Pitanja

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove

Kako se može izvršiti prijava neizdavanja fiskalnog računa i koje su kazne?

Prijava neizdavanja fiskalnih računa može se izvršiti kod Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS na jedan od raspoloživih načina, odnosno putem dežurnog telefona za prijave, maila, punjivog obrasca na portalu Uprave, faksa ili lično u našim prostorijama uz podnošenje pisane predstavke. Članom 52. Zakona o fiskalnim sistemima u FBiH predviđene su novčane kazne za prekršioce i to od 2.500,00KM do 20.000,00 KM, za pravno lice, za odgovorno lice u pravnom licu od 1.000,00KM do 3.000,00KM, dok je za fizičko lice predviđena novčana kazna za prekršioca u vrijednosti od 3.000,00KM do 10.000,00 KM.

Da li će Sanitarna inspekcija KS pojačati kontrolu prodaje sladoleda u narednom
periodu?Da li su inspektori imali problema prilikom kontrole?

Sanitarna inspekcija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS u drugoj polovini
mjeseca maja 2011.godine počela je intenzivnu i ciljanu kontrolu svih objekata na području Kantonu
Sarajevo u kojma se prodaje sladoled. Inspekcijski nadzor, osim kontrole, podrazumijeva i uzimanje
uzoraka sladoleda na mikrobilošku ispravnost, koja se radi u saradnji sa zavodima za javno zdravstvo,
Veterinarskom stanicom KS ili Veterinarskim fakuktetom Univerziteta u Sarajevu.

U navedenom periodu inspektori nisu imali nikakvih problema prilikom vršenja kontrole, a svi ispitani
uzorci sladoleda su udovoljavali odredbama člana 40. Pravilnika o uvjetima u pogledu mikrobiološke
ispravnosti.

Naglašavamo da će nadležna inspekcija, u skaldu sa svojim planom rada, nastaviti sa ciljanim
akcijama kontrole u svim općinama na području Kantona Sarajevo do kraja ljetne sezone.

Koje su za značajnije izmjene važećeg Zakona o radu FBiH u odnosu na prethodni?

Novi Zakon o radu (Službene Novine FBIH br. 26/16) donio je brojne promjene u odnosu na prethodni, koje možda nisu od suštinskog uticaja na prirodu osnovnih radno-pravnih instituta, ali činjenica je da su njegove odredbe unaprijedile provođenje zakonske regulative iz oblasti radnih odnosa. To je naročito primjetno u dijelu koji se odnosi na obaveze poslodavaca da izvrše prijavu radnika na obavezno osiguranje, kao i da radniku uruče primjerak iste, te da radnicima uručuju pisane obračune plata i u slučaju kada platu ne isplate u zakonskom roku. Pored toga, radniku se mora uručiti i pisana odluka o dužini trajanja godišnjeg odmora i terminu njegovog korištenja, s tim da su poslodavci obavezni voditi matičnu evidenciju svih radnika, kao i evidenciju o njihovom dnevnom radnom vremenu.

Kada su u pitanju kaznene odredbe novog Zakona o radu (“Sl. novine Federacije BiH” broj 26/16) u odnosu na ranije važeći dajemo informaciju kako slijedi:

Članom 170. citiranog zakona propisano je da će se pojedinačnom novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 KM kazniti za prekršaj poslodavac – pravno lice, za svakog radnika sa kojim ne zaključi ugovor o radu i ne izvrši prijavu na obavezno osiguranje, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 KM, dok će se odgovorno lice u pravnom licu za ovaj prekršaj kazniti novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 3.000,00 do 5.000,00 KM. Za ovaj prekršaj poslodavac- fizičko lice kaznit će se novčanom kaznom od 200,00 do 1.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM.

Dežurni brojevi telefona za prijave nepravilnosti, odnosno kršenja propisa u dijelu inspekcijskog nadzora?

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo uvela je dežurni telefon, kako bi građani, pravna i fizička lica mogli prijaviti bilo kakve nepravilnosti, odnosno kršenja propisa, čiju primjenu nadzoruju inspekcije. Javnost Kantona Sarajevo obavještavamo kako se prijave mogu vršiti na dežurne telefon 033/770-156. Ova vrsta prijave dovoljna je za pokretanje procesa inspekcijskog nadzora, te nije neophodna pismena prijava ili zahtjev, kao što je to do sada bilo pravilo.

