Pitanja

Ministarstvo unutrašnjih poslova

Razbojništvo

Razbojstva se obično dešavaju u večernjim satima, po pravilu uvijek uspiju, a izvode se:

Silovito
Iznenadno
Prijeteći
Žrtva ne uspijeva pružiti odgovarajući otpor kako bi se zaštitila. Pruži li žrtva otpor, razbojnik ne preza od tjelesnog napada i ozljeđivanja.
 
KAKO SE ZAŠTITITI? 

Izbjegavajte mračne ulice.
Budite oprezni kada na bankomatu podižete novac (posebno u kasnim noćnim satima).
Ne razbacujte se novcem, ne pokazujte pun novčanik.
Ne nosite veću količinu novca.
Ne primajte nepoznate osobe u vozilo.
Na povratku kući pripremite ključeve tako da odmah možete ući u stan.
U stanu ili kući imajte unutrašnju bravu (rezu) i ako u kući držite novac, držite ga na različitim mjestima.
I pored svih preduzetih mjera predostrožnosti, ipak vam se može dogoditi da postanete žrtva razbojnika. U tom slučaju NE PRUŽAJTE OTPOR.
 
Ne zaboravite !
Život vrijedi najviše.
Kada to okolnosti dopuste, odmah o napadu obavijestite policiju radi zaštite tragova. Prije dolaska policije ništa ne dirajte.

Osuđivanost / Neosuđivanost

Na osnovu člana 17. stav 2. tačke 3. Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo  (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 22/00 – Prečišćeni tekst, 15/02, 18/02 i 28/02),  ministar unutrašnjih poslova  Kantona Sarajevo  d o n o s i
 
 
 
  INSTRUKCIJU
 
o postupanju prilikom izdavanja uvjerenja o osuđivanosti ili
neosuđivanosti u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
 
 
 
DIO PRVI – OPĆE ODREDBE
 
Član 1.
(Predmet)
 
Ovom Instrukcijom se, u skladu sa odredbama člana 227. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i čl. 2. i 13. Pravilnika o kaznenoj evidenciji (u daljnjem tekstu: Pravilnik), propisuje postupak izdavanja Uvjerenja o osuđivanosti ili neosuđivanosti (u daljnjem tekstu: Uvjerenje) u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) licima koji su podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava i to:
 
a)       Licima koja su rođena na području Kantona Sarajevo, a državljani su Bosne i Hercegovine, kao i stranim državljanima i licima bez državljanstva (u daljnjem tekstu: stranci) koji su rođeni na teritoriji Fedaracije Bosne i Hercegovine,
b)       Licima – državljanima Federacije Bosne i Hercegovine rođenim u bivšim republikama SFRJ ili inozemstvu, za koja je naknadno izvršen upis u knjigu državljana u općinama na području Kantona Sarajevo.
c)       Strancima i licima čije je mjesto rođenja nepoznato, koji počine krivično djelo na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, u općinama Kantona Sarajevo na čijem području je sjedište suda koji je donio prvostepenu presudu.
 
Član 2.
(Ravnopravnost spolova)
 
Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda u ovoj Instrukciji podrazumijeva uključivanje oba roda.
 
 
DIO DRUGI – POSTUPAK IZDAVANJA UVJERENJA
 
Član 3.
(Lica ovlaštena za podnošenje Zahtjeva za izdavanje Uvjerenja)
 
(1)     Zahtjev za izdavanje uvjerenja o osuđivanosti ili neosuđivanosti (u daljnjem tekstu: Zahtjev), u skladu sa članom 66. stav (2) Zakon o upravnom postupku, može podnijeti:
 
a)       stranka (lično),
b)       bračni drug,
c)       jedan od roditelja stranke,
d)       sin ili kći i
e)       punomoćnik (po ovlaštenju stranke).
 
(2)   Lica iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana mogu bez punomoći za lice podnijeti Zahtjev uz koji su dužni priložiti odgovarajući dokaz o bračnoj ili rodbinskoj vezi (vjenčani list, rodni list) i kopiju ličnih karata podnosioca Zahtjeva i lica za koje se podnosi Zahtjev.
 
Član 4.
(Sadržaj Zahtjeva i mjesto podnošenja)
 
(1)     Zahtjev se podnosi i predaje u pisarnici Ministarstva.
(2)     Obrazac Zahtjeva nalazi se u prilogu ove Instrukcije i čini njen sastavni dio.
 
Član 5.
(Prilozi uz Zahtjev)
 
(1)     Kada se  Zahtjev predaje lično, potrebno je priložiti slijedeće:
 
a)       zahtjev čitko popunjen i potpisan od strane lica koje traži Uvjerenje i
b)       uplatnica takse ili dokaz o oslobađanju od plaćanja takse.
 
(2)     Kada se Zahtjev podnosi putem punomoćnika, potrebno je priložiti slijedeće:
 
a)       zahtjev čitko popunjen i potpisan od strane punomoćnika (punomoćnik unosi svoje podatke u zaglavlju Zahtjeva),
b)       punomoć ovjerena od strane nadležnog organa (sud, općina, ambasada ili notar) i
c)       uplatnica takse ili dokaz o oslobađanju od plaćanja takse.
 
(3)     Kada Zahtjev podnosi strani državljanin sa mjestom boravka na području Kantona Sarajevo, potrebno je priložiti slijedeće:
 
a)       zahtjev čitko popunjen i potpisan od strane lica koje traži Uvjerenje,
b)       dokaz nadležnog organa o prijavljenim boravcima u Kantonu Sarajevo i
c)       uplatnica takse ili dokaz o oslobađanju od plaćanja takse.
 
(4)     Kada Zahtjev podnosi strani državljanin sa mjestom boravka na području Kantona Sarajevo putem punomoćnika, potrebno je priložiti slijedeće:
 
a)       zahtjev čitko popunjen i potpisan od strane punomoćnika (punomoćnik unosi svoje podatke u zaglavlju Zahtjeva),
b)       punomoć ovjerena od strane nadležnog organa (sud , općina, ambasada ili notar),
c)       uplatnica takse ili dokaz o oslobađanju od plaćanja takse i
d)       dokaz nadležnog organa o prijavljenim boravcima u Kantonu Sarajevo.
 
(5)     Podnosioci Zahtjeva iz člana 1. tačka b) ove Instrukcije, uz Zahtjev su dužni priložiti i uvjerenje o državljanstvu Federacije Bosne i Hercegovine ne starije od šest mjeseci.
 
Član 6.
(Administrativna taksa)
 
U skladu sa odredbama Zakona o administrativnim taksama, za izdavanje Uvjerenja propisana je administrativna taksa u iznosu od 35,00 KM.
 
