obavještenja.
Ako je u pitanju kantonalni organ koji NIJE u jedinstvanoj kantonalnoj mreži, a to su oni organi (ZPR, ZIK, MUP) kojima pružamo samo usluge internet stranice i elektronske pošte (hostinga za web i mail), informatička podrška za te servise se pruža putem Helpdeska (pristup samo putem e-pošte), te uz eventualni daljinski pristup po potrebi (link na početnoj stranici).
Ako je u pitanju kantonalno JP ili JU, na to je odgovoreno u posebnom pitanju.

Da li je Zavod nadležan za web stranice/aplikacije/usluge kantonalnih javnih preduzeća/ustanova?

Zavod isključivo obavlja poslove u domenu informacionog sistema organa uprave, upravnih organizacija i stručnih službi Kantona, tako da NIJE nadležan za kvalitet i funkcionisanje web stranica/aplikacija/usluga kantonalnih javnih preduzeća ili ustanova.
Smatramo da postoji opravdanje i tehnička podloga za pružanje informatičkih usluga onim JU koje za tim imaju potrebu, a nemaju svoje resurse. JP obično već imaju ta pitanja riješena na neki način.
Primjer 
a) Oblast informaciono – komercijalnih tehnogija:
izrada, održavanje i hostiranje internet stranica,
hostiranje kolaboracionog alata / elektronska pošta,
uspostava računarske mreže i njenih servisa,
servis računara i instaliranje programa i opreme
izrada aplikacija – baza podataka.
b) Oblast statistike:
prikupljanje i obrada podataka.
Ipak, Zavod to za sada ne može raditi sa postjećim resursima. Sa druge strane, nije nam omogućena naplata ovih usluga, ili zapošljavanje dodatnog kadra.
Međutim, postoji prostor za djelovanje u oblasti planiranja i razvoja jedinstvenog informacionog prostora Kantona, Grada Sarajeva i općina na području Kantona, zasnovanog na elektronskoj obradi podataka i usmjerenog prema korisnicima, koji je trenutno samo na nivou ideje.

Poslao/la sam e-mail uposleniku Kantona, ali mi ne odgovara?

Postoji nekoliko mogućih uzroka problema:
1. Da li ste ispravno unijeli mail adresu primaoca?
2. Možda je vaša domena stavljena na 'crnu' listu tako da je mail server odbija prihvatiti Vaš e-mail. Inače, e-mail server Kantona odbija servere koji su na crnoj listi radi zloupotrebe. Ovo treba provjeriti Vaš administrator/informatičar e-mail servera pošiljaoca i otkloniti uzrok.
Ukoliko imate drugu e-mail adresu, probajte poslati e-mail sa nje.
3. Možda Vaš mail jednostavno nije pročitan iz opravdanog razloga (npr. osoba je na godišnjem odmoru ili bolovanju), što ne bi trebao biti razlog ukoliko šaljete na adresu institucije.
4. Možda Vaš mail nije pročitan iz (ne)opravdanog razloga, jer osoba kojoj šaljete mail ne koristi to sredstvo komunikacije.
 
U svakom slučaju, ukoliko ste na svoj mail dobili povratnu poruku o grešci, proslijedite nam je na helpdesk(zvrk)zis.ks.gov.ba kako bi utvrdili da li se radi o tehničkom problemu, a možete nas kontaktirati i telefonom.
Poželjno je navesti što više detalja koji će pomoći otkrivanju i rješavanju problema, uključujući adrese, poruku o grešci i/ili sliku ekrana sa porukom o grešci.

Na stranici Vlade/Ministarstva ne mogu naći propis/podatak, ili su podaci netačni?

Zavod za informatiku i statistiku je nadležan i odgovoran samo za tehnički aspekt i dizajn internet stranica kantonalne Vlade, Skupštine, ministarstava i drugih organa, dok su za sadržaj odgovorne nadležne službe (Press služba i Služba za skupštinske poslove), odnosno svako ministarstvo za svoju stranicu.
U slučaju da ne možete naći propis/podatak iz njihove nadležnosti, ili su ti podaci netačni, molimo da ih kontaktirate direktno.
Naravno, kada je u pitanju stranica našeg Zavoda (http://zis.ks.gov.ba), mi smo odgovorni kako za tehnički, tako i za sadržajni dio.

Gdje naći iznos prosječne plaće/plate i druge statističke podatke?

Puni brojčani podaci su u mjesečnim i godišnjim statističkim biltenima koji se nalaze na početnoj ili detaljno za sve periode na svojoj stranici.
Dio podataka, kao statistika rođenih i umrlih, ili radna snage i plate, se nalazi i na linku Vitalna i socioekonomska statistika u obliku grafikona po godinama, sa brojevima ispod tabele.

Koliko se čeka objava statističkih podataka?

