Pitanja

Ministarstvo privrede

Da li se može izvršiti zamjena šume i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu za šumsko zemljište u državnom vlasništvu?

Ne može, jer važeća Uredba o šumama (“Službene novine Federacije BiH” broj 83/09, 26/10, 33/10 i 38/10) ne propisuje postupak zamjene šume i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu za šumsko zemljište u državnom vlasništvu. Naime, samo se rješavaju zahtjevi zaprimljeni zaključno sa 27.11.2009. godine, jer je članom 60. stav 1. Uredbe definisano da postupci koji su započeti do dana prestanka primjene Zakona o šumama ("Službene novine Federacije BiH", br. 20/02, 29/03 i 37/04) rješavat će se u skladu sa odredbama tog Zakona.

Koji je postupak dodjele koncesije - samoinicijativna ponuda?

U slučaju da privredno društvo podnese zahtjev za dodjelu koncesije, za koju nije raspisan javni poziv, a nije obuhvaćena planskim dokumentima iz člana 7. Zakona, Vlada Kantona formira komisiju iz člana 13. Zakona, koja procjenjuje da li postoji javni interes za dodjelu koncesije. Uz zahtjev privredno društvo obavezno dostavlja: studiju opravdanosti dodjele koncesije, izvod iz prostorno-planskog dokumenta, suglasnost općinskog vijeća, kao i dokumente specifične za oblast koncesije. Komisija koja procjenjuje postojanje/nepostojanje javnog interesa, pri samoj procjeni uzima u obzir naročito: da je projekat koji je predmet koncesije ostvariv samo u slučaju ako se koristi proces, projektovanje, metodologija ili koncept istraživanja, na koja isključiva prava polaže ponuđač da je riječ o hitnom pružanju usluga ili postojanja infrastrukture za javnu upotrebu. U slučaju da Komisija procijeni da je dodjela koncesije javni interes, dostavlja prijedlog odluke o postojanju javnog interesa Vladi Kantona Sarajevo. Nakon što Vlada Kantona Sarajevo donese odluku o postojanju javnog interesa, resorno Ministarstvo podnosi zahtjev Vladi Kantona Sarajevo za dobijanje ovlaštenja za pregovore sa ponuđačem. Vlada Kantona Sarajevo može odbiti davanje ovlaštenja za pregovore u slučaju kada samoinicijativna ponuda nije predviđena članom 7. Zakona (planski pristup), ali ako ocijeni njenu opravdanost, postupak dodjele koncesije se provodi u skladu sa procedurom predviđenom Zakonom. U slučaju da Komisija i Vlada Kantona Sarajevo ocijene, da ne postoji javni interes za dodjelu koncesije, o tome će odlukom o odbijanju zahtjeva obavijestiti podnosioca samoinicijativne ponude.

Šta je potrebno dostaviti u prilogu zahtjeva za krčenje šume odnosno za promjenu namjene šumskog zemljišta?

Članom 38. Uredbe o šumama (“Službene novine Federacije BiH” broj 83/09, 26/10, 33/10 i 38/10) propisano je:
Krčenje šuma je zabranjeno izuzev ako se radi o izgradnji objekata planiranih važećim planom prostornog uređenja u slučajevima kada se time postižu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš.
Zahtjev za krčenje šuma može podnijeti samo vlasnik šumskog zemljišta, koncesionar i drugo ovlašteno lice i podnosi se kantonalnom ministarstvu uz sljedeću dokumentaciju: izvadak iz važećeg plana prostornog uređenja, izvadak iz zemljišnih knjiga i kopiju katastarskog plana, koncesioni ugovor ako se radi o koncesiji, okolišnu saglasnost u skladu sa propisima o zaštiti okoliša, saglasnost organa nadležnog za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa, saglasnost organa nadležnog za vodoprivredu i mišljenje kantonalne uprave.

Šta se kreditira od animalne proizvodnje u tekućoj godini?