 
 
 
Član 7.
(Lica koja su oslobođena od plaćanja administrativne takse)
 
Od plaćanja administrativne takse, u skladu sa odredbama Zakona o administrativnim taksama oslobođene su određene kategorije lica koje svoju pripadnost kategoriji dokazuju odgovarajućim dokumentom nadležnog organa, ne starijim od šest mjeseci, koji prilažu uz zahtjev.
 
Član 8.
(Postupak službene osobe Pisarnice prilikom prijema zahtjeva)
 
Službena osoba Pisarnice, prilikom prijema zahtjeva, dužna je postupati u skladu sa odredbama važećeg Zakona o upravnom postupku, a naročito:
 
a)       Službena osoba Pisarnice dužna je primiti Zahtjev i pritom provjeriti formalnu ispravnost zahtjeva.
b)       Ukoliko službena osoba Pisarnice utvrdi da je zahtjev podnesen u potrebnoj formi i da sadrži sve priloge propisane čl. 5. i 6. ove Instrukcije, nakon prijema podnesak dostavlja Odjeljenju za analitiku, planiranje i evidencije Operativnog–komunikacijskog centra ili drugom nadležnom organu.
c)       Ukoliko podnesak sadrži neke formalne nedostatke, službena osoba Pisarnice je dužna upozoriti podnosioca Zahtjeva na iste i odrediti mu rok u kojem je dužan otkloniti nedostatke.
d)       Ukoliko se zahtjev predaje lično službena osoba Pisarnice dužna je ostvariti uvid u ličnu kartu ili na drugi način utvrditi identitet podnosioca zahtjeva.
 
Član 9.
(Vršenje provjera)
 
Odjeljenje za analitiku, planiranje i evidencije će, prije izdavanja Uvjerenja licima iz člana 1. tač. a) i b) ove Instrukcije, izuzev za lica koja su rođena na području Kantona Sarajevo, a državljani su Bosne i Hercegovine, izvršiti potrebne provjere.
 
Član 10.
(Rok za izdavanje Uvjerenja)
 
Odjeljenje za analitiku, planiranje i evidencije ili drugi nadležni organ, dužan je sprovesti postupak i, u skladu sa odredbama člana 169. stav (5) Zakona o upravnom postupku, izdati Uvjerenje u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od 5 dana od dana prijema zahtjeva.
 
Član 11.
(Postupak u slučaju stvarne ili mjesne nenadležnosti)
 
Ukoliko Odjeljenje za analitiku, planiranje i evidencije ili drugi nadležni organ utvrdi da Ministarstvo nije u smislu odredbi člana 2. Pravilnika stvarno ili mjesno nadležan organ za izdavanje Uvjerenja, u skladu sa odredbom član 13. stav (2) istog Pravilnika odbit će zahtjev na Obrascu broj 5 koji čini njegov sastavni dio.
 
Član 12.
(Mjesto izdavanja Uvjerenja)
 
Izdavanje Uvjerenja podnosiocu zahtjeva vrši se u Pisarnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
 
 
 
 
DIO TREĆI – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
 
 
Član 13.
(Prestanak važenja ranijeg propisa)
 
Danom stupanja na snagu ove Instrukcije prestaje da važi Instrukcija o postupanju prilikom izdavanja uvjerenja o osuđivanosti ili neosuđivanosti broj 01-575/05 od 16.12.2005. godine.
 
Član 14.
(Stupanje na snagu)
 
Ova Instrukcija stupa na snagu  danom donošenja.
 
 
 
 
Broj: 01-233/10           
Datum: 22.03. 2010. godine 
                                                                           
 
 
                                                                                                        M I N I S T A R
 
                                                                                                      Željko Mijatović   
 
 
 
 
 
 
  
PODNOSILAC ZAHTJEVA
 
____________________________
              prezime i ime
 
____________________________
   adresa prebivališta (stanovanja)
 
____________________________
                  mjesto
 
               
                KANTON SARAJEVO
                MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
 
Predmet: Zahtjev za izdavanje uvjerenja o osuđivanosti ili neosuđivanosti.-
 
Svrha_________________________________________________________________,
 
prezime, djevojačko prezime i ime__________________________________________
 
______________________________________________________________________,
 
datum i godina rođenja____________________________________________________,
 
mjesto rođenja________________,općina______________,država_________________,
 
ime oca_______________, ime i djevojačko prezime majke______________________,
 
sa prebivalištem u mjestu____________________, općina________________________,
 
država_________________, sa boravištem u Sarajevu, Ulica______________________,
 
općina__________________________.
 
PRILOZI:
-
-
-
-
 
Sarajevo, ___________________ godine                                
 
                                                                                                       PODNOSILAC ZAHTJEVA
                                                                                                      L.K.____________________
                                                                                                      broj tel.__________________
                                                                                                      ________________________
                                                                                                                      (potpis)
 
 
 
 
RAČUN PRIMAOCA: 3380002210019263                                                 
Vrsta prihoda: 722121
Svrha doznake: Kantonalne administrativne takse – uplata za uvjerenje o osuđivanosti ili neosuđivanosti
Primalac: UNICREDIT BANKA-DEPOZITNI RAČUN KANTONA SARAJEVO 
Uplata 35,00 KM
Općina: ___________________

Policija vas informiše!

JESTE LI ZNALI?  

U posljednje vrijeme na širem području Bosne i Hercegovine i u našem bližem okruženju izvršeno je nekoliko razbojstava i razbojničkih krađa nad bankama i benzinskim pumpama odakle su nepoznati počinitelji uz prijetnju vatrenim oružjem odnosili veće količine novca.
Ovakva krivična djela počinitelji uglavnom vrše u skupinama od 2 do 3 lica, a rijetko to čine pojedinačno. Najčešće su naoružani vatrenim oružjem pištoljem i maskirani, bilo da stavljaju kape „fantomke“ ili pak čarape na glavu. Upadaju iznenada i koriste zbunjenost službenika i klijenata koji se zateknu u prostorijama banke ili benzinske crpke.
Lica koja planiraju razbojnišvo, ili što je češće uvriježen termin, pljačku banke ili benzinske crpke, prvo promatraju objekat napada, raspored prostorija, dnevni priliv novca i drugo, a nakon podrobno razrađenog plana, stupaju u akciju.
Lica sklona vršenju ovih krivičnih dijela upadaju u banku obično tokom radnog vremena i kada je najmanje klijenata prisutno u banci (uglavnom u prvi sat vremena po otvaranju banke), dok benzinske crpke najčešće napadaju u kasnim noćnim satima.
KAKO SE ZAŠTITITI U OVAKVIM SITUACIJAMA?! 