Mjesečni bilteni se objavljuju sa podacima 2 mjeseca unazad (npr. u 02.2016. za 12.2015.).
Godišnji bilteni se objavljuju u 02. mjesecu tekuće godine za pretprošlu godinu (npr. u 02.2016. za 2014. godinu). Preliminarni podaci se dobivaju ranije (npr. u 07.2017. za 2016. godinu).
Datumi su uslovljeni načinom statističke obrade podataka u FBiH i BiH.
Vitalna i socioekonomska statistika na stranici se ažurira nakon objave mjesečnih podataka (npr.  u 02.2017. za 12.2016.) ili dobivanja godišnjih podataka, koje objavljujemo preliminarno, a ažuriramo po izradi godišnjaka. Neki podaci se mogu obraditi i na stranici objaviti i ranije, npr. turizam do 25.01.2017. za 12.2016.
Statistika turizma se vodi mjesečno te ne postoje podaci o popunjenosti za određeni dan.

Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći

Donošenje rješenja o pravnoj pomoći

Odgovor:
•O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći, o djelimičnoj naknadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje rukovodilac nadležnog organa rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uslova za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama Federalnog zakona kojim se reguliše upravni postupak.
•Protiv rješenja korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Žalba na rješenje koje je donio rukovodilac nadležnog organa, Zavoda, podnosi se ministru pravde Kantona Sarajevo, koji o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe.
•Protiv rješenja donesenog po žalbi, nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim Kantonalnim sudom.
•Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravosnažnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana, ili opozvana.
•Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima, postupke pred ustavnim sudovima u BiH i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje.

Postupak ostvarivanja besplatne pravne pomoći

Odgovor:
Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći
Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, na propisanom obrascu i uz priložene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih u zakonu, podnosi se Zavodu.
Podnosilac zahtjeva prilaže sljedeće dokumente:
•zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći,
•ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju,
•ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima; za tačnost podataka navedenih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva odgovara krivično i materijalno.
•Nadležni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice protiv kojeg se vodi postupak, kao i lice koje ima pravni interes.
•Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužni su dostaviti podatke kojim raspolažu, ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva.

Kada se besplatna pravna pomoć neće odobriti podnosiocu zahtjeva, ili će se otkazati ukoliko je odobrena?

Odgovor:
Kriterij očigledne neosnovanosti
•Ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtjev očigledno može zaključiti da je takav zahtjev neosnovan.
•Smatrat će se da je riječ o neopravdanom vođenju postupka kada je podnosilac zahtjeva u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom na uspjeh, kao i kada želi voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna načelima poštenja i morala,
•Smatrat će se da je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, ako je podnosilac zahtjeva dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, nije nadležnom organu prijavio te promijenjene okolnosti,
•Pravna pomoć se neće odobriti, ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema pružaocu pravne pomoći.

Kada će korisnik djelimično nadoknaditi troškove postupka

Odgovor:
Kada podnosilac zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ određuje koje troškove postupka snosi nadležni organ, a koje podnosilac zahtjeva.

Utvrđivanje lošeg imovinskog stanja

Odgovor:
Ko se smatra licem lošeg imovinskog stanja?
•Licem lošeg imovinskog stanja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40% prosječne isplaćene mjesečne neto plate zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.
•Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja lica, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protustranka su u postupku.
•Pod prihodima, nekretninom, ili drugom imovinom podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je, kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uslov za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć.

Dokazivanje statusa

Odgovor:
Status lica koje ima pravo na pravnu pomoć dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdatim od nadležnog organa kojima je utvrđen status tog lica. Neki od tih dokumenata su: uvjerenja o statusu, odnosno svojstvu, izdata od strane nadležnih organa, odluke suda i organa uprave, odluke i uvjerenja izdata od strane državnih organa, poslodavaca, te drugih ustanova i institucija, čekovi od primljene penzije, ovjereni obrasci za evidencije i propisani kartoni za registraciju korisnika.

Uslovi za ostvarivanje besplatne pravne pomoći

Odgovor:
Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje:
•dijete,
•lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice,
•žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola,
•korisnik stalne novčane pomoći ostvarene premakantonalnom propisu o socijalnoj zaštiti,
•uživalac najniže penzije pod uslovom da nema drugih članova porodičnog domaćinstva,
•lice pod međunarodnom zaštitom,
•član porodice šehida - poginulog borca, ratni vojni invalid i dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja u stvarima zaštite i ostvarivanja njegovih prava po tim osnovama,
•Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice koje, prema svom općem imovinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i članova svog porodičnog domaćinstva,
•Pravo na besplatnu odbranu i zastupanje u krivičnom postupku ima i lice koje nema prebivalište na području kantona, pod uslovima propisanim zakonom kojim se reguliše krivični postupak u FBiH.

Zabrana diskriminacije

Odgovor:
Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili drugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanje, spol, spolno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje prava utvrđenih zakonom na ravnopravnoj osnovi