Ukoliko postoje krediti koji odobrava Ministarstvo istima se objasni način na koji mogu ostvariti kredit, a ako kredit ne daje ovo Ministarstvo onda se isti upućuju u SERDU ili Razvojnu banku koji odobravaju kredite pod uslovima kako su isti definisali.

Šta Ministarstvo privrede podstiče od animalne proizvodnje?

Ministarstvo privrede podstiče sve što je definisano Zakonom o podsticajima („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 9/08) a obrasci zahtjeva za ostvarivanje podsticaja mogu se preuzeti na protokolu Kantona Sarajevo.

Koji vid proizvoda u animalnoj proizvodnji je najbolji, najrentabilniji i ima najveću finansijsku dobit?

Najrentabilniji proizvod u animalnoj proizvodnji je onaj koji se proizvodi svaki dan, plasira i proda na tržištu, kao što su mlijeko, jaje itd.

Koje pasmine krava su najbolje za proizvodnju mlijeka i mesa?

U razgovoru sa strankom nastoji se doći do podataka i to: kojim zemljišnim površinama stranka raspolaže, na kojem dijelu kantona se to zemljište nalazi, kakav objekat posjeduje i kakva iskustva ima u bavljenju tom proizvodnjom. Nakon dobivenih informacija stranci se predlaže vrsta i pasmina životinja koja je najbolja za to područje. Obično se preporučuju pasmine životinja koje posjeduju pedigre.

Kakvi objekti za smještaj krava, ovaca i drugih domaćih životinja trebaju da budu?

Najbitnije je da su objekti za smještaj urađeni stručno, da imaju dobar prilaz, da zadovoljavaju prostorne karakteristike koje su različite za svaku pasminu domaćih životinja, da objekat ima vlastitu vodu, dovoljno svjetlosti i da je prozračan.

Vrsta i način ishrane domaćih životinja?

Kod ishrane životinja je najvažnije da se hrana koju sprema farmer kosi na vrijeme i da se tokom pripreme i spremanja hrane izgubi što manje hranljivih sastojaka.

Gdje se mogu kupiti dnevne, vikend i godišnje ribolovne dozvole?

Dnevne, vikend i godišnje ribolovne dozvole se mogu kupiti u sportskim ribolovnim udruženjima.

Šta je potrebno za ovjeru trgovačkih knjiga?

Za ovjeru trgovačkih knjiga (trgovačka knjiga na malo, trgovačka knjiga na veliko, trgovačka knjiga za usluge) potrebno je:
Rješenje o utvrđivanju uslova za početak obavljanja privredne djelatnosti (izdaje općina) ili Upis u sudski registar;
Kantonalna administrativna taksa u iznosu od 0,50 KM po listu ili uplata na žiro račun broj 3380002210019263, vrsta prihoda 722121;
Knjiga numerisana, sa otisnutim pečatom firme, popunjenim podacima i provučenim jemstvenikom kroz knjigu, zapečaćen voskom

Na osnovu čega se vrši kategorizacija ugostiteljskih objekata za smještaj i šta je sve potrebno dostaviti uz zahtjev za kategorizaciju?

Kategorizacija ugostiteljskoh objekata za smještaj se vrši na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Službene novine Federacije BiH“, broj 32/09). Do donošenja propisa na osnovu ovlaštenja iz ovog Zakona primjenjivat će se važeći propisi i to: Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige žalbe i pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju („Službene novine Federacije BiH“, broj 23/96, 46/98, 27/00 i 36/02).
Rješenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti izdat će se ugostitelju uz slijedeće uvjete:
1. Da je registrovan za obavljanje ugostiteljske djelatnosti
2. Da ima poslovni prostor za koji ima dokaz pravu vlasništva ili ugovor o zakupu poslovnog prostora, te da je za poslovni prostor izdata upotrebna dozvola
3. Da je objekat u kojem će se obavljati ugostiteljska djelatnost ispunjava uvjete propisane za određenu vrstu odnosno kategoriju objekta
4. Da ispunjava i druge uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona.

Gdje se vrši ovjera trgovačkih knjiga?