Ako već to niste uradili, ozbiljno razmislite o nabavci opreme za VIDEO NADZOR I ALARMNI UREĐAJ, jer je policijsko iskustvo pokazalo da to u velikoj mjeri odvraća potencijalne napadače. Video nadzor postavite i izvan Vašeg objekta.
Postoje tehnički uslovi da se Vaš alarm uveže u policijski sistem.
Ljude koji rade na fizičkoj zaštiti banaka treba obučiti.
Budite oprezni i sva sumnjiva ponašanja prijavite odmah Policiji na telefon 122. U slučaju da i pored svih preduzetih mjera osiguranja, ipak budete predmet ovakvih napada, pokušajte ostati mirni i potrudite se da zapazite što je moguće više pojedinosti (opis napadača, način govora, posebne karakteristike – mladeži, ožiljci i slično) i ne zaboravite da o tome obavijestite policiju.

Prebivalište / boravište

ZAKONSKA REGULATIVA
 
Zakon o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 32/01, 56/08 i 58/15).
 
Pravilnik o postupku prijave i odjave prebivališta i boravišta državljana Bosne i Hercegovine, obrascima i evidencijama prebivališta i boravišta („Sl. glasnik BiH“ broj 39/02, 2/09).
 
PREBIVALIŠTE
Pod prebivalištem smatra se općina ili distrikt u kojem se državljanin nastani s namjerom da tamo stalno živi.
Prijavljivanje i odjavljivanje prebivališta, kao i adrese stanovanja obavezno je za sve državljane.
Prilikom prijavljivanja i odjavljivanja prebivališta državljani su dužni da daju tačne i istinite podatke.
Građanin je dužan nadležnom organu prijaviti svoje prebivalište u roku od 15 dana od dana nastanjenja na adresi na kojoj prijavljuje prebivalište.
Državljani mogu prijaviti samo jedno prebivalište na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Prijavljivanje i odjavljivanje prebivališta i boravišta vrši lice koje se prijavljuje odnosno odjavljuje, ili ovlašteni zakonski zastupnik.
 
Prijava i odjava maloljetnog lica
Prijavljivanje i odjavljivanje maloljetnog lica vrši roditelj, staratelj, odnosno organ starateljstva. Pri prijavi prebivališta maloljetnika, roditelj, staratelj, odnosno organ starateljstva prilažu rodni list.
 
Prilikom prijave prebivališta po rođenju djeteta, roditelj, staratelj, odnosno organ starateljstva prijavljuje dijete kod nadležnog organa u roku od 30 dana nakon rođenja djeteta prilažući rodni list djeteta.
 
BORAVIŠTE
Pod boravištem se smatra općina ili distrikt gdje se državljanin nastani s namjerom da tamo privremeno živi.
Državljani koji imaju prijavljeno prebivalište u BiH mogu prijaviti boravište u drugom općinskom mjestu u BiH, a najduže do godinu dana bez prekida. Nakon isteka godine dana državljani BiH mogu ponovo prijaviti boravište.
Državljanin je dužan prijaviti adresu boravišta u BiH u roku od 15 dana od dana dolaska u mjesto boravišta, pri čemu zadržava prebivalište.
Državljanin koji ima prijavljen boravak u inozemstvu, a nema prijavljeno prebivalište u BiH, dužan je prilikom boravka u BiH da prijavi boravište kod nadležnog organa u roku od osam dana, pri čemu zadržava prijavljen boravak u diplomatsko-konzularnoj mreži.
 
 
Za prijavu prebivališta, boravišta i adresu stana potrebno je dostaviti:

Zahtjev za prijavu prebivališta/boravišta i promjenu adrese stana (obrazac PBA-1 koji se dobiva na šalteru nadležne organizacione jedinice gdje se vrši prijavljivanje)

Dokaz o identitetu, kojim se mogu potvrditi podaci iz zahtjeva (lična karta, izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu)

Kao valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju, smatra se jedan od sljedećih dokaza:
a) dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje,
            b) ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren    dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu      stanodavca,
            c) potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjižavanja objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalšte,
            d) kao valjan dokaz smatraće se i ovjerena izjava stanodavca da daje pristanak da određeno lice bude prijavljeno na njegovoj adresi,
            e) bračni ili vanbračni partner ili srodnici, moći će da prijave prebivalište na adresi, samo uz prilaganje dokaza o bračnom ili vanbračnom stanju.
 
 
ODJAVA PREBIVALIŠTA – BORAVIŠTA
 
Državljanin nije dužan da se lično odjavi u prethodnom mjestu prebivališta ili boravišta. Odjavu će izvršiti službena osoba u prethodnom mjestu prebivališta ili boravišta.
Državljanin koji se stalno nastani u inozemstvu, ili koji u inozemstvu boravi duže od tri mjeseca kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH odjavljuje svoje prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inozemstvu.
Ako državljanin ne namjerava da se stalno nastavi u zemlji u kojoj trenutno boravi nije dužan da odjavi prebivalište u BiH.
 
Za prijavljivanje i odjavljivanje prebivališta i boravišta, kao i promjene adrese stanovanja, ne plaća se taksa.
 
 
 
Izvod iz  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 32/01, 56/08 i 58/15)
 
