Vlada Kantona Sarajevo

Plansko planiranje kvaliteta zraka: U zonama zagađenosti zabrana gradnje novih izvora zagađenja

U okviru planskog pristupa kvalitetu zraka u KS, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo je u saradnji sa Zavodom za planiranje razvoja KS obezbijedilo izradu metodologije za ocjenu uticaja na kvalitet zraka za nove zahvate u prostoru, i proračun baznog disperzionog modela za potrebe prostornog planiranja u KS koja je danas prezentirana javnosti.


Ovo je važan iskorak u planskom planiranju gradnje na području Kantona Sarajevo na način da će Zavod za planiranje KS, na bazi najsavremenijih metoda i alata u Evropi i svijetu,  biti obučen i mjerodavan da procjeni uticaj nove gradnje na kvalitet zraka, odnosno  njegovo potencijalno zagađenje.


Kako je istakla pomoćnica za zaštitu okoliša u resornom Ministarstvu Zijada Krvavac, za očekivati je da predložene preporuke postanu obligacione,  kako bi se zabranila  gradnja novih izvora emisija zagađenja u zonama koje su već prekomjerno opterećene pojedinim polutantima.


Kroz ovaj projekt izvršeno je prikupljanje podataka i proračuna uticaja glavnih izvora zagađenja, a što se odnosi na kotlovnice, saobraćaj i po prvi put uticaj kućnih ložišta na polutante PM10, SO2 i NOx. Modelom disperzije utvrđeni su dijelovi Kantona gdje kućna ložišta imaju najveću emisije polutanata i izračunat je njihov uticaj na zrak. Disperzioni model koji će se u budućnosti koristiti u Sarajevu je razvijen i proglašen referentnim modelom od strane Njemačke Agencije za zaštitu okoliša.


Plamenko Tais, jedan od učesnika u izradi ove  metodologije ,ističe da je  riječ je o određivanju zone zabrane gradnje novih izvora onečišćenja u dijelovima gdje je zagađenost prekomjerena.


Prema njegovim riječima, Buća Potok, Buljakov Potok , Aneks i Hrasno brdo su prostori i gdje se treba hitno djelovati.

“Tu su izvori koji ispuštaju veoma zagađeni zrak u sarajevsku kotlinu. Onda se on lijevo i desno uz pomoć lokalnih vjetrova raspoređuje po kotlini. To su prvenstveno kuće napravljene nakon rata, gdje nema plinskih instalacija i daljinskog grijanja."


Važno je istaći da će se jasno propisati vrsta i kvalitet uglja  koja će biti dozvoljena koristiti se za kućna ložišta.
Profesor na sarajevskom Mašinskom fakultetu Azrudin Husika bio je učesnik u izradi ove Metodologije.
"Investitor će morati prikupiti mišljenje Zavoda za planiranje razvoja o uticaju tog konkretnog zahvata na kvalitet zraka. Ukoliko određeni model, koji će koristiti Zavod, pokaže da je to prekomjeran uticaj, onda taj zahvat neće moći dobiti dozvolu za dalju proceduru."


Kao rezultat projekta izvršeno je zoniranje KS sa aspekta kvaliteta zraka te su određene zone na kojima će biti zabranjena izgradnja novih izvora zagađenja za one polutante za koje je utvrđeno prekoraćenje graničnih vrijednosti. Karta zona će postati sastavni dio Odluke o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka.


Ovaj projekt je potrebno odvojeno posmatrati od projekta ventiloacionih koridora jer ne tretiraju istu problematiku. Ventilacioni koridori posmatraju mogućnost čišćenja kotline svježim zrakom i prvenstveno se odnosi na periode kada je prisutna  temperaturna inverzija, dok ovaj projekt sagledava sve izvore zagađenja i njihov uticaj na kvalitet zraka te stvara preduslove za planiranje razvoja Kantona i ograničenja u odabirima goriva pogodnih za pojedina područja KS, a ne samo ventilacionih koridora.

U prilogu se nalaze prezentacije.