Pitanja

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove

Da li je dobavljač/uvoznik dužan zalijepiti deklaraciju na proizvodu i kakve su
kazne predviđne Zakonom zbog njegovog nepoštivanja?

Proizvodi namijenjeni potrošačima, u skladu sa članom 22. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i
Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 25/06) moraju imati deklaraciju napisanu na jednom od
jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH. Deklaracija je obavezna za svaki proizvod i treba sadržavati
najmanje sljedeće podatke:

a) naziv proizvoda, ime pod kojim se proizvod prodaje;
b) tip proizvoda ili model proizvoda;
c) ime i punu adresu proizvođača, a za uvozne proizvode i ime i sjedište uvoznika, te zemlju
porijekla

Kazne predviđene ovim zakonom u slučaju da proizvod nema deklaraciju ili ako ne sadrži propisane
podatke kreću se od 2.500,00 - 5.500,00 KM za pravnu osobu, te od 500,00 - 1.000,00 KM za
odgovornu osobu. Također, inspekcija može, uz izricanje novčane kazne, naložiti i druge mjere, kao
što je povlačenje proizvoda, otklanjanja nedostataka ili njegovo uništenje.

Na koje "znake upozorenja" bi trebalo da građani obrate pažnju prilikom kupovine u objektima brze hrane?

Građani prilikom kupovine u objektima brze hrane trebaju obratiti pažnju na neke od
sljedećih parametara koji mogu indicirati da je spravljena hrana higijenski neispravna:

- Prljave i masne radne površine sa ostacima hrane, prašine i sl;
- Prisustvo žohara, mrava, muha, glodara;
- Objekat bez vode i sanitarnog čvora;
- Rad uposlenika bez radne odjeće (mantil, kecelja,
klompe, kapa, maska, rukavice i sl;
- Kada ista osoba rukuje hranom i novcem, a da ne pere
ruke itd.

Na koji način se kažnjavaju kupci koji nemaju fiskalni račun?

Kupci su u skladu sa članom 36. Zakona o fiskalnim sistemima dužni od prodavca
tražiti fiskalni račun i sačuvati ga u krugu od 20 metara.

U suprotnom, ukoliko prilikom inspekcijske kontrole kupac ne pokaže na uvid fiskalni račun, kazniće
se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM, u skladu sa članom 58. ovog zakona.

Napominejmo i da kupac ima pravo zahtijevati od inspektora da pokaže službenu legitimaciju.

Koliko često Sanitarna inspekcija KS vrši kontrolu vozila javnog gradskog prevoza?

Sanitarna inspekcija KS, ima obavezu da, u skladu sa svojim programom rada, najmanje
dva puta godišnje vrši kontrole vozila javnog gradskog prevoza. U izuzetnim prilikama, kao što su
epidemije ili ljetne vrućine, inspektor u skladu sa svojim ovlaštenjima, nalaže češće vršenje
dezinfekcije radi preventivnih razloga.

Također, Služba za održavanje i higijenu KJKP „Gras“ ima obavezu da svakog dana izvrši čiščenje,
pranje i dezinfekciju vozila po dolasku u bazu, dok Epidemiološka služba Zavoda za zaštitu radnika u saobraćaju ima obavezu da jednom mjesečno izvrši dezinfekciju kompletnog voznog parka ovog
preduzeća.

Koji je najviši dozvoljeni nivo buke u stambenim prostorima?

Najviši dozvoljeni nivo buke u stambenim prostorima izmjeren u odnosu na
nestacionarni izvor buke izvan zgrade, prema Tabeli 1.koja je sastavni dio Zakona o zaštiti od buke
("Sl. novine Kantona Sarajevo", broj:26/07), za dnevni termin iznosi 45 decibela, a za noćni 35
decibela.

VAŽNO JE NAPOMENUTI da se u ovim slučajevima mjerenje intenziteta buke vrši u prostorijama
na način i po postupku utvrđenim Zakonom.

Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo

Koje podatke možemo dobiti od Zavoda?

Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo prikuplja i obrađuje ograničen skup podataka, za potrebe Federalnog zavoda za statistiku, te kantonalnih organa.
Zavod sve statističke podatke koje obrađuje i posjeduje objavljuje na svojoj internet stranici http://zis.ks.gov.ba, u obliku mjesečnog Statističkog biltena i Statističkog godišnjaka za prethodnu godinu. Bilteni su u PDF formatu.
Podaci koji se tu nalaze su: posljednji zvanični podatak o visini prosječne neto plate u KS, broj stanovništva po općinama, prirodno kretanje stanovnišva, broj turista i broj noćenja od turista itd.
Za ostale podatke se trebate obratiti nadležnoj instituciji, a to u ovisnosti od podataka može biti Federalni zavod za statistiku, ili neka druga institucija kao npr. Zavod za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo.

Gdje možemo naći odgovore na pitanja, pomoć, uputstva i drugo iz domena informatičke podrške?