„Član 8“
      „Prilikom prijavljivanja i odjavljivanja prebivališta državljani su dužni da daju tačne i istinite podatke.
       U postupku prijavljivanja prebivališta i adrese stanovanja državljani su dužni priložiti dokaz da imaju valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju. Kao dokaz da državljanin ima valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuje smatra se jedan od sljedećih dokaza:
       a) Dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje.
       b) Ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca.
       c) Potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjižavanja objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište.
       Valjanim dokazom za prebivalište smatrat će se i ovjerena izjava stanodavca iz koje je vidljivo da stanodavac ispunjava uslove propisane tač. a), b) i c) iz prethodnog stava ovog člana i da daje pristanak da određeno lice bude prijavljeno na njegovoj adresi stanovanja.
       Bračni ili vanbračni partneri i srodnici prvog stepena u pravoj linji (roditelji i djeca), usvojioci i usvojenici, u postupku prijavljivanja prebivališta, mogu podnijeti zahtjev za prijavu prebivališta na adresi već prijavljenog bračnog ili vanbračnog partnera ili srodnika prvog stepena u pravoj liniji, odnosno usvojioca ili usvojenika samo uz dokaz o bračnom ili vanbračnom stanju, srodstvu ili usvojenju, bez pribavljanja dokaza iz stava 2. ovog člana, uz evidentiranje postojanja ovakvog odnosa.
       Nadležni organi socijalne zaštite, starački domovi, gerijatrijske i druge specijalizirane zdravstvene ustanove dužni su da relevantne podatke o adresama stanovanja štićenika i korisnika svojih usluga, dražavljana Bosne i Hercegovine, koji u postupku prijave prebivališta ne mogu osigurati dokaze iz stava 2. ovog člana, dostave nadležnom organu za prijavljivanje prebivalitša radi dokazivanja valjanog osnova za prijavu prebivališta na adresi na kojoj se prijavljuju.
       Državljanima BiH koji su u stanju socijalne potrebe i ne mogu osigurati dokaze iz stava 2. ovog člana, a nisu kod nadležnih organa socijalne zaštite evidentirani kao korisnici pomoći, mogu od nadležnog organa socijalne zaštite zahtijevati pomoć u pribavljanju dokaza o valjanom osnovu za prijavu prebivališta na adresi na kojoj se prijavljuju.
       Licu koje nema mjesto i adresu stanovanja, ni sredstava kojima bi moglo namiriti potrebu stanovanja (u daljnjem tekstu: beskućnik) nadležni organ socijalne zaštite može omogućiti da prijavi prebivalište na adresi ustanove socijalne zaštite, a u tom slučaju beskućnik je dužan nadležnom organu i ustanovi socijalne zaštite dostaviti adresu za kontakt, koja može biti kod fizičkog ili pravnog lica, uz njihovu saglasnost.
 
„Član 8a“
      „Nadležni organi dužni su, u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona, za svakog državljanina s evidentiranim prebivalištem izvršiti provjeru ispunjenosti uslova iz člana 8. st. 2., 3. i 4. Dokazi se mogu prikupljati elektronskim putem uz korištenje digitalno potpisanih podataka kod organa nadležnih za vođenje evidencija u kojima se nalaze relevantni podaci.
       U postupku provjere ispunjenosti uslova, nadležni organi dužni su s posebnom pažnjom i razumijevanjem cijeniti dokaze za osjetljive i socijalno ugrožene kategorije državljana BiH iz člana 8. st. 4., 5. i 6.
       U postupku provjere ispunjenosti uslova, mogu se kao relevantne koristi: matične knjige, evidencije nekretnina, zavoda za zapošljavanje, zdravstvene zaštite, penzijsko-invalidskog osiguranja, korisnika komunalnih i drugih usluga i sl., o čemu će posebno uputstvo donijeti direktor Agencije“.
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Zaštita stana od provale

JESTE LI ZNALI? 

Najviše provala u stanove događa se za vrijeme godišnjeg odmora i u dane vikenda kada niste u svom stanu – kući.
Prije nego što izvrši provalu u Vaš stan, lopov vas prati, provjerava vaš telefonski broj ili vam pozvoni na vrata i navodno traži neku osobu, a potom se ispričava i kao, čudi se, kako taj ne stanuje baš tu.
Vašu bravu, ako ne otvori podesnim ključem ili uz pomoć alata, zvanog „češalj“, lomi uz pomoć naprave „top lomač“ ili najobičnijim kliještima – papagajkama.
BUDITE PAŽLJIVI!
Ako idete nakratko iz stana u posjetu susjedu, prijatelju ili porodici, ne ostavljajte otvorene prozore ili balkonska vrata, jer lopovi vješto koriste takve prilike, neopaženo ulaze u Vaš stan i za veoma kratko vrijeme odnose novac, zlatni nakit, oružje ili vrijedniju tehničku robu.
Ako idete na godišnji odmor, obavijestite o tome susjede, oni će obratiti više pažnje na Vaš stan.
Sav novac i zlatni nakit povjerite bližoj rodbini na čuvanje ili pohranite u trezor neke banke.
Fotografirajte nakit i dragocjenosti radi prepoznavanja i lakšeg pronalaska.
Ne spuštajte roletne na prozorima do kraja, jer lopovi i to prate. Ako primjete da su roletne spuštene par dana, odmah će zaključiti da u stanu nema nikoga.
Zapisati serijske brojeve skupocjenih uređaja (tehničke robe) i oružja.

Vozačka dozvola

 
 
 
ZAKONSKA REGULATIVA
Pravilnik o vozačkoj dozvoli (“ Službeni glasnik “, broj 13/07 )
Zahtjev za izdavanje vozačke dozvole podnosi se organizacionim jedinicama - Odjeljenja za administraciju u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, u čijoj nadležnosti je izdavanje isprava u okviru CIPS projekta, a prema prebivalištu podnosioca zahtjeva, odnosno na čijem području raseljena osoba ima boravište.
Vozačka dozvola se izdaje na zahtjev lica koje je položilo vozački ispit.
Izdavanje vozačke dozvole prvi put:
Uz zahtjev (obrazac VD-1) – koji dobijete na lokaciji – bez naknade, za izdavanje vozačke dozvole prilaže se :
uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti osobe za upravljanje motornim vozilom one kategorije ili potkategorije za koju se traži vozačka dozvola, koje ne može biti starije od dvanaest mjeseci,
uvjerenje o položenom vozačkom ispitu za upravljanje motornim vozilom one kategorije ili potkategorije za koju se traži izdavanje vozačke dozvole,
dokaz o prebivališto, odnosno boravištu (uvidom u ličnu kartu),
dokaz o odobrenom boravku stranog državljanina,
dokaz o uplati od 60,00 KM za obrazac vozačke dozvole koja se plaća platnim nalogom na jedan od računa:
svrha doznake: uplata za vozačku dozvolu
 
-          UNICREDIT BANK – primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 3380002210018390;
-          HYPO GROUP ALPE ADRIA BANK Banja Luka – primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 5520040002547572;
-          UNICREDIT BANK Banja Luka – primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 5517902220404858;
-          RAIFFEISEN BANK Sarajevo - primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 1610000010751006.

vrsta prihoda 722907
iznos: 60,00 KM
Vrsta uplate: za svaku uplatu treba biti „0“
Porezni period: treba da odgovara datumu uplate
Općina : šifra opštine prebivališta – sjedišta uplatioca
Budžetska organizacija: 0709999
Poziv na broj: „0“

Broj općine: Stari Grad 109, Centar 077, Novo Sarajevo 079, Novi Grad 108, Ilidža 078, Hadžići 038, Trnovo 078, Vogošća 080, Ilijaš 040
 