Ovjera trgovačkih knjiga se vrši u Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo u kancelariji 254, svaki radnim danom od 8,00 do 12,00 sati.

Šta je potrebno dostaviti uz obrazac zahtjeva?

Uz obrazac zahtjeva koji je propisan Pravilnikom o obrascima zahtjeva ugostitelja neophodno je dostaviti slijedeće:
1. Ovjerenu kopiju rješenja o upisu u sudski registar
2. Ovjerenu kopiju dokaza o vlasništvu – ZK izvadak, ili ako se objekat koristi pod zakup ovjerenu kopiju ugovora o zakupu
3. Upotrebnu dozvolu za objekat
4. Saglasnost za namjenu izdatu od nadležnog općinskog organa
5. Dokaz o uplati kantonalne administrativne takse po tarifnom broju 20. Zakona o administrativnim taksama („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 30/01 – prečišćeni tekst i 22/02) na rješenje o utvrđivanju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategorizaciju ugostiteljskih objekata.
6. Tlocrt vrsta odnosno tipova smještajnih jedinica u omjeru 1 : 100, te prijemnog hola i blagovaonice u omjeru 1 :200 s naznačenim površinama prostorija.

Kome stranka podnosi zahtjev za dobijanje poljoprivredne saglasnosti?

Stranka podnosi zahtjev nadležnoj službi općine na kojoj se nalazi predmetna parcela.

Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša

Koji organ uprave je nadležan za rješavanje imovinsko – pravnih poslova?

Imovinsko – pravne odnose na nekretninam rješava u prvom stepenu nadležna općinska služba (prema mjestu gdje se nalazi nekretnina). Po žalbi izajavljenoj na rješenje prvostepenog organa, na nivou kantona, rješava organ uprave nadležan za imovinsko – pravne odnose ukoliko je prvostepeni organ donio rješenje na osnovu Kantonalnog propisa, odnosno ukoliko je prvostepeno rješenje doneseno na osnovu federalnog propisa, po žalbi na isto rješava Fedralni organ uprave nadležan za imovinsko – pravne poslove  

Ko stavlja klauzulu pravosnažnosti?

Klauzulu o pravosnažnosti stavlja organ koji je donio rješenje "o glavnoj stvari – u meritumu" i na koje nije izjavljena žalba u zakonom utvrđenom roku.
 

Kada je i koje rješenje organa uprave izvršno?

Rješenje je izvršno:
istekom roka za žalbu,
dostavom rješenja stranci, a žalba nije dopuštena,
dostavom rješenja stranci, a žalba ne odlaže izvršenje,
dostavom rješenja stranci kojim se žalba odbacuje ili odbija.

Gdje i kome se predaje žalba?

Žalba se predaje u pismenoj formi ili usmeno na zapisnik kod nadležnog prvostepenog općinskog oragna u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, ukoliko zakonom nije drugačije otvrđeno.
 

Ministarstvo saobraćaja - Direkcija za puteve

Ko je nadležan za sanaciju oštećenja oko šina tramvajske pruge?

Prema članu 7. Pravilnika o održavanju javnih cesta (Sl.novine F BiH br: 69/10), održavanje javnih cesta planiraju, organizuju i provode Upravljači ceste, definisani članom 13. Zakona o cestama F BiH, osim dijela ceste kojim prolazi tramvajska ili željeznička pruga čije održavanje u cijelom gabaritu provode preduzeća koja obavljaju tramvajski – željeznički promet u skladu sa važećim Zakonom o željeznicama. Takođe, prema članu 28. Pravilnika o održavanju javnih cesta (Sl.novine F BiH br: 69/10), u redovno održavanje cesta spada, između ostalog i popravka kolovoza (osim dijela u kojem je smještena tramvajska ili željeznička pruga), trupa ceste, potpornih i obložnih zidova.
Prema tome, održavanje tramvajske pruge u punom gabaritu (uključujući pojas između i oko šina) isključivo je u nadležnosti preduzeća koje obavlja tramvajski saobraćaj, tj. u ovom slučaju u nadležnosti K.J.K.P. GRAS.