Ako je u pitanju kantonalni organ koji JESTE u jedinstvanoj kantonalnoj mreži, informatička podrška se pruža putem Helpdeska (direktni pristup za unos i praćenje svojih predmeta), intervencijom na licu mjesta, putem daljinskog pristupa na računar, te putem strance intraneta na kojoj se nalaze brojna i detaljna pitanja sa odgovorima, uputstva, odluke i obavještenja.
Ako je u pitanju kantonalni organ koji NIJE u jedinstvanoj kantonalnoj mreži, a to su oni organi (ZPR, ZIK, MUP) kojima pružamo samo usluge internet stranice i elektronske pošte (hostinga za web i mail), informatička podrška za te servise se pruža putem Helpdeska (pristup samo putem e-pošte), te uz eventualni daljinski pristup po potrebi (link na početnoj stranici).
Ako je u pitanju kantonalno JP ili JU, na to je odgovoreno u posebnom pitanju.

Da li je Zavod nadležan za web stranice/aplikacije/usluge kantonalnih javnih preduzeća/ustanova?

Zavod isključivo obavlja poslove u domenu informacionog sistema organa uprave, upravnih organizacija i stručnih službi Kantona, tako da NIJE nadležan za kvalitet i funkcionisanje web stranica/aplikacija/usluga kantonalnih javnih preduzeća ili ustanova.
Smatramo da postoji opravdanje i tehnička podloga za pružanje informatičkih usluga onim JU koje za tim imaju potrebu, a nemaju svoje resurse. JP obično već imaju ta pitanja riješena na neki način.
Primjer 
a) Oblast informaciono – komercijalnih tehnogija:
izrada, održavanje i hostiranje internet stranica,
hostiranje kolaboracionog alata / elektronska pošta,
uspostava računarske mreže i njenih servisa,
servis računara i instaliranje programa i opreme
izrada aplikacija – baza podataka.
b) Oblast statistike:
prikupljanje i obrada podataka.
Ipak, Zavod to za sada ne može raditi sa postjećim resursima. Sa druge strane, nije nam omogućena naplata ovih usluga, ili zapošljavanje dodatnog kadra.
Međutim, postoji prostor za djelovanje u oblasti planiranja i razvoja jedinstvenog informacionog prostora Kantona, Grada Sarajeva i općina na području Kantona, zasnovanog na elektronskoj obradi podataka i usmjerenog prema korisnicima, koji je trenutno samo na nivou ideje.

Poslao/la sam e-mail uposleniku Kantona, ali mi ne odgovara?

Postoji nekoliko mogućih uzroka problema:
1. Da li ste ispravno unijeli mail adresu primaoca?
2. Možda je vaša domena stavljena na 'crnu' listu tako da je mail server odbija prihvatiti Vaš e-mail. Inače, e-mail server Kantona odbija servere koji su na crnoj listi radi zloupotrebe. Ovo treba provjeriti Vaš administrator/informatičar e-mail servera pošiljaoca i otkloniti uzrok.
Ukoliko imate drugu e-mail adresu, probajte poslati e-mail sa nje.
3. Možda Vaš mail jednostavno nije pročitan iz opravdanog razloga (npr. osoba je na godišnjem odmoru ili bolovanju), što ne bi trebao biti razlog ukoliko šaljete na adresu institucije.
4. Možda Vaš mail nije pročitan iz (ne)opravdanog razloga, jer osoba kojoj šaljete mail ne koristi to sredstvo komunikacije.
 
U svakom slučaju, ukoliko ste na svoj mail dobili povratnu poruku o grešci, proslijedite nam je na helpdesk(zvrk)zis.ks.gov.ba kako bi utvrdili da li se radi o tehničkom problemu, a možete nas kontaktirati i telefonom.
Poželjno je navesti što više detalja koji će pomoći otkrivanju i rješavanju problema, uključujući adrese, poruku o grešci i/ili sliku ekrana sa porukom o grešci.

Na stranici Vlade/Ministarstva ne mogu naći propis/podatak, ili su podaci netačni?

Zavod za informatiku i statistiku je nadležan i odgovoran samo za tehnički aspekt i dizajn internet stranica kantonalne Vlade, Skupštine, ministarstava i drugih organa, dok su za sadržaj odgovorne nadležne službe (Press služba i Služba za skupštinske poslove), odnosno svako ministarstvo za svoju stranicu.
U slučaju da ne možete naći propis/podatak iz njihove nadležnosti, ili su ti podaci netačni, molimo da ih kontaktirate direktno.
Naravno, kada je u pitanju stranica našeg Zavoda (http://zis.ks.gov.ba), mi smo odgovorni kako za tehnički, tako i za sadržajni dio.

Gdje naći iznos prosječne plaće/plate i druge statističke podatke?