Zamjena vozačke dozvole
Potrebna dokumenta:
zahtjev – koji dobijete na lokaciji – bez naknade (obrazac VD-1),
ljekarsko uvjerenje ( ne starije od šest mjeseci ) ako je ranija vozačka dozvola izdata sa kraćim rokom važenja,
stara vozačka dozvola,
vozač kojem je izdana vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije D i podkategorije D1, prilikom svakog produženja važenja vozačke dozvole, uz zahtjev za produženje prilaže i ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanjem vozilom te kategorije ili podkategorije koje ne smije biti starije od šest mjeseci
dokaz o uplati propisane naknade u iznosu 60,00 KM platnim nalogom na jedan od računa:
svrha doznake: uplata za vozačku dozvolu
 
-          UNICREDIT BANK – primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 3380002210018390;
-          HYPO GROUP ALPE ADRIA BANK Banja Luka – primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 5520040002547572;
-          UNICREDIT BANK Banja Luka – primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 5517902220404858;
-          RAIFFEISEN BANK Sarajevo - primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 1610000010751006.

vrsta prihoda 722907
iznos: 60,00 KM
Vrsta uplate: za svaku uplatu treba biti „0“
Porezni period: treba da odgovara datumu uplate
Općina : šifra opštine prebivališta – sjedišta uplatioca
Budžetska organizacija: 0709999
Poziv na broj: „0“

Broj općine: Stari Grad 109, Centar 077, Novo Sarajevo 079, Novi Grad 108, Ilidža 078, Hadžići 038, Trnovo 078, Vogošća 080, Ilijaš 040
 
Nestanak vozačke dozvole
Potrebna dokumenta
1. zahtjev – koji dobijete na lokaciji – bez naknade (obrazac VD-1),
potvrda da je vozačka dozvola oglašena nevažećom u službenim novinama,
ukoliko je vozačka dozvola izdata od strane druge policijske uprave u odnosu na trenutno mjesto prebivališta, odnosno boravišta podnosioca zahtjeva, a izgubljena je, uvjerenje da je podnosilac zahtjeva posjedovao vozačku dozvolu,
dokaz o uplati propisane naknade u iznosu od 60,00 KM platnim nalogom na jedan od računa: 
svrha doznake: uplata za vozačku dozvolu
 
-          UNICREDIT BANK – primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 3380002210018390;
-          HYPO GROUP ALPE ADRIA BANK Banja Luka – primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 5520040002547572;
-          UNICREDIT BANK Banja Luka – primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 5517902220404858;
-          RAIFFEISEN BANK Sarajevo - primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 1610000010751006.

vrsta prihoda 722907
iznos: 60,00 KM
Vrsta uplate: za svaku uplatu treba biti „0“
Porezni period: treba da odgovara datumu uplate
Općina : šifra opštine prebivališta – sjedišta uplatioca
Budžetska organizacija: 0709999
Poziv na broj: „0“

Broj općine: Stari Grad 109, Centar 077, Novo Sarajevo 079, Novi Grad 108, Ilidža 078, Hadžići 038, Trnovo 078, Vogošća 080, Ilijaš 040
 
Zamjena inostrane vozačke dozvole
Potreba dokumenta:
zahtjev – koji dobijete na lokaciji – bez naknade (obrazac VD-1),
ljekarsko uvjerenje ( ne starije od šest mjeseci ),
važeća inostrana vozačka dozvola, original, sa ovjerenim prevodom od strane sudskog prevodioca,
dokaz da osoba posjeduje ličnu kartu državljana BiH, ličnu kartu za strance ili dokaz o odobrenom privremenom boravku,
dokaz o uplati propisane naknade u iznosu 60,00 KM platnim nalogom na žiro račun.
svrha doznake: uplata za vozačku dozvolu
 
-          UNICREDIT BANK – primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 3380002210018390;
-          HYPO GROUP ALPE ADRIA BANK Banja Luka –primalac  JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 5520040002547572;
-          UNICREDIT BANK Banja Luka – primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 5517902220404858;
-          RAIFFEISEN BANK Sarajevo - primalac JRT Trezor BiH, depozitni račun broj: 1610000010751006.

vrsta prihoda 722907
iznos: 60,00 KM
Vrsta uplate: za svaku uplatu treba biti „0“
Porezni period: treba da odgovara datumu uplate
Općina : šifra opštine prebivališta – sjedišta uplatioca
Budžetska organizacija: 0709999
Poziv na broj: „0“

Broj općine: Stari Grad 109, Centar 077, Novo Sarajevo 079, Novi Grad 108, Ilidža 078, Hadžići 038, Trnovo 078, Vogošća 080, Ilijaš 040
 
NADLEŽNOST ZA IZDAVANJE  VOZAČKE DOZVOLE
Zahtjev za izdavanje vozačke dozvole podnosi se organizacionim jedinicama koje djeluju u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, u čijoj nadležnosti je izdavanje ličnih dokumenata, a prema prebivalištu, odnosno boravištu podnosioca zahtjeva, na sljedećim lokacijama :
Odjeljenje za administraciju Stari Grad – u zgradi Općine Stari grad , na adresi Zelenih beretki br.4;
Odjeljenje za administraciju Centar – u zgradi Pošte, na adresi Obala Kulina Bana broj 8;
Odjeljenje za administraciju Novo Sarajevo – u zgradi Pošte, na adresi Behdžeta Mutevelića bb /”Šoping”/;
Odjeljenje za administraciju Novi Grad – u šalter sali PU Novi grad, na adresi Prvomajska broj 22;
Odjeljenje za administraciju Ilidža – u zgradi Pošte, na adresi Rustempašina bb;
Odjeljenje za administraciju Vogošća – u šalter sali PS Vogošća, na adresi Jošanička bb;
Odjeljenje za administraciju Ilijaš – u šalter sali PS Ilijaš, na adresi Hašima Spahića broj 17a;
Odjeljenje za administraciju Hadžići – u šalter sali PS Hadžići , na adresi Anđelka Lažetića bb.

Vaš novčanik u tuđem džepu

Svako može postati žrtva džeparoša. Svojim ponašanjem često dajemo lopovu priliku da učini krivično djelo. Želimo vas upozoriti na neke od tih krivičnih djela i kako se možete samozaštititi. 
 
NAJČEŠĆA MJESTA DŽEPARENJA

Autobusne stanice, pijace, prodavaonice...
Stadioni kad se uzburkaju navijačke strasti pa zaokupljeni ništa ne zamjećuju.
Od svih profesionalnih kradljivaca džeparoš ima najrazvijeniju tehniku. Džeparoš radi sam ili u skupini po dvoje ili troje. Kada rade kao dvojac, jedan izvlači novčanik, a drugi pravi zid. Kada rade kao trojac, jedan ometa, drugi krade, a treći odnosi vaš novčanik.
 