Inspekcijski nadzor nad provedbom propisa u Kantonu Sarajevo vrše sljedeće inspekcije: poljoprivedna, šumarska, vodoprivredna, veterinarska, urbanističko-građevinska, komunalna, sambena, elektroenergetska, termoenergetska i rudarsko-geološka, tržišno-turistička, saobraćajna, prosvjetna, sanitarna, zdravstvena, farmaceutska inspekcija, kao i inspekcija za ceste, socijalnu zaštitu, rad, zaštitu na radu, zaštitu okoline i prirode, te zaštitu dobara i baštine.

Koje kazne su propisane za roditelje, odnosno staratelje maloljetnika koji odbijaju izvršiti imunizaciju?

Imunizacija je obavezna protiv zaraznih bolesti koje su utvrđene Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti u FBiH. Ovim zakonom predviđene su i kazne za roditelje, odnosno staratelje maloljetnika koji odbijaju izvršiti propisane obaveze, uz pretpostavku da je ljekar prethodno utvrdio indikacije za imunizaciju na osnovu izvršenog pregleda svake osobe koju treba imunizirati.
Predviđene novčane kazne na osnovu Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH iznose od 100,00 KM do 2.000,00KM.

Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo

Koje podatke možemo dobiti od Zavoda?

Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo prikuplja i obrađuje ograničen skup podataka, za potrebe Federalnog zavoda za statistiku, te kantonalnih organa.
Zavod sve statističke podatke koje obrađuje i posjeduje objavljuje na svojoj internet stranici http://zis.ks.gov.ba, u obliku mjesečnog Statističkog biltena i Statističkog godišnjaka za prethodnu godinu. Bilteni su u PDF formatu.
Podaci koji se tu nalaze su: posljednji zvanični podatak o visini prosječne neto plate u KS, broj stanovništva po općinama, prirodno kretanje stanovnišva, broj turista i broj noćenja od turista itd.
Za ostale podatke se trebate obratiti nadležnoj instituciji, a to u ovisnosti od podataka može biti Federalni zavod za statistiku, ili neka druga institucija kao npr. Zavod za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo.

Gdje možemo naći odgovore na pitanja, pomoć, uputstva i drugo iz domena informatičke podrške?

Ako je u pitanju kantonalni organ koji JESTE u jedinstvanoj kantonalnoj mreži, informatička podrška se pruža putem Helpdeska (direktni pristup za unos i praćenje svojih predmeta), intervencijom na licu mjesta, putem daljinskog pristupa na računar, te putem strance intraneta na kojoj se nalaze brojna i detaljna pitanja sa odgovorima, uputstva, odluke i obavještenja.
Ako je u pitanju kantonalni organ koji NIJE u jedinstvanoj kantonalnoj mreži, a to su oni organi (ZPR, ZIK, MUP) kojima pružamo samo usluge internet stranice i elektronske pošte (hostinga za web i mail), informatička podrška za te servise se pruža putem Helpdeska (pristup samo putem e-pošte), te uz eventualni daljinski pristup po potrebi (link na početnoj stranici).
Ako je u pitanju kantonalno JP ili JU, na to je odgovoreno u posebnom pitanju.

Da li je Zavod nadležan za web stranice/aplikacije/usluge kantonalnih javnih preduzeća/ustanova?

Zavod isključivo obavlja poslove u domenu informacionog sistema organa uprave, upravnih organizacija i stručnih službi Kantona, tako da NIJE nadležan za kvalitet i funkcionisanje web stranica/aplikacija/usluga kantonalnih javnih preduzeća ili ustanova.
Smatramo da postoji opravdanje i tehnička podloga za pružanje informatičkih usluga onim JU koje za tim imaju potrebu, a nemaju svoje resurse. JP obično već imaju ta pitanja riješena na neki način.
Primjer 
a) Oblast informaciono – komercijalnih tehnogija:
izrada, održavanje i hostiranje internet stranica,
hostiranje kolaboracionog alata / elektronska pošta,
uspostava računarske mreže i njenih servisa,
servis računara i instaliranje programa i opreme
izrada aplikacija – baza podataka.
b) Oblast statistike:
prikupljanje i obrada podataka.
Ipak, Zavod to za sada ne može raditi sa postjećim resursima. Sa druge strane, nije nam omogućena naplata ovih usluga, ili zapošljavanje dodatnog kadra.
Međutim, postoji prostor za djelovanje u oblasti planiranja i razvoja jedinstvenog informacionog prostora Kantona, Grada Sarajeva i općina na području Kantona, zasnovanog na elektronskoj obradi podataka i usmjerenog prema korisnicima, koji je trenutno samo na nivou ideje.