Puni brojčani podaci su u mjesečnim i godišnjim statističkim biltenima koji se nalaze na početnoj ili detaljno za sve periode na svojoj stranici.
Dio podataka, kao statistika rođenih i umrlih, ili radna snage i plate, se nalazi i na linku Vitalna i socioekonomska statistika u obliku grafikona po godinama, sa brojevima ispod tabele.

Koliko se čeka objava statističkih podataka?

Mjesečni bilteni se objavljuju sa podacima 2 mjeseca unazad (u 02.2016. za 12.2015.).
Godišnji bilteni se objavljuju u 02. mjesecu tekuće godine za pretprošlu godinu (npr. u 02.2016. za 2014. godinu). Preliminarni podaci se dobivaju ranije (npr. u 07.2017. za 2016. godinu).
Datumi su uslovljeni načinom statističke obrade podataka u FBiH i BiH.
Vitalna i socioekonomska statistika na stranici se ažurira nakon objave mjesečnih podataka (npr.  u 02.2017. za 12.2016.) ili dobivanja godišnjih podataka, koje objavljujemo preliminarno, a ažuriramo po izradi godišnjaka.

Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći

Kada korisnik neće nadoknaditi troškove postupka?

Odgovor:
Kada korisnik izgubi spor za čije vođenje mu je odobrena besplatna pravna pomoć, nije dužan nadoknaditi troškove pravne pomoći.

Kada je korisnik dužan nadoknaditi troškove postupka?

Odgovor:
•Kada je korisnik potpuno, ili djelimično uspio u postupku i dosuđeni su mu troškovi postupka, na zahtjev Zavoda dužan je vratiti u budžet kantona iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje.
•Kada se u toku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zloupotrebe prava na besplatnu pravnu pomoć, ili se utvrdi da su se finansijske prilike korisnika, ili članova njegovog porodičnog domaćinstva bitno izmijenile tako da je isti u mogućnosti potpuno, ili djelimično vratiti troškove za pruženu pravnu pomoć, korisnik je dužan vratiti u budžet kantona sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje.
•Troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći i sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrđuju na osnovu odgovarajuće dokumentacije.

Donošenje rješenja o pravnoj pomoći

Odgovor:
•O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći, o djelimičnoj naknadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje rukovodilac nadležnog organa rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uslova za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama Federalnog zakona kojim se reguliše upravni postupak.
•Protiv rješenja korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Žalba na rješenje koje je donio rukovodilac nadležnog organa, Zavoda, podnosi se ministru pravde Kantona Sarajevo, koji o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe.
•Protiv rješenja donesenog po žalbi, nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim Kantonalnim sudom.
•Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravosnažnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana, ili opozvana.
•Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima, postupke pred ustavnim sudovima u BiH i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje.

Postupak ostvarivanja besplatne pravne pomoći

Odgovor:
Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći
Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, na propisanom obrascu i uz priložene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih u zakonu, podnosi se Zavodu.
Podnosilac zahtjeva prilaže sljedeće dokumente:
•zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći,
•ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju,
•ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima; za tačnost podataka navedenih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva odgovara krivično i materijalno.
•Nadležni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice protiv kojeg se vodi postupak, kao i lice koje ima pravni interes.
•Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužni su dostaviti podatke kojim raspolažu, ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva.

Kada se besplatna pravna pomoć neće odobriti podnosiocu zahtjeva, ili će se otkazati ukoliko je odobrena?

Odgovor:
Kriterij očigledne neosnovanosti
•Ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtjev očigledno može zaključiti da je takav zahtjev neosnovan.
•Smatrat će se da je riječ o neopravdanom vođenju postupka kada je podnosilac zahtjeva u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom na uspjeh, kao i kada želi voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna načelima poštenja i morala,
•Smatrat će se da je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, ako je podnosilac zahtjeva dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, nije nadležnom organu prijavio te promijenjene okolnosti,
•Pravna pomoć se neće odobriti, ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema pružaocu pravne pomoći.

Kada će korisnik djelimično nadoknaditi troškove postupka

Odgovor:
Kada podnosilac zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ određuje koje troškove postupka snosi nadležni organ, a koje podnosilac zahtjeva.

Utvrđivanje lošeg imovinskog stanja

Odgovor:
Ko se smatra licem lošeg imovinskog stanja?
•Licem lošeg imovinskog stanja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40% prosječne isplaćene mjesečne neto plate zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.
•Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja lica, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protustranka su u postupku.
•Pod prihodima, nekretninom, ili drugom imovinom podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je, kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uslov za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć.

Dokazivanje statusa

Odgovor:
Status lica koje ima pravo na pravnu pomoć dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdatim od nadležnog organa kojima je utvrđen status tog lica. Neki od tih dokumenata su: uvjerenja o statusu, odnosno svojstvu, izdata od strane nadležnih organa, odluke suda i organa uprave, odluke i uvjerenja izdata od strane državnih organa, poslodavaca, te drugih ustanova i institucija, čekovi od primljene penzije, ovjereni obrasci za evidencije i propisani kartoni za registraciju korisnika.