Kako je protivnik dostojan poštovanja,
treba mu uzvratiti istom mjerom.
 

Ako krećete na put, ponesite samo onoliko novca koliko vam je prijeko potrebno. Ostatak dostavite poštom ili ostavite na banci.
Držite novac uz sebe, jer i najljubazniji saputnik može biti džeparoš.
Ako izlazite iz kupea, ponesite novčanik i dokumente sa sobom.
Pazite da ne zaspite ili nakratko zadrijemate.
Na pijte na putu, uštedjet ćete sebi mnoge neugodnosti.
Odjevne predmete u kojima držite novac ili torbicu ne ostavljajte pokraj otvorenih vrata, prozora vagona ili autobusa.
Izbjegavajte gužve, ali ako već morate da se nađete u njima, budite oprezni.
Ne dopustite da vam u gužvi netko nameće razgovor, da vas gura ili pomaže, jer uslužna osoba može biti džeparoš.
Ne mašite torbicama i vrećicama.
U gužvi skinite ranac sa leđa i stavite ga ispred sebe.
Provjeravajte jesu li vam torbice ili ranci zatvoreni (patent zatvarači i kopče nisu tek ukrasi).
U gostionicama, kafićima, restoranima i sličnim mjestima ne ostavljate kapute bez nadzora na vješalici.
Ukoliko imate kartice, nemojte nosti sa sobom PIN brojeve. Ako vam ukrade novčanik, lopov bi na bankomatu mogao podići vaš novac.
Nemojte sve vrijednosti nositi zajedno; odvojite novac od dokumenata; ne nosite sa sobom dokumente koji vam nisu potrebni (putne isprave, štedne knjižice...); ako imate više kartica, nosite ih odvojeno.
Zapišite serijske brojeve mobitela i drugih predmeta koji imaju serijski broj.
Ustanovite li da ste pokradeni, ne napadajte odmah prvu osobu do vas, džeparoš je već sigurno daleko.
Ako ste pokradeni, pretražite bližu okolinu. Možda vam se posreći pa pronađete svoj novčanik. Pažljivo ga spremite u vrećicu i predajte policiji - možda će ona otkriti korisne tragove.
Uočite li džeparoša kako bježi, pokušajte upamtiti neke pojedinosti i njegove karakteristične tjelesne osobine.

Državljanstvo

Pravni osnov sticanja i prestanka državljanstva sadržan je u Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” broj 4/97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05, 43/09, 76/09, 87/13). Državljanstvo se u skladu sa navedenim Zakonom stiče:
1. porijeklom
2. rođenjem na teritoriji BiH
3. usvajanjem
4. putem naturalizacije
5. putem međunarodnog sporazuma
Državljanstvo Bosne i Hercegovine prestaje:
1. po sili zakona
2. odricanjem
3. otpustom
4. oduzimanjem
5. međunarodnim sporazumom
Na osnovu Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine donesen je Zakon o državljanstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br 43/01, 22/09, 61/09 i 65/11).
Zahtjev za sticanje državljanstva Federacije BiH po članu 5., 6. i 7. ( porijeklom, rođenjem na teritoriji Federacije, usvojenjem) podnosi se organu nadležnom za vođenje matičnih knjiga po mjestu rođenja djeteta.
Zahtjev za sticanje državljanstva Federacije BiH po članovima 8., 9., 10., 11., i 12. (naturalizacijom, olakšanom naturalizacijom, međunarodnim sporazumom) i zahtjev za prestanak državljanstva na osnovu člana 14. tačka 3. Zakona (otpustom), podnosi se prema stalnom boravištu podnositelja zahtjeva odgovarajućem Odjeljenju za administraciju van sjedišta MUP-a Kantona Sarajevo i to:
1. Stari Grad, adresa Zelenih beretki broj 4,
2. Centar, adresa Augusta Brauna broj 5,
3. Novo Sarajevo, adresa Zmaja od Bosne broj 15,
4. Novi Grad, adresa Prvomajska broj 22,
5. Ilidža /za područje općina Ilidža i Trnovo/, adresa Emira Bogunića Ćarlija broj 1, 6. Hadžići, adresa Hadželi broj 201,
7. Vogošća, adresa Jošanička broj 80A,
8. Ilijaš, adresa Hašima Spahića broj 17A,
Preuzmite obrazac:Zahtjev za sticanje-prestanak državljanstva Federacije BiH,
Rješenje o sticanju državljanstva po članovima 8., 9., 10., 11. i 12., kao i u slučajevima iz čl. 40. stav 3. i 4., odnosno o prestanku državljanstva F BiH po osnovama utvrđenim u članu 14. Zakona, donosi Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova izuzev odluke o odricanju i oduzimanju za čije donošenje je nadležno Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Postupak sticanja i prestanka državljanstva Federacije BiH, vođenja evidencija državljanstva, dokumentacija koju je potrebno priložiti u zavisnosti od osnova sticanja regulirani su Pravilnikom o postupku sticanja i prestanka državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine, promjeni entitetskog državljanstva i naknadom upisu u matičnu knjigu rođenih (“Službene novine Federacije BiH” broj 108/12).
Poseban osnov sticanja državljanstva ( član 4. stav 1. tačka 5.) je na osnovu Ugovora o dvojnom državljanstvu između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije (“Službeni glasnik BiH” – dodatak Međunarodni ugovori, broj 4/03). Državljanstvo jedne države ugovornice može steći državljanin druge države ugovornice pod uslovima:
1. da je navršio 18 godina života,
2. da ima prijavljen boravak najmanje tri godine na teritoriji države ugovornice čije državljanstvo stiče, odnosno najmanje godinu dana ako je u braku sa državljaninom te države ugovornice,
3. da u državi ugovornici čije državljanstvo stiče nije osuđivan za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora preko tri godine
4. da mu nije izrečena mjera bezbjednosti protjerivanja stranca iz države ugovornice čije državljanstvo stiče za posljednje tri godine prije podnošenja zahtjeva ili zaštitna mjera udaljavanja stranaca sa teritorije države ugovornice čije državljanstvo stiče za posljednju godinu dana prije podnošenja zahtjeva,
5. da se iz njegovog ponašanja može zaključiti da će poštivati pravni poredak države ugovornice čije državljanstvo stiče.
Državljanin države ugovornice koji boravi u inostranstvu,a u braku je sa državljaninom druge države ugovornice, najmanje tri godine, može steći državljanstvo druge države ugovornice ako ispunjava uslove iz tačke 1., 3., 4. i 5.
Postupak sticanja državljanstva po osnovu navedenog Ugovora, sprovodi se u postupku utvrđenom zakonodavstvom države ugovornice čije državljanstvo stiče, a što pretpostavlja primjenu naprijed navedenih Zakona ukoliko se radi o sticanju državljanstva BiH i F BiH.
Sticanje državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Pravilnikom o postupku sticanja i prestanka državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine, promjeni entitetskog državljanstva i naknadom upisu u matičnu knjigu rođenih (“Službene novine Federacije BiH” broj 108/12), utvrđeno je za lica koja su rođena na teritoriji Republike Srpske i koja su u toj Republici upisana u Matičnu knjigu rođenih ili u Knjigu državljana, odnosno koja ispunjavaju uslove u skladu sa članom 27., kao i lica iz člana 40. stav 1. Zakona o državljanstvu Federacije Bosne i Hercegovine.
Nadležnost za postupanje po zahtjevima za sticanje državljanstva Federacije BiH utvrđena je sa članom 34. navedenog Pravilnika za kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova prema prebivalištu podnosioca zahtjeva, te se isti za lica koja imaju prijavljano prebivalište na području Kantona Sarajevo podnose Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, Pisarnici u sjedištu, ulica La Benevolencije broj 16.
Lica iz člana 27. Zakona - Državljanin Republike Srpske koji se stalno nastani u Federaciji, nakon podnošenja zahtjeva stiče državljanstvo Federacije, pod uvjetom da je do promjene stalnog boravišta došlo nakon stupanja na snagu Zakona o državljanstvu u BiH. Uz zahtjev se podnosi:
1 Izvod iz MKR-ih
2 Uvjerenje o državljanstvu Bosne i Hercegovine i Republike Srpske
3 Uvjerenje o promjeni prebivališta nakon stupanja na snagu Zakona o državljanstvu BiH (1.1.1998. godine) sa zadnjom adresom prebivališta podnosioca zahtjeva u momentu podnošenja zahtjeva
4 Dokaz da nije upisana u matičnu knjigu rođenih prema posljednjem prebivalištu
5 Dokaz o uplati federalne administrativne takse u iznosu od 10,00 KM (odnosno dokaz da je podnosilac zahtjeva oslobođen od plaćaja takse po podredbama Zakona o administrativnim taksama).
Lica iz člana 40. stav 1. Zakona o državljanstvu Federacije što se odnosi na lica rođena i upisana u matičnu knjigu rođenih na teritoriji Republike Srpske, koja su na dan 6.4.1992. godine kao i u momentu podnošenja zahtjeva za sticanje državljanstva Federacije imala prebivalište na teritoriji Federacije uz zahtjev podnose:
1. izvod iz MKR-ih
2. Uvjerenje o prebivalištu izdato od strane nadležnog kantonalnog ministarstva u Federaciji, koje sadrži podatke o prebivalištu na dan 6.4.1992. godine, sa zadnjom adresom prebivališta podnosioca zahtjeva u momentu podnošenja zahtjeva
3. Uvjerenje da nije upisana u knjige državljana prema mjestu rođenja i prema porijeklu (mjesto rođenja oca ili majke)
4. Uvjerenje da nije upisana u knjige državljana prema prebivalištu (sadašnjem i ranijem)
5. Dokaz o uplati federalne administrativne takse u iznosu od 7,00 KM (odnosno dokaz da je podnosilac zahtjeva oslobođen od plaćaja takse po podredbama Zakona o administrativnim taksama).
Preuzmite obrazac: Zahtjev za sticanje državljanstva Federacije BiH za lica iz čl. 27. i 40. stav 1. Zakona o državljanstvu F BiH,