Poslao/la sam e-mail uposleniku Kantona, ali mi ne odgovara?

Postoji nekoliko mogućih uzroka problema:
1. Da li ste ispravno unijeli mail adresu primaoca?
2. Možda je vaša domena stavljena na 'crnu' listu tako da je mail server odbija prihvatiti Vaš e-mail. Inače, e-mail server Kantona odbija servere koji su na crnoj listi radi zloupotrebe. Ovo treba provjeriti Vaš administrator/informatičar e-mail servera pošiljaoca i otkloniti uzrok.
Ukoliko imate drugu e-mail adresu, probajte poslati e-mail sa nje.
3. Možda Vaš mail jednostavno nije pročitan iz opravdanog razloga (npr. osoba je na godišnjem odmoru ili bolovanju), što ne bi trebao biti razlog ukoliko šaljete na adresu institucije.
4. Možda Vaš mail nije pročitan iz (ne)opravdanog razloga, jer osoba kojoj šaljete mail ne koristi to sredstvo komunikacije.
 
U svakom slučaju, ukoliko ste na svoj mail dobili povratnu poruku o grešci, proslijedite nam je na helpdesk(zvrk)zis.ks.gov.ba kako bi utvrdili da li se radi o tehničkom problemu, a možete nas kontaktirati i telefonom.
Poželjno je navesti što više detalja koji će pomoći otkrivanju i rješavanju problema, uključujući adrese, poruku o grešci i/ili sliku ekrana sa porukom o grešci.

Na stranici Vlade/Ministarstva ne mogu naći propis/podatak, ili su podaci netačni?

Zavod za informatiku i statistiku je nadležan i odgovoran samo za tehnički aspekt i dizajn internet stranica kantonalne Vlade, Skupštine, ministarstava i drugih organa, dok su za sadržaj odgovorne nadležne službe (Press služba i Služba za skupštinske poslove), odnosno svako ministarstvo za svoju stranicu.
U slučaju da ne možete naći propis/podatak iz njihove nadležnosti, ili su ti podaci netačni, molimo da ih kontaktirate direktno.
Naravno, kada je u pitanju stranica našeg Zavoda (http://zis.ks.gov.ba), mi smo odgovorni kako za tehnički, tako i za sadržajni dio.

Gdje naći iznos prosječne plaće/plate i druge statističke podatke?

Puni brojčani podaci su u mjesečnim i godišnjim statističkim biltenima koji se nalaze na početnoj ili detaljno za sve periode na svojoj stranici.
Dio podataka, kao statistika rođenih i umrlih, ili radna snage i plate, se nalazi i na linku Vitalna i socioekonomska statistika u obliku grafikona po godinama, sa brojevima ispod tabele.

Koliko se čeka objava statističkih podataka?

Mjesečni bilteni se objavljuju sa podacima 2 mjeseca unazad (u 02.2016. za 12.2015.).
Godišnji bilteni se objavljuju u 02. mjesecu tekuće godine za pretprošlu godinu (npr. u 02.2016. za 2014. godinu). Preliminarni podaci se dobivaju ranije (npr. u 07.2017. za 2016. godinu).
Datumi su uslovljeni načinom statističke obrade podataka u FBiH i BiH.
Vitalna i socioekonomska statistika na stranici se ažurira nakon objave mjesečnih podataka (npr.  u 02.2017. za 12.2016.) ili dobivanja godišnjih podataka, koje objavljujemo preliminarno, a ažuriramo po izradi godišnjaka.

Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći

Postupak ostvarivanja besplatne pravne pomoći

Odgovor:
Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći
Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, na propisanom obrascu i uz priložene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih u zakonu, podnosi se Zavodu.
Podnosilac zahtjeva prilaže sljedeće dokumente:
•zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći,
•ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju,
•ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima; za tačnost podataka navedenih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva odgovara krivično i materijalno.
•Nadležni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice protiv kojeg se vodi postupak, kao i lice koje ima pravni interes.
•Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužni su dostaviti podatke kojim raspolažu, ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva.

Kada se besplatna pravna pomoć neće odobriti podnosiocu zahtjeva, ili će se otkazati ukoliko je odobrena?

Odgovor:
Kriterij očigledne neosnovanosti
•Ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtjev očigledno može zaključiti da je takav zahtjev neosnovan.
•Smatrat će se da je riječ o neopravdanom vođenju postupka kada je podnosilac zahtjeva u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom na uspjeh, kao i kada želi voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna načelima poštenja i morala,
•Smatrat će se da je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, ako je podnosilac zahtjeva dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, nije nadležnom organu prijavio te promijenjene okolnosti,
•Pravna pomoć se neće odobriti, ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema pružaocu pravne pomoći.

Kada će korisnik djelimično nadoknaditi troškove postupka

Odgovor:
Kada podnosilac zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ određuje koje troškove postupka snosi nadležni organ, a koje podnosilac zahtjeva.

Utvrđivanje lošeg imovinskog stanja

Odgovor:
Ko se smatra licem lošeg imovinskog stanja?
•Licem lošeg imovinskog stanja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40% prosječne isplaćene mjesečne neto plate zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.
•Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja lica, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protustranka su u postupku.
•Pod prihodima, nekretninom, ili drugom imovinom podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je, kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uslov za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć.

Dokazivanje statusa

Odgovor:
Status lica koje ima pravo na pravnu pomoć dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdatim od nadležnog organa kojima je utvrđen status tog lica. Neki od tih dokumenata su: uvjerenja o statusu, odnosno svojstvu, izdata od strane nadležnih organa, odluke suda i organa uprave, odluke i uvjerenja izdata od strane državnih organa, poslodavaca, te drugih ustanova i institucija, čekovi od primljene penzije, ovjereni obrasci za evidencije i propisani kartoni za registraciju korisnika.

Uslovi za ostvarivanje besplatne pravne pomoći

Odgovor:
Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje:
•dijete,
•lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice,
•žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola,
•korisnik stalne novčane pomoći ostvarene premakantonalnom propisu o socijalnoj zaštiti,
•uživalac najniže penzije pod uslovom da nema drugih članova porodičnog domaćinstva,
•lice pod međunarodnom zaštitom,
•član porodice šehida - poginulog borca, ratni vojni invalid i dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja u stvarima zaštite i ostvarivanja njegovih prava po tim osnovama,
•Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice koje, prema svom općem imovinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i članova svog porodičnog domaćinstva,
•Pravo na besplatnu odbranu i zastupanje u krivičnom postupku ima i lice koje nema prebivalište na području kantona, pod uslovima propisanim zakonom kojim se reguliše krivični postupak u FBiH.

Zabrana diskriminacije

Odgovor:
Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili drugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanje, spol, spolno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje prava utvrđenih zakonom na ravnopravnoj osnovi

Ko može biti korisnik besplatne pravne pomoći?

Odgovor:
Korisnik besplatne pravne pomoći je lice kojem se na teritoriji kantona pruža besplatna pravna pomoć u skladu sa zakonom, i to:
•državljanin BiH koji ima prebivalište, odnosno boravište na teritoriji kantona i drugo fizičko lice koje ima boravište na teritoriji BiH,
•fizičko lice koje se nalazi na teritoriji BiH pod međunarodnom zaštitom u skladu s međunarodnim standardom, a naročito tražilac azila, izbjeglica, lice pod supsidijarnom ili
privremenom zaštitom, apatrid, žrtva trgovine ljudima, u skladu sa obavezama koje BiH ima prema međunarodnim konvencijama i
•lice čija su prava zaštićena odredbama Konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inozemstvu.