Zaštitite sebe i svoje susjede

Sprječavanje kriminala je odgovornost svih.
Sprječavanje i otkrivanje kriminala prvenstveno je posao vaše policije koja čini mnogo toga da bi spriječila kriminal. Ali, ona ne može to činiti sama. Zaštita građana od kriminalnih aktivnosti je utoliko efikasnija ukoliko građani sarađuju međusobno i
sa policijom, kako bi se identifikovali i spriječili najdominantniji vidovi kriminala u
njihovom kraju.

 
PRIJAVITE KRIMINAL POLICIJI!
NAZOVITE 122 ILI 080/020-505
SVI ĆE OD TOGA IMATI KORISTI!
 
Nažalost, samo mali broj svih počinjenih kriminalnih aktivnosti se prijavljuje policiji. Bez Vaše pomoći policija nema moć u cjelosti zaštititi Vas i Vašu imovinu. Zato je i važno da prijavite sve kriminalne aktivnosti za koje znate. Tako ćete zaštititi ne samo svoje susjede već i sebe.

Svako od nas treba odigrati važnu ulogu tako što će postati aktivan učesnik u sprječavanju kriminala. Sprječavanje kriminala znači smanjenje šansi da Vi, Vaša porodica ili susjedi postanete žrtve kriminalaca. To podrazumijeva veću zaštitu vlastite imovine, te stvaranje navika da djeca i odrasli budu na oprezu i svjesni događanja oko njih.

Kriminal dotiče i povrijeđuje svakoga. Zato je važno prijaviti sve kriminalne aktivnosti za koje znate. Tako ćete zaštititi sebe i druge.

Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice

Ja i moji punoljetni članovi domaćinstva imamo priznat status raseljenog lica. Kako ću dobiti donaciju za sanaciju moje devastirane stambene jedinice na prijeratnoj adresi prebivališta?

Potrebno je da pratite Javne pozive za podnošenje zahtjeva za sanaciju stambenih jedinica, koji se objavljuju u sredstvima javnog informisanja, na oglasnim tablama općina povratka, te općina boravka u Kantonu Sarajevo, web stranici Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i web stranici implementatora projekta. U Javnom pozivu su navedeni:

- Naziv projekta,
- Broj stambenih jedinica koje će se sanirati,
- Područja na kojima će se realizovati Projekat,
- Investitori Projekta,
- Implementator Projekta,
- Opći uslovi i posebni uslovi, koje treba ispuniti za dobivanje donacije,
- Potrebni dokumenti koji se prilažu uz Zahtjev za donaciju,
- Rok trajanja Javnog poziva,
- Adresa na koju se predaju zahtjevi za donaciju.

Povratnik sam, a ja i moja porodica nemamo osnovnih uslova za egzistenciju. Kako da dobijem pomoć za održivost povratka?

Potrebno je da pratite Javne pozive za podnošenje zahtjeva za dodjelu pomoći u održivom povratku (pomoć se ogleda u nabavci i isporuci motokultivatora sa priključcima, ili nabavci i isporuci junica ili nabavci, isporuci i ugradnji plastenika ili nabavci i isporuci građevinskog materijala za izgradnju štala), koji se objavljuju u sredstvima javnog informisanja, na oglasnim tablama općina povratka, te općina boravka u Kantonu Sarajevo, web stranici Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, te web stranici implementatora projekta. U Javnom pozivu su navedeni: * Naziv projekta, * Vrste pomoći za održivost povratka, * Područja na kojima će se realizovati Projekat, * Investitori Projekta, * Implementator Projekta, * Opći uslovi i posebni uslovi, koje treba ispuniti za dobivanje donacije, * Potrebni dokumenti, koji se prilažu uz Zahtjev za donaciju, * Rok trajanja Javnog poziva, * Adresa na koju se predaju zahtjevi za donaciju.

Kako da ostvarim pravo na privremeni alternativni smještaj?

Pravo na privremeni alternativni smještaj ostvaruju porodice, kojima je priznat status raseljenog lica u skladu sa Zakonom o raseljenim osobama-prognanicima i izbjeglicama-povratnicima u Kantonu Sarajevo (”Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 27/05 – Prečišeni tekst).

Kako i gdje da regulišem status raseljenog lica?

<p>Raseljena osoba ili izbjeglica status raseljenog lica ostvaruje podno&scaron;enjem zahtjeva u nadležnoj službi za raseljena lica općine boravka, na osnovu Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine (&ldquo;Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine&rdquo;, br. 15/05) i Zakona o raseljenim osobama-prognanicima i izbjeglicama-povratnicima u Kantonu Sarajevo (&rdquo;Službene novine Kantona Sarajevo&rdquo;, br. 27/05 &ndash; Preči&scaron;eni tekst), kojim su propisane procedure i kriteriji za priznavanje statusa raseljenog lica. Raseljeno lice je dužno uz zahtjev priložiti slijedeće dokumente: * prijava za dobrovoljni povratak, * dokaz o vlasni&scaron;tvu prijeratne stambene jedinice, uvjerenje o uslovnosti prijeratnog objekta (ne starije od 6 mjeseci), * uvjerenje o kretanju, * potvrde o mjesečnom primanju, * za maloljetne osobe izvod iz matične knjige rođenih. Status raseljene osobe priznaje se od dana kada je raseljena osoba podnijela zahtjev za priznavanje statusa. Nadležna općinska služba donosi rje&scaron;enje o priznavanju statusa raseljene osobe sa definisanim obimom prava, a u slučaju dono&scaron;enja negativnog rje&scaron;enja, podnosilac zahtjeva može da se obrati Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica u roku od 15 dana od dana prijema navedenog rje&scaron;enja.</p>

Nalazim se u stanju socijalne potrebe, koja su moja prava?

Zakonom osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom FBiH (Službene novine FBiH, br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09) i Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Kantona Sarajevo (Službene novine Kantona Sarajevo, br. 16/02, 8/03, 2/08 i 21/08) za korisnike socijalne zaštite propisani su oblici socijalne zaštite. Sva prava utvrđena po osnovu naprijed navedenih zakona lica i porodice u stanju socijalne potrebe ostvaruju u Službama socijalne zaštite prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva.

Ko su korisnici prava iz oblasti socijalne zaštite?

Korisnicu prava iz oblasti socijalne zaštite su:

* djeca bez roditeljskog staranja,
* odgojno zanemarena djeca,
* odgojno zapuštena djeca,
* djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama,
* lica sa invaliditetom i lica ometena u fizičkom ili psihičkom razvoju,
* materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica,
* stara lica bez porodičnog staranja,
* lica sa društveno negativnim ponašanjem,
* lica i porodice u stanju socijalne potrebe kojima je usljed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite,
* lica i porodice koja bi svoju socijalnu sigurnost trebala ostvariti od primanja u skladu sa članom 8. Kantonalnog zakona, a ta primanja nisu dovoljna za podmirivanje osnovnih životnih potreba,
* lica izložena zlostavljanju i nasilju u porodici.

Ko može ostvariti pravo na stalnu socijalnu pomoć?

Pravo na stalnu socijalnu pomoć u skladu sa članom 22. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom FBiH (Službene novine FBiH, br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09), imaju lica i porodice po slijedećim uvjetima:
1. da su nesposobni za rad i privređivanje,
2. da nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje,
3. da nemaju članova porodice koji su obavezni da ih izdržavanju ili ako ih imaju da ta lica nisu u stanju da ih izdržavaju.

Na koji način ovo ministarstvo finansira projekte ostalih udruženja iz oblasti rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica?

Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo finansira/sufinansira projekte ostalih udruženja iz oblasti rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica jedino putem javnog poziva koji se objavljuje u dnevnim novinama.

Na temelju kojih zakonskih odredbi kantona se vrši isplata naknada umjesto plaće zaposlenoj ženi majci za vrijeme porodiljskog odsustva?

Isplata naknade umjesto plaće ženi majci u radnom odnosu za vrijeme trudnoće i porođaja propisana je Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Kantona Sarajevo (Službene novine Kantona Sarajevo, br. 16/02, 8/03, 2/08 i 21/08) i naredbom o iznosima po Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Kantona Sarajevo (Službene novine Kantona Sarajevo, broj 20/08).

Da li ja kao osoba bez radnog iskustva, koja se nalazi na evidenciji nezaposlenih osoba, mogu konkurisati za učešće u realizaciji programa mjera podsticanja zapošljavanja i gdje se mogu obratiti?

Na javni poziv za učešće u realizaciji programa mjera za podsticanje ostvarivanja i održavanja više stope zaposlenosti i poboljšanje strukture zaposlenih, koji svake godine donosi Vlada Kantona Sarajevo, Vi se možete prijaviti za pojedine programe kao što je npr. Program samozapošljavanja (ukoliko je predviđen).
Za program zapošljavanja pripravnika tj. osoba bez radnog iskustva prijavljuju se isključivo poslodavci. Vi kao pripravnik možete animirati određenog poslodavca da se prijavi za učešće u ovom programu jer je izbor osobe koju će zaposliti u njegovoj nadležnosti tj. neće biti zapreka da zaposli upravo Vas (ukoliko ispunjavate formalne uslove). Po ovim pitanjima možete se obratiti JU“Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ Ložionička 5. (Novo Sarajevo) tel: 644-670.

Gdje se ostvaruju prava iz oblasti zaštite porodice sa djecom?

Sva propisana prava utvrđena zakonskim i podzakonskim aktima koji regulišu ovu oblast, ostvaruju se u općinskom organu uprave